Topola

pa Hobhouse ode bez Bvrona u Rim. Mlada žena povuče pjesnika u pokladni vrtlog. Zivio je na mletačku, ludovao, a da ne udeblja, hranio se samo biljem, i rumom podkrepljivao svoju tjelesnu snagu. U to doba svrši »Manfreda«. Kako je živio bez osnove, najbolje svjedoči, što je svaki dan po više ura probavljao u samostanu San - Lazarskom, da u monaha nauči armenski. Dobavio je u Mletke svoje konje, pa kako je jutro probavljao u samostanu, tako se je pod večer sa Shellejem i drugim prijateljima prevezao na otok Lido i onuda jahao. S mukom se oteo Marijani, da na kratko vrieme pohodi Ferraru i Rim; no povrativši se ohladni Byron za nju, jer je odkrio, da je ona njegove darove prodala. U početku je pohadjao bolja družtva, no sada se zakloni sasvim u zabit. On najmi za se i za svoju menažeriju krasnu palaču na CanalGrandu, a u tom domu bijaše sultanija mlada pučanka Margherita Cogni, žena nekoga pekara, pa su ju zvali »Fornarinom« Bjronovom. Nije umjela ni čitati ni pisati. Bijaše veoma Ijubomorna. Postavši »donna di governo« u Bjronovoj kući, počela je prikraćivati troškove, kitila se kao gospodja, tukla je služkinje, otvarala je Byronova pisma i nagadjala, koje bi pismo moglo biti žensko. Ljubila ga je sa svom žestinom, kao prava tigrica, koja brani svoje mlade. Kad ju je Byron htio ukloniti,, zagrozi mu se nožem i ob noć u svojem bjesnilu sunovrati se u kanal. Ali ju za vremena spasu. Kako se vidi, Byron nije potonuo u tom vrtlogu, nego je umio uhvatiti komičnu i humorističnu stranu toga života. To se vidi u novom realističnom slogu, koji se od sada javlja u njegovoj poeziji, napisanoj pod talijanskim vedrim nebom usred toga divljega i veselog života. Takva mu je pjesma »Beppo«, napisana u takvom realizmu humora, koji zbilju života raztvara u smieh i šalu. U predjašnjem njegovu patosu bijaše nešto monotonije i manire. Ovdje je njegov genij okrutio. U njegovoj se poeziji javlja sada gracija, koje prije u njega nije bilo. »Beppo« je satn karneval mletački. To je izvorna, umjetnička šala. Ovdje je našao oblik, koji je mogao upotrebljavati, oružje, koje je pristajalo njegovoj ruci. Radnja gotovo nije ni

21

Lord Byron.