Svet

ŠTA ČITAJU FRANJINI SRBI: OD "DEMOKRACIJE" DO "BIJELE PČELE"

EKSKLUZIVNO:

Plše: K

I 0 Hrvatskof trenulno izlazi sedaai srpskih *listova u ukupnom mesećnom thražu nd samn 10.000 primeraka. od koilh ael iziazi ood okrlljem Srpskog kultumog dmštva "Prosvjeta". a dva su glaslla Srpske narodne stranke I Stranke društvenon razvoia

ezik Srba u Hrvatskoj je integralni jezik Srba ma gde oni živeli: u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kanadi, Australiji, nezavisno od toga što Srbi koriste dva pisma, ćirilično i latinično, i nezavisno od toga što koriste i ijekavsku i ekavsku varijantu. Svi Hrvati govore hrvatskim jezikom, pa ni Srbi u Hrvatskoj nemaju razloga da za svoj maternji jezik uzmu bilo koji osim srpskog. Tim rečima Zdravko Radović, izdavač "Srpskog glasnika", jednih od sedam novina Srba u Hrvatskoj, obraća se svojim čitaocima. • Prvi broj "Srpskog glasnika" ■jpjavljen je u januaru 1993. godine, njegov izdavač je Zajednica Srba za Rijeku, Istru i Gorski kotar. a glavni i odgovomi urednik je Ratko Vlado Aleksić. U uvodniku prvog broja o motivima nastanka lista, između ostalog, piše: "List je nastao iz potrebe međusobnog komuniciranja i zbližavanja članova zajednice, prvenstveno njihovog okupljanja na zajedničkom kultumom programu; programu očuvanja jezika i pisma; programu traganja za identitetom i onim duhovnim i kultumim vrednostima I ojima će se Srbi u Rijeci, Is i i Gorskom kotaru, ali i na čitavom području Republike Hrvatske, potvrđivati kao ravnopravni pripadnici hrvatske države i slobodni građani srpske nacije...". "Srpski glasnik" izlazi jednom mesečno. U prvom delu lista objavljuju se riglavnom izvodi iz govora čelnika Zajednice Srba za Rijeku, Istru i Gorski kotar najčešće Zdravka Radovića dok je dmgi deo gotovo u celosti posvećen Srpskoj pravoslavnoj crkvi. lako posiednjih nekoliko meseci ne izlazi, "Srpski glasnik" službeno 'nije prestao izlaziti. Cedomir Pavlović, ministar u Vladi Republike Hrvatske, tvrdi da razlozi što ' Srpski glasnik" trenutno ne izlazi sigurno nisu finansijske prirode. jer ta se publikacija, kao uostalom i većina drugih srpskih novina u Hivatskoj, finansira iz budžeta.

"GOMIRSKE NOVINE" U 600 PRIMERAKA Stampanje jednog broja "Srpskog glasnika" Vladu RH staje oko 3.000 nemačkih maraka. Gotovo godinu dana "Srpski glasnik" bio je jedino glasilo Srba u Hrvatskoj. U februaru 1994. godine pojavljuje se još jedan mesečnik namenjen Srbima, pod nazivom "Gomirske novine". Izdavači su Odbor za obeležavanje 400. godišnjice doseljavanja Srba u Gomirski kraj i pododbor Srpskog kulturnog društva "Prosveta" u Gomirju, gde je i sedište lista. Urednik je Lazo Mamula, a u uređivačkom odboru su i neka poznatija imena, poput ministra mr Cedomira Pavloviča i dr Siniše Tatalovića. Mesečnik "Gomirske novine" prodaje se po simboličnoj ceni od jedne kune (godišnja pretplata je 12 kuna), a štampa u tiražu od 600 primeraka. Za razliku od "Srpskog glasnika" u "Gomirskira novinama" uz tekstove na ćiriiici objavljuju se i oni na latinici. N’a 16 crno-belih strana retko se pojavljuju. aktuelni politički komentari. Umesto toga, "Gomirske novine" svoju šansu traže u lokalmm pričama iz nekoliko srpskih sela u Gorskom kotaru. "Bogata kulturna baština koju smo u Gomirju nasledili od naših predaka, obavezuje nas da u oživljavanju kulturnih aktivnosti pristupimo od-

