Topola

homines,, miseri et fortuna magis quam culpft c.; res misera et calamitosa; otium, calamus, i, m. {xulago;] trska. Odatle a) pisaća trska, b) * duda, du d alj k a (svirala) od trske, c) strjelica. d) * prutilo (za udicu), e) Ij ep kovao a, Ijepkov prut (za hvatanje ptica), f) stabljika. Calanus, i, m. Kalan, fdozof indijski (gimnosoJista), koji je po želji Aleksandra Velikoga slijedio maćedonsku vojsku, te se spalio u Suzi. * calathiscus, i, m. [dem. od calathus] kotaričica, košarica. * -f calathus, i, m. [xu).aS-os] 1) košara, kotavica, za cvijeće, voće, vunu i si. 2) posuda nalik na košaricu od drveta ili od kovine: mlijeonik; čaša (za vino). Calatia, ae, f. Kalaoija, grad u Kampaniji. Odavle Calatinus, adj. kalaoijski; supst.> Calatini, orum, m. Kalao ani, cSlator, oris, m. [calo] j pozivao , sluga, koji koga zove ili po koga ide, Plaut. Calaurea, ae, f [Kakavqmu] Kalaureja, otok u saronskom zalivu, s. Poros, Ov. calcar, aris, n. [2. calx] (ponajv. upi.) 1) ostruga, mamuza, subdere, addere equo calcaria, equum calcaribus concitare, -j- calcaribus incendere, konja obosti; posl. (Plin. ep.) addere calcaria sponte currenti. 2) tp. bad alj, ost a m poticanje, ostruga, quasi calcar admovet, podbosti, poticati; (Hor) vatibus addere calcar; obično u plur., alteri calcaria adhibere, alteri frenos; alter frenis eget, alter calcaribus, calceamentum, i, n. [calceus] obuća. ■f calcearium, ii, n. novci za obuću, obućarina. T calceatus (calci), us, m. [calceo] obuća. calceo, 1. [calceus] obuti, pedes, Phaedr.; •]se, mulas; homines non satis commode calceati. calceolarius, ii, m. [calceolus] cipelar, orevIj ar, po stolar, jednom Plaut. Aul. 3,5, 38calceus, i, m. cipela, postala, čizmica (sr. solea), c. habiles et apti ad pedem; (Hor.) c. laxus. Napose a) -]- calceos poscere, ustati od stola, jer su se Rimljani izuvali, kad su za stol lijegali, b) Calceos mutare, postati starješina (senator), jer su senatori nosili osobitu vrstu cipela. Calchas antis, m. [Kd)./ug] Kalhas, vrao grčki pod Trojom. 1. calcitro, 1. [2. calx]. 1) ritati se, batrgati se; *o umirućem: trzati se, 2) pt. su pratit i se, oprijeti se, jednom Cio. p. Caet. 15, 36. calcitro, onis, m. [2. oalx] (rijetko) u plitici: razbijač, kavgadžija, Ptout.

calco, 1. [2. calx] 1) gaziti, zgaziti, * viscera pede ac vestigio alcjs calcari, Tac. 2) polaziti, pohoditi, stupiti, nastupiti, viam leti; cruorem, kasati po krvi (o konjma). 3) * c. agrum, ugaziti, utrti. 4) tp. a) nogama gaziti, tlačiti, ugnj etavati, nunc domi victa libertas nostra hic quoque in foro obteritur et calcatur, Liv.; -f gentem, * ossa alcjs. b) * j- rugati se komu, podsmij evati se kim, grditi, ružiti, brukati se komu. calculus, i, m. [dem. od 1. calx] 1) oblutak, kamioak (sr. lupis, scrupulus). 2) osb. a) * kamioak u igri s kockama, što se zove „latrunculorum i duodecim scriptorum ludus (lusus). “ b) kami Čak na r aounskoj daščici odatle tp. račun, voluptatum c. subductis, (vjerojatni) dobitak slasti tačno proračunavši; vocare alqd ad calculos, proračunati ; u prilici, amicitiam = ne više ljubavi učiniti nego primaš, alqm, obračunati se s kim; ad illos c. (račune) maxime revertamur; -j- parem c. ponere cum re, dati komu milo za drago, o) u najstarije doba kamenčić kod glasovanja: kamičak, bijel za oznaku odobravanja ili oproštenja, a crn za protivno, atrum c. demittere in urnam, Ov.; odatle post. (Plin.) album calculum errori nostro adjicere, o dobriti. d) sretni događaji označivali su se bijelim kamiČoima a nesretni ornim; o diem laetum notandumque mihi candidissimo calculo, Plin. ep. -J- caldarius, adj. [caldus] t opeci, cella c., topla kupaonica, toplica. caldus = calidus, Sto gl. Caledonia, a e,/. Kal edo n ij a, sjeverozapadna visočina u Škotskoj, Tac. calefacio (ili calf.) feci, factum, 3. [caleo] 1) topliti, grijati, ugrijati, corpus; balineum calefieri jubebo; * forum igne; forum aleatorium = revno polaziti, igrati. 2) tp. a) ugrij ati = zabrinuti koga, skuhati papar u, dosađivati, b) * r asp aliti, podbadati, razdražiti, corda tumultu, calefacto, 1. [intenz. od cale-facio] (pretkl. pjesn. i kasno) Ugrijati, aquam; aenum lignis; tp. (Plaut.) virgis calefactabere, bit ćeš pošteno prošiban. CSlendae (i Kal.), arum,/. [calo] ponajviše skraćeno CAL. ili KAL. 1) K alende, prvi dan mjeseca, C. Januariae, Apriles; * C. tristes, jer su se prvoga kamate plaćale ; posl. solvere ad Graecas C. = nikad, o kukovu dne, o škripovu dne (jer Gh'oi nijesu imali Calendae. 2) (pretkl. i pjesn.) = mjesec (80 dana,). caleo, ui, (partio, fut. act. caliturus, Ov.) - 2. 1) top al, vruć biti, aqua (Plaut.) ignis c.; * arae calent ture; * alio sole, o drugim zemljama, 2) tp. a) o strasti: gorjeli, plamtjeti, upaliti se, ruspaljen biti, Romani

157

calamus —caleo