Topola

čovječanstva; Byron je bio previše sam sobom zabavljen. U zgodan čas upoznade se s duhom, koji ga je ognjenim krstom pokrstio. Njegova se duša sasvim otvori novomu utjecaju, pa se to u nizu pjesama, koje je sada pjevao, bjelodano opaža. Mnoge panteistične izjave u trećem pjevanju »Childe Haroldaa bez sumnje su plodovi njegovih razgovora sa Shellejem, a osobito ono liepo mjesto o svemožnoj Ijubavi, koja je duh prirode. Po nauci Shellejevoj Ijubav i Ijepota mistične su moći, koje obuhvaćaju svemir. Utjecaj Shellejev vidi se takodjer u drami »Manfredu«, poimence u trećem činu. Pa i drama »Kain« ne bi bila u današnjem obliku, da se Byron nije upoznao sa Shelleyem. Oba pjesnika pohode Chillon i svu okohcu zajedno, pa je tako Bvron usvojio drugi veliki dojam, koji će produktivno oploditi njegovu maštu, na ime dojam Alpa. Za njega bijaše poslije londonskoga zraka prava slast, kad mu je oko moglo s mirom promatrati vječni snieg iii visoko nad Ijudsku buku uzdignute ledenjake. Njegov pjesnički prehodnik Chateaubriand zazirao je od Alpa, jer je njihova veličina ponizivala njegovu taštinu. Naprotiv Byronu bijaše voljko medju njima. »Manfred« potječe iz ove atmosfere, ova je pjesma alpinska okolica, prikazana s neobičnom snagom. Veličanstveni prizori, koje podaje oblačje u Alpama, pobudili su one prikaze duhova, koje navaljuju na Manfreda. Premda su Byronove i Shelleyeve šetnje bile po njihovo stvaranje veoma plodovite, opet su im doskora omrznule. Njihovi zemljaci, putujući Svicom, mučili bi ih svojom Ijubopitnošću i s nevjerojatnom drzkošću prodirali bi čak u Byronov stan. Ako su se pjesnici branili, putnici su perili svoje dalekozore na njih, zavirkivali preko vrtne ograde, podmićivali sluge kao kasnije u Mletcima gondoliere, da saznadu kojekakve pričice. Prva je glasina bila, da Byron i Shelley živu sa dvie sestre, pa što su više Ijudi pretvarali pjesnike u žive vragove, to je gadniji izlazio pogovor. Zato nije čudo, što se dogodilo nekoj englezkoj gospodji, staroj pobožnoj spisateljici romana. Kad je Byron nekoga dana u Coppetu uljezao u stan gospodje Staelke,

17

Lord Byron.

Slike iz svjetske kDjiževnosti. I. 2