Topola

našao mnogo apostola svojih ideja i svoga pjesničkog načina po svoj Evropi. U duševnom životu Ruske i Poljske, Spanije i Italije, Francuzke i Njemačke donieše ploda one klice, koje je Byron izdašnom rukom prosuo. Sjeme postane cviećem, a zmajevski zubi bojni Ijudi. Slavenski narodi, koji su uzdisali pod težkim igom, koji su bili od prirode melankolični i imali buntovne nagone, prisvojiše s velikom strašću Bjronovu poeziju, pa Puškinov »Onjegin«, Lermontovljev »Junak našega vremena« i Mickievviczev »Konrad Wallenrod« pokazuju, kako se duboko Byron dojmio njihova čuvstva. Romanska plemena, kojih je Hepo podneblje i Hepe griehe Byron opjevao, prevodila su njegova djela i sa zanosom ih proučavala. Spanjolski i taUjanski emigranti pjesnici prihvatiše njegovu bojnu viku, u Spaniji se samoj stvori posebno družtvo, a u Italiji se vidi utjecaj Bvronov poimence u Bercheta, pa se osjeća i u Leopardija i Giustija. U Francuzkoj se odmah iza smrti Byronove vidio utjecaj njegove poezije. Nekoliko mjeseca iza toga dogadjaja priedje Chateaubriand u opoziciju, a prvi čin Chateaubriandov bijaše posHje njegova odstupa, da se je prijavio grčkomu odboru. Hugove pjesme »Orientales« nisu bile bieg na Iztok, kao iztočne pjesme njemačkih pjesnika; Victor je Hugo doista bio u Grčkoj i dugo obćio s junacima ove vojne za slobodu. Delavigne je opjevao Byrona prekrasnom pjesmom, Lamartine je dodao »Childe Haroldu« novo, posljednje pjevanje, Alfređ de Musset pokuša preuzeti baštinu velikoga pokojnika, dapače Lamennais doskora udesi takvu dikciju, u kojoj nas mnoga rieč i rečenica podsjeća načina u Byronovim invektivama. Njemačka bijaše još previše politički zaostala, da bi prognanike i izseljenike brojila medju svojim prvim pjesnicima; ali s tihim filoložkim zanosom njezini su učenjaci u pridizanju Grčke nazirali uzkrsnuče stare Helade, pjesnici kao Wilhelm MiiHer i (nešto kasnije) Alfred Meissner pisali su Hepe elegije u Byronovu čast, i u okviru zemaljskih medja bilo je u književnosti umova, koji su se s pravom držali za prognane i ožigosane

36

Lord Byron.