Svet

ovaj napor, da damo doprinos unapređenju dometa štampane reči koja govori o srpskom narodu...", tako su u uvodnom slovu svoju uređivačku koncepciju definisali novinari tog lista. LIST BLIZAK PUPOVČEVOM DEMOKRATSKOM FORUMU Odbacivši intelektualnu suzdržanost kakva se, na primer, primečuje u "Prosvjeti", "Naš glas" jasno i nedvosmisleno prezentira tvrde političke stavove zamotane u sintagmu "problemi Srba u Hrvatskoj". Time je ovaj list stekao reputaciju najradikalnijeg lista koji izdaju hrvatski Srbi. Cena jednog broja iznosi, navodno, oko 6.000 DEM, a list štampa "Kopir-graf' iz Zagreba. Sudeći prema broju tekstova koji prate rad Srpskog demokratskog foruma, može se zaključiti da je list vrlo blizak Pupovčevoj organizaciji. U "Našem glasu", iz pera Radoja Arsenića, može se pročitati šta se događa u pozadini Biroa SR Jugoslavije. o njenom šefu Veljku Rneževiću, sve o radu SDF-a, reportaža o jednom iseljenju, razgovor sa Bogdanom Denićem, desetak stranica posvećenih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, tekstovi u kojima se opisuju nesrećni slučajevi Ijudi koji su krivi samo zato što su Srbi, pa sve do tekstova o privredi i reorganizaciji dmštvenih preduzeća. "Napadom ša-

kom na zastupnikn SNS-n Dragaua Hinića u Sabom RH. HDZ-ov funkcioner Drago Krpina šafno je- konkretno ilustrovao okolnosti u kakvim žive Srbi u današnjoj Hrvatskoj", glasi podnaslov jednog teksta posvećenog "položaju Srba u Hrvatskoj". "Smenjivanjem Milana Stojanovića i Miloša Petrovića, sisačke čelnike više neće boleti glava jer ’hvala Bogu’, više se ne moraju pravdati pred svekolikim hrv'atskim građanima zašto još Srbi ’vladaju’ u Sisku", stoji na početku teksta koji je posvećen Sisku, i dalje sledi; "Ovih dana Sisak je napustilo nekoliko srpskih porodica i otišlo da živi ’sa one strane’. Mnoge je na to naterala nemogućnost življenja među svakodnevnim uvredama suseda, poznanika, medija; pretnje telefonom, pismeno ili na druge načine. Još se veći broj porodica sprema na odlazak i sređuju papire za zamene, jer jednostavno ne mogu trpeti poniženja i maltretiranja. Prisiljeni su otići jer u ovoj ’demokratiji’ za sebe i svoju decu nc vide nikakve perspektive." Ovo su samo neki izvodi iz karakterističnih tekstova u tom listu koji najbolje oslikavaju njegov duh i način pisanja. Tiraž se kreće od 3.000 primeraka, od kojih se veći deo podeli, a manji proda na razne načine, Voleli bi, kako sami kažu. "ići i na kioske, ali to, zasad,

nije moguce". Remitende, tvrde, nemajn. DEČIJI MESEČNIK ' BIJELA PČELA" "U malenom selu pod planinom Grmeč, uoči Drugog svetskog rata pijani učitelj zvani ’Paprika’ stalno maltretira. učenike. Zbog toga se grupa učenika odmeče u hajduke, nalaze skrovište, a za harambašu biraju Jovanču, potomka čuvenog hajduka..." Ovo je kratak sadržaj filma "Orlovi rano-lete", koji uz fotografije Miodraga Petrovića CkaIje, možete pročitati u "Bijeloj pčeli" listu za decu. U junu 1994. godine izašao je prvi broj tog dečijeg mesečnika, čiji je izdavač Srpsko kulturno društvo "Prosveta" pododbor Rijeka, a glavni i odgovorni urednik Tatjana Oluić. "Bijela pčela" štampa se u tiražu od 1.500 primeraka, na kvalitetnom papiru i bogato je grafički opremljen. Prema neslužbenim podacima, cena štampanja jednog broja iznosi i do 9.500 DEM, što "Bijelu pčelu" čini najskupIjim listom koji izdaju Srbi u Hrvatskoj. Za cenu od 5 kima, na 36 stranica u boji, oni koji znaju da čitaju ćirilicu mogu se zabaviti uz dečije rebuse, slagalice, crteže, pesme, lavirinte ali i naučiti nešto iz istorije. O seobi Srba. na primer. "Bijela pčela" übeležena je u Ministarstvu kulture i prosvete RH pod brojem 757.

DVA STRANAČKA LISTA Uz te, "nestranačke" listove. u Hrvatskoj izlaze i dva stranačka lista Srba u Hrvatskoj: "Nit”, glasilo Srpske narodne stranke, i "Demokracija", glasilo Stranke draštvenog razvoja. Te se novine ne finansiraju iz budžeta Vlade RH. Prvi broj časopisa "Nit" izašao je krajem 1993. godine. Koristi se uglavnom latinično pismo, što odgovomi urednik i "idejni i izvršni tvorac" lista, Veselin Pejnović, objašnjava rečima: "Ne vidim razloga za zatvaranje u jezični ’geto’." Dosad je izašlo pet redovnih i jedan specijalni broj "Niti", u povodu obeležavanja 900. godišnjice Zagreba. Glavni urednik je predsednik stranke Milan Đukić. Tiraž lista menja se od broja do broja, i kreće se od 500 do 1000 primeraka. Cena štampanja jednog broja, po Pejnovićevim rečima, iznosi 650 DEM. Ovako nisku cenu on objašnjava činjenicom da se autorski honorari ne plaćaju, grafička obrada i prelom lista rade se na Pejnovićevom ličnom kompjutera, pa je jedini trošak štampanje. List se ne prodaje, nego se deli, ili, po Pejnovićevim rečima, razgrabi. Zanimljivo je da se "Nit", prema Pejnovićevoj tvrdnji, redovno čita i u Kninu. gde odlazi 40 do 50 primeraka svakog broja. Kako "Nit" dospeva u Knin, Pejnović nije želeo da otkrije. Dvadesetak primera-

ka odlazi u Jugosiaviju, gde se deli nezavisnim medijima i političkim strankama. "Nit" se, tvrdi Pejnović. čita i u Sloveniji, Nemačkoj i Americi. "Progres, a ne defetizam i besperspektivnost, moto je Stranke društvenog rarvoja", piše na naslovnoj strani "Demokratije", lista novoosnovane Stranke dmštvenog razvoja. Dizajn, oprema i štampa ovog lista zaista su skromni, pa "Demokracija" neodoljivo podseča na cmo-bele kataloge kakvi se übacujii u poštanske sandučiče. Pisano latinicom, ovo glasilo nema cenu: deli se, naime, besplatno. Glavni i odgovomi urednik je Milan Ivoševič, dok su ostali članovi uređivačkog odbora imena poznata iz "Gomirskih novina". Prvi i zasad jedini broj štampan je u 5.000 primeraka. Fenomen štampe Srba u Hrvatskoj, njegovo nastajanje, probleme i potrebe komentariše hrvatski ministar za informisanje mr Cedomir Pavlovič: "Kroz te listove najbolje se odražava trenutno stanje političke svijesti i podijeljenosti među Srbima u Hrvatskoj. Da bi zaživjeli, ti se listovi moraju naći na kioscima, u normalnoj prodaji. Razlog zbog čega te distribucije nema, valja tražiti i u neorganizovanisti Ijudi koji te listove rade, ali i u objektivnom problemu koji je još prisutan među Ijudima - a to je strah."

Svet O 17. februar 1995