Topola

(govore) ultro citroque habitis; si is postem aedium tenuisset et pauca verba fecisset, nekoliko je riječi izustio; * dixit novissima verba; verbum unum faxis (reci), Ter.; de qua ne verbum quidem fecit, antequam verbum facerem, abiit, Oie.; verbum respondere, übi tute verbum non respondeas, Ter. ; * ille (dies) nefastus erit, per quem tria v. (naime pretorove, do, dico, addico, podjeljujem pravo tužbe, sudim, dosuđujem) silentur; *in verbo, usred govora ; posl., verbo fiunt mortuo (Ter.), to su zaludnje riječi. 2) napose, a) riječ = rečenica, m nije nje, sud, izjava, mudra riječ, illud mihi v. non placet, Plaut., quod v. audio! Ter.; quod verbum in pectus Jugurthae altius descendit, Sali.; vetus v. hoc quidem est, communia esse amicorum inter se omnia, Ter. h) prazna, pusta riječ, verba istaec sunt, Ter.; existimatio, decus, infamia verba sunt atque ineptiae; hoc verbo atque simulatione; verbo sunt liberi omnes; (Hor.) virtutem verba putas; alcui verba dare gl. do 1). o) mistične riječi, tajne riječi, basme, bajanje [/tokT«/, incantationes; sr. vox 1)], sunt verba et voces (riječi i glasovi, muzikalni glasovi), quibus etc., Hor. ep. i, 1, 34. si. d) kao gramatički t. t., glagol, ut sententiae verbis finiantur, Cie. de or. 3, 49, 191. 3) adverbijalni izrazi, a) verbo, riječju, na rije č; također usmeno, verbo assentiri, Sali.; C. Furnio plura verbo quam scriptura mandata dedimus, Plane, u Cic. fani. 10, 8, o.; pl., mandata verbis dat, Sali, h) uno verbo, jednom riječi, riječju,u kratko, praetores, praetorios, tribunos pl. etc;, unoque verbo rem publicam, o) ad verbum, riječ po riječ, od riječi do riječi, od slova do slova, ediscere; de Graecis exprimere verbum e verbo, (Ter.) de verbo; reddere verbum pro verbo, (Hor.) verbum verbo; id esset verbum e verbo; također totidem verbis, v. eisdem, d) verbi causa ili gratia, na primjer, na priliku, v. gratia, propter voluptatem; si quis v. causa oriente Canicula natus est. e) meis, tuis, suis, alejs verbis, u moje itd. ime, za me itd., po mojem nalogu itd. f) quid verbis opus est, Ter.; quid multa v. (se. faciam)? Ter. g) tribus v. te volo! samo na tri riječi! Plaut. h) bona verba, quaeso! samo lagano; samo milostivo! Ter. Yercellae, arum,/. Ver cela, gradu Galiji oisalp. (sjev. Italiji), s. Vercelli. VSrehigetorix, igis, Ver cingetoriks, vojvoda Gala u ratu protiv Cezara g. 52. vercfllum, i, n. [dem. od ver] riječ od mila, meum v., moje p r o Ij e će, jednom Plaut. Cas. 4,4, 15.

rere, adv., gl. verus I). ygrecunde, ado. s komp. [verecundus] bojažljivo, stidljivo, čedno. verecundia, ae, f [verecundus] bojazan, a) da se ne povrijedi pristojnost, uljudnost, običaj, zakoni, sveto; strah, poštovanje, stid, čednost, ustručavanje, videsne, quanta fuerit apud Academicos v.? čednost (opp. bezobzirno i strastveno prepiranje među Stolcima i Peripatecima); fines verecundiae transire; s gen. obj., deorum, legum majestatis, magistratuum, rei publicae; regis; negandi; f violandi deos; v. adversus regem; mea in rogando v.; homo pudoris ac v. particeps, b) strah od pokore i sramote, stid, sramežljivost, verecundiae erat s aco. c. inf. verecundor* dep. 1. [verecundus] poštovati, (sa strahom) štovati; bojati se s inf., in publicum prodire. verecundus, adj. s komp. i f sup. [vereor] bojažljiv, čedan, stidljiv, homo; verecundior in postulando; v. in transferendis verbis; * populus et frugi castusque verecundusque; * Bacchum verecundum sanguineis prohibete rixis, umjereno uživanje vina; *vita; * rubor; * color, stidna rumen. verendus, adj. [vereor] * štovanja vrij e dan, poštov an, patres; majestas; j- supst. verenda, orum, m. stidni udi, stid. vereor, itus sum, dep. 2. 1) poštovati od straha, bojati se, metuebant eum servi, verebantur liberi, carum omnes habebant; non se hostem v.; s gen. hujus feminae primariae, Ter.; ne tui quidem testimonii veritus, Cic. AU. 8, 4/1.; bojati se, stidjeti se, nihil timent, nihil v.; conspectum patris; patriae auctoritatem; reprehensionem, alcjs asperitatem, oprezno postupati sa ; paupertatem; s inf. bojati se, ne usuditi se, vereor' committere, quos in conspectu Galliae interficere vereretur; (Hor.) haberi inter insanos; impers. quos non est veritum in voluptate summum bonum ponere. 2) bojati se, zabrinut biti, razmišljati, periculum, insidias; hoc tum veritus Caesar; * majus (gorega); de (glede) qua (Carthagine) ,v. non ante desinam ete.; * quidem de te nihil tale verebar; eo minus veritus navibus (zabrinut za) quod etc.; (jednom Caes. b. G. 5,9, 1.); s ne, hrvatski „da“ (ponajv. s indik. futura) s ut ili ne - non hrv. „da ne“ [sr. 2. ne II) b)J; jednom Hor. sat. 1,3, 120. sl. ut ferula caedas etc., non v., gdje bi čovjek ne očekivao = u t ferula caedes etc., fleri non posse puto (sr. timeo); nerijetko se üblažava tvrdnja glagolom vereor [sr. video 3) b)], v

1128

Vercellae—vereor