Topola

clamito, 1. [intenz. od damo] vikati, vikom vikati, dovikivati, na glas zvati, quid clamitas?. Ter.; „ad arma!“ clamitans; s aco. c. inf.; * passer questu vano c.; Cauneas (kaunske smokve!); -J- saeva et detestanda Quirino, ljuto proklinjati Q.; c. calliditatem, izdavati, odavati: s dua ak., na glas nazvati, psovali, alqm sycopliantem. Ter., se tanti exitii reum, Tac. clamo, 1. 1) intranz. vikati, zvati, tumultuantur et c.; c. de uxoris interitu, naricati, odatle * uopće o svakom oštrom glasu, o zamoru, zubaru vode, (Com.) o rkanju, o cvrčanju ovrčka, (cicada). 2) tranz. glasno zvati, osb. dozivati, dovikivati, prizvati, imenovati, Ud. , c. triumphum; omnes c., hoc indigne factum esse; s ut; (Ter.) illis (dat.) quid facto opus esset, clamat de via; c. fidem hominum, zazivati; * morientem nomine; * palma clamata, oglašena; * se causam malorum; /p. očitovati, govoreći viču, de te autem, Catilina cura tacent, clamant; i o beziv., veritas clamat; s acc. c. inf., quom mi ipsum nomen ejus Archedimidis clamaret dempturum esse, Plaut.; quae (tabulae) se corruptas atque interlitas esse clamant. clamor, oris, m. [damo] vika, graja, buka, larma, edere, tollere, profundere, (Plaut. i pokl.) facere, * dare clamorem, vikati, larmati Ud.; * compescere; c. hostilis; * supremus, na mrtvaca, mrtvacu; clamor exoritur, ad caelum.: fertur; napose osb. u pl. : pohvalna vika, klicanje, (vika zadovoljstva u kazalištu, na foru ili na sudu), clamore consensuque populi; * c. secundus; Hortensius clamores faciebat adolescens, ili: vika nezadovoljstva, Fuscum clamoribus et conviciis et sibilis consectantur; tp. o neživim predmetima, štr opot, orcnje, šum, buka, odjek, zvuk; i Iconkr. clamor hostilis et cursus armatorum omnia ferro flammaque miscet, vika i trka naoružanih dušmana itd. clanculum, [dem. od clam] (Com.) 1) adv. sasvim potajno. 2) praep. s acc. bez znanja, c. patrem. clandestino , adv. [clandestinus] (rijetko) potajno i skrovito, Plaut. clandestinus, adj. [clam] p o tajan, * foedus; scelus; colloquia; consilia. clangor, oris, m. [clango, ■Auyyr]] zveka, zvuk, o ren je. a) o pticama: cvrkut, krika, cum magno clangore volitare; c. gakanje anserum, * magnis quatere clangoribus alas, b) o sviralarna n. pr. o trubi , orenje, tubarum, trubljenje. Clanis, is, acc. im, m. Klaun, rijeka u Etruriji, Tac.

Claulns, ii, vi. Klanij, rijeka u Kampaniji, Verg. dare, adj. s komp. i sup. [claras] 1) jasno, razgovij etno, oculis videre, Plaut.; * fulgens caesaries. 2) glasno, r azg ovij etno, genere clare, ut milites exaudirent, inquit; -J- clarius fabulari; * clare loqui (reći), * dicere (moliti se). 3) pren., clarius (jasnije ) apparet alqd, Cael, u Oie. fam. 8, 14, 2.; clarius (svjetlije) exsplendescit alqd, Nep.; * clarius indicare laudes alcjs. dareo, 2. [clarus] j asan hiti, sjati, svij etliti se, tp. sjati, odlikovati se, hiti na glasu, viri fama c. dareseo, rui —, 3. [dareo] postati jasan, svijetao. 1) za oci: sinuti, zasjali, Tao, 2) * za uši: zaoriti se, jasno se čuti, sonitus; ]- proslaviti se, izići na glas. clarigatio, onis, f. [clarigo] (u smislu od dare ajo „glasno zahlijevati“) klarigaeija, kojom je fecijal glasno i svečano zahtijevao od neprijatelja naknadu- i zadovoljštinu prije rata, po tome: navještaj rata; pa i pljenidba čovjeka, koji se zateče na zabranjenu mjestu, Liv. 8, 14, 6. * clarisonus, adj. (clarus i sonus) jasnogl a s an. claritas, atis,/. [clarus] jasnoća; o sluhu: jasnost, r azg ovij etno st, v ocis-, tp. glasovitost, slava, glas, hominis; -j- generis; ■f nominis; j causa claritate personarum insignis. claritudo, inis,/, [clarus] 1) j asno st, svjetlost, deae (sc. lunae), Tac. 2) tp. slava, glasovitost, glas, Sali. Tac. claro, 1. [larus] 1) razj asniti, rasvijetliti. 2) tp. proslaviti, veličati. claror, oris, ni. [dareo] jasnova, svjetlost, jednom Plaut. Most. 3,1, 111. Claros, i, f. [Klanog] Klar, grad u raniji s hramom i orakulom Apolonovim. Odatle Clfirius, adj. klarski; * deus C. i * samo Clarius; poeta. clarus, adv. skomp.i sup. 1) jasan, svijetao, sjajan, locus; gemma, stella; * sidere clarior; * lapides (biser); * sub clara lucerna, kod svijetla uljanice; * dies, bijeli danak ; * aquilo, vedreći ; za sluh: jasan, razgovijetan, voće dara, glasno, clariore; * latratus; * tuba, jasnoglasna, tp. a) duševno: jasan, razgovijetan, razum ljiv, očevidan, bjelodan, vide, ut mi haec certa et clara attuleris, Ter. ; luce sunt clariora nobis tua consilia omnia; praesertim cum id solis luce videatur clarius; (Quint.) clarissima (najjasnija) in materia simili comparatio est. b) izvanjim ili unutarnjim vrlinama sj aj a n, odličan, zndmenit, glasovit, c. glorift, slavom, ex doctrina nobilis

193

clamito— clarus