Topola

ne sit turpe timere; valja da, može biti da itd.; illud v. ut tibi concedam teško ću ono itd.; non v. nenon scribendo te expleam; s acc. c. inf., jednom Ov. her. 16,75.; s quaest. indir. = sa strahom izgledati, bojati se, beri semper lenitas verebar quorsum evaderet, Ter.; Pomptinum quod scribis in urbem introisse, v. quid sit; (Cael, u Cic. fam. 8, 10, 1.) hoc quomodo acciperent homines, v.; * v. quo se Junonia vertant hospitia; apsl., hic vereri perdidit, bez stida je, izgubio stid, vereamini, quia etc., Plaut. * -}- veretrum, i, n. [vereor] stid, sram. * -j- verglliae, i virgiliae, arum, /. via sići, Plej ade. Yergilius, istom poklasično Yirgilius, Vergilije, ime plemenu rimskomu, Publius V. Maro, glasoviti pjesnik (rođen 70. g. pr. Is. u selu Andesu kraj Mantue, umPo 19. g. po Is.). Yergluius (istom poklasično Yirginius), adj. Virginije, ime plemenu rimskomu; najznamenitiji je L. Virginius, koji je probo kćer svoju Verginiju, da je otme zasjedama decemvira Ap. Klaudija. vergo, njati se, uteći se, spuštati se, ležati, tectum v. in tectum inferioris porticus; terra v. ad septemtriones; quae ad hostes v.; tenui fastigio v. in longitudinem passuum CCCC; in meridiem; f qua v. regio ad occidentem; omnes terrae partes in medium v.; auxilium ad Italiam vergere, da se nalazi više k I. nego; * in imum (u dubinu); * quo vergat pondere letum, sudbina smrti, t.j. plitica sa ždrijebom (sudbinom) smrti; napose a) f o vremenu: primicati se, quo proprius nox v. ad lucem; anni vergentes in senium; pregn., \primicati se kraju, ' naginjati, nagnuti se, vergente jam die; vergente auctumno; suam aetatem v.; vergens annis femina, koja stari.' b) f 'mišljenjem nagibati se k. . . 2) * tranz. uliti, usuli, amoma in sinus, vergobretus, i, m. ( od. celtskoga guerg, čineći, i breath, breth, sud, daklem = sudae) ime najvišoj oblasti u Eduanaca, jednom Caes. b. Cr. 1, 16. veridicus, adj. [Verum-dico] istinit, istini, vox; interpres deum, veriloquium, ii, n. [verus-loquor] etimologija, jednom Cio. top. 8, 35. verisimilis, e, adj. nalik na istinu, vjero j at a n. verisimilitudo, inis,/, vjerojatnost. veritas, Etis, f. [verus] 1) istina, zbilja, prava istina, život, causarum ; dicere quam maxime ad veritatem accommodate; oratores, qui sunt v. ipsius actores, imitato-

res autem veritatis, histriones; imitari veritatem; in omni re vincit imitationem v.; veritatem mutum in simulacrum ex animali exemplo (original) transferre; res et v.; v. aut natura; in veritate dicere t.j. na foru, ne samo za vježbu; homines expertes veritatis, bez iskustva (na sudu); ad veritatem vitae proprius accedere. 2) istina, istinitost (uopće; sr. verum pod verus), nihil ad veritatem loqui; (Ter.) obsequium amicos, v. (kad je čovjek govori) odium parit; molesta (neugodna) v., si quidem ex ea nascitur odium, quod est venenum amicitiae, sed obsequium multo molestius (osjetljivija u posljedicama) etc.; per me v. patefactam contaminarem aliquo mendacio; quod omnes in se habet numeros veritatis, unutarnju istinu; Chrysippi (consolatio) ad veritatem (ea se, uopće, in abstracto) firmissima est, ad tempus aegritudinis difficilis; također: osjećanje za istinu, iskrenost, pravednost, in tuam fidem, veritatem confugit; v. judiciorum constituta; v. literarum tuarum; * personi/., nuda V.; = zo 'hvgov, etimon, jednom Cio. or. 48, 159. veriverbium, ii, n. [verus-verbum] govorenje istine, jednom Flaut. Capt. 3,4, 36. vermiculatus, adj. [vermiculus, crvić] upravo crvast, orvolik, potom kockast, šaren, jednom Ludi. u Cio. or. 44, 149. verna, ae, m. kućevno dijete, rob, Plauf. Cael. u Cio. ep. Hor. vernaculus, adj. [verna] 1) kućevni, ropski, multitudo, u kući gospodara svoga rođeni robovi, Tac. 2) domdrodni, domaći, rimski, legio, od domaćih ljudi sastavljena; sapor; festivitas; crimen domesticum et v., sto ga ismisli tužitelj sam. vernilis, adj. [verna] (Tac.) 1) ropski, puzav. 2) nestašan, obij e stan, drzovit. verniliter, adv. [vernilis] ropski, Hor. sat. 2,6, 108. verno, 1. [ver] za proljeća se pomlađivati, zelenj eti, cvasti, * humus v.; * avis pdoinje opet pjevati ; prenes., * sanguis v., teče mladenački. vernus, adj. [ver] proljetni, tempus; aequinoctium; -j- tepor; * venti; * flores. 1. vero, onis, m. = veru, koplje, veronibus plumbeis uti, jednom Aurei. Viet. Caes. 17, 4. 2. vero, adv. gl. verus 3) II). Yeromaudni gl. Viromandi. Terona, a e,/. Verona, grad u gornjoj Italiji. Odatle -nensis, adj. veronski, Cat. Aurei. Met.; (Tac.) supst. -nenses, iwPjri». Veronci. verpa, a e,/, muški ud, Gat. verpus, i, m. bkrdjša, Cat. 1. včrres, is, m. nerast, vepar, (Plaut.) prezirno o čovjeku, prasac.

1129

veretrum—verres