govorno i savesno u skladu sa vremenom u kojcm živimo. Još su naši preci, živeči u teškim vremenima, spoznali značaj komunikacije za opstanak, ali i za kulturu i očuvanje nacionalnog identiteta...", objašnjavaju motive. pokretanja "Gomirskih novina" izdavači. ČASOPIS SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA 'PROSVJETA" Übeležen u Ministarstv'u kulture i prosvete Republike Hrvatske pod rednim brojem 644. u aprilu 1994. izašao je prvi broj "Prosvjete". Casopis Srpskog kultumog društva "Prosvjeta" izlazio je i pre, do 1980. godine. Nova, redizajnirana "Prosvjeta" definiše sebe kao; "novinu za kulturna i društvena pitanja". Smatrajući "Prosvjetu" žrtvom 1971. godine, u uvodniku prvog broja novopokrenute "Prosvjete". njen glavni urednik Milorad Novaković piše: "Bio je to cini/am svoje vrste, Najpre su nam 71. godine zabranili da radimo, a zatim jc 1980. stigla i sudska odluka o ukidanju, gašenju, uz obrazloženje; zbog neaktivnosti i nerada..." Namenjena užem krugu srpskih intelektualaca u Hrvatskoj, "Prosvjeta" zrači elitizmom i suptilnim političkim aluzijama, tako da više liči na stručnu publikaciju nego na časopis namenjeu širem čita-

laštvu. "Prosvjeta" se štampa na čak 68 straua, od kojih su dve (naslovna i poslednja) u boji, pa je odmah uočljivo da finansije nisu problem, Kompjuterski list se priprema u "DTP Studiju Prosjveta". a štampa kao i "Gomirske novine", u štampariji SENS - Zagreb. Za cenu od osam kuna, u "Prosvjeti" se, iskIjučivo na ćirilici. može, između ostalog. pročitati i razgovor sa Svetozarom Livadom, tekst o "školi demokratije", profesora Jovana Mirića, eseji Siniše Tatalovića, Milana Miškovića i drugih. "Prosvjeta", između ostalog, objavljuje i završni deo predavanja Desimira Tošića održanog u organizaciji Udruženja srpskih pisaca i umetnika u Londonu. objavljenog u "Savremeniku" broj 195/6 u decembru 1972. godine; "Prvo srpsko pitanje u Hrvatskoj jeste ’političko deflnisanje položaja Srba u Hrvatskoj’... dr Nikola Rapajić koji je u ’Prosvjeti’ rekao: ’Nema, ne sme, i neče biti Hrvatske u kojoj Srbima ne bi bila zagarantovana puna ravnopravnost i jednakost’.” Stampanje "Prosvjete", kako neslužbeno saznajemo, košta 5.000 DEM po broju. NAJZANIMLJIVIJI "NAŠ GLAS" U aprilu 1994. u Ministarstvai kulture i prosvete, sektor informisanja, pod brojcm 615 übeležen je i "Naš glas".

Od svih listova namenjen Srbima. u Hrvatskoj ovaj je nesumnjivo najzarumljiviji i zaslužuje najviše pažnje. Bogato opremljen, na čak 72 stranice, štampan u cmo-beloj tehnici (osim nasiovne strane - na kojoj dominira srpska trobojnica, i poslednje - koje su u boji), "Naš glas" kao gJavni urednik potpisuje Nedeljko Višnić, a izdavač je Zajednica Srba u Hrvatskoj. Ceaa mu je 8 kuna, 160 tolara ili 4 marke. Odmah se uočava da su imena ove tri mouete pisana latinicora, jedino je kuna napisana ćirilicom. Redakcija je u Zagrebu, na istoj adresi gde i dopisništvo beogradskog dnevnog lista "Politika". Pola tekstova objavljuje se latinicom, a pola ćirilicom. Od svih srpsidh glasila u Hrvatskoj "Naš glas" je upadljivo najprofesionalnije rađen. Tekstove u njemu potpisuju, među ostalima, Radoje Arsenić, dopisnik "Politike" iz Zagreba, dr Jovan Mirić, Milan Đuldć. predsednik Srpske narodne stranke, Zivko Juzbašić, poslanik u Sabom. Vladimir Desnica, Veselin Pejnović, Milorad Pupovac i dmgi. "Ambicija nam je da jasno i glasno razmišIjamo, ukažemo na probleme, negativnosti, te komentarišemo aktuelne društvenopolitičke događaje(...l Istorijsko i kulturno nasleđe Srba u Hrvatskoj je vcliko, ali nedovoljno istraženo i afirmisano u javnosti. U prezentaciji tih dostignuča, kao i novih savremenih rezultata, ulažemo i

17. februar 1995 Q Svet