Topola

que regem sua multitudo c.; legati eum c. dictatorem. consanesco* nui, 3. [sanus] ozdraviti, iscij eliti. consanguineus, adj. * rod po krvi, rođak, rođakinja; odatle- us, i, m. rođak, napose brat, osb. upi. rođaci; * c. Leti Sopor; * consanguinea, a e, f. rodica, osb. sestra. consanguinitas, atis, /. [consanguineus] rod po krvi, srodstvo. -[• con-saucio, 1. izraniti, et crus et utrumque brachium ruina pontis consauciatus, con-seeleratus, adj. sa sup. zlo činim a okaljan, zlotvor an, opak, pogan, homo; vultus, mens, impetus. con-scelero, 1. zločinom, opačinom okaljati, opbganiti, aures; * domum; * oculos videndo. conscendo, di, sum, 3. [scando] uzaći, popeti se, c. vallum, equum (posjesti, uzjahati), * montes, * in equum, * currum; o suncu, visoko je odskočilo podne je. Napose c. navem, (naves) i in navem, otići\na brod, ukrcati se apsol. c., Tarento, da iz Tarenta odjedriš, dakle u = Tarentu,; (* f i jednom Liv. 44, 35, 14.) c. classem, -j- c. navigium; * c. aequor navibus, otploviti (morem); upriliči, conscende noblscum, et quidem ad puppim, popni se s nama ito na krmilo; c. laudis carmen, uznijeti se do visine hvalospjeva. conscensio, onis, f. [conscendo] ukrcavanje, in naves, jednom Cic. de div. 1, 32, 68. conscientia, a e, /. [conscio] 1) suznanj e, znanje (za što ili čega) zajedno s drugima, s gen. suhj., c. omnium horum, (Tao.) unius liberti; s gen. obj., asciscere alqm in conscientiam facinoris, učiniti suznaocem, povjeriti Tao.; consilia conscientiaeque ejusmodi facinorum, Oic.p.Clu. 29, 56.; u svezi riječi apsol. conscientiae contagio; -J- purgare publicam c. sporazum države (na to); f simulata conscientia; i ljudi, suznaooi, quis nomen meum in conscientia istius facti audivit ? jednom Cic. Phil. 2, 11, 25. svijest, c. pulcherrimi facti, peccatorum; (Sali.) ex nulla c. de culpa ćuteći se nekriv; kadšto napose sa m o svij es t, f povjerenje, puuzdanje. b) savjest, duševno st, sua c.'; recta, praeclara, egregia, + bona; -j- optima; optimae mentis; mala; i sumo conscientia, dobra savjest, c. animi i samo c., zla savjest; suae quemque malae cogitationes et conscientiae animi terrent, grižnja duše; conscientiae maleficiorum, eoii-semdo, scidi, scissum, 3. rastrgati, poderati, epistolam; (Ter.) c. alqm capillo, raščupati; tp. raznijeli, izgrditi, conscindi sibilis, do zla boga ispsikan biti.

con-scio, 4. biti svije stan, nil šibi c., uvjeren biti, da nije ništa skrivio, jednom Mor. ep. 1,1, 61. con-seTseo, scivi, scitum, 3. 1) zajedno odrediti, zaključiti, kao t. t. u državnom životu, bellum, i s ufc. 2) odlučiti se na što, od sebe zlo izabrati, zadati sebi, c. sibi mortem ili satno c. mortem, necem, zadati sebi smrt, ■usmrtiti se; c. sibi exsilium; c. facinus in se ac suos foedum; (Tac.) turpem fugam c. conscius, adj. [con-scio] 1) suznajući, osb. supst. suznalao, dionik, pouzdanik, c. alcui facinoris, znajući s kim zajedno za zl., no i c. facinori, mendacio alcjs; c. conjurationis, suurotnik; c. mihi fuit in privatis rebus ; de illis rebus; conscius quae gerantur, znajući za to, što se zbiva; apsol., conscios celare, sine ullo conscio. 2) u sebi znajući za . svij estan sebi, samosvij estan, c. šibi alcjs injuriae, ćuteći se (kriv) itd., c. mihi suru (znadem), me nunquam vitae nimis cupidum fuisse, -f- s quaest. indir.; apsol., conscii sibi, * c. virtus, svijest kreposti ; napose znajući se kriv, c. animus. con-screor, 1. hrdkati, Plaut. con-scrib lilo, 1 . [dem. od conscribo] nadr Ijat i, popisati; u prilici: ispisati o lučenju, Gat. con-serlbo, scripsi, scriptum, 3. npr. spi sat i, 1) iiopće popisom skupiti, sazvati, sabrati, a) c. milites, exercitus, skupiti, b) u određen razred građana upisati, izabrati, centurias equitum; napose: u izborne spletke predobljene građane popisati. Tko se htio dati potkupiti, javio se magistru collegii, predsjedniku polit, izbornoga društva, te je bio upisan kao član collegii sodalicii. Cic. p. MU. §. 25. c) u imenik senatora upisati, odatle napose Patres Conscripti, up>\ Patres et C., oci i pripisani, odabrani (jer je, kažu Brut, po protjerani u Tarkvinija Superba, koji je mnoge senatore dao smaknuti , senat iz viteškoga stališa popunio), obični nagovor ili naslov svih senatora-, i * conscriptus, i, to. senator, d) kao naseobenike ili koloniste upisati. 2) o knjigama Ud. nap i sat i, sastaviti, pisati, legem, epistolam; c. de his artibus. 3) popisati , mensam vino, 4. ispisati tući, Plaut. conscriptio, onis, f. [conscribo] popis, b iIj e š ke, falsae c. quaestionum, krivotvorenje istražnih zap isnika. consecratio, onis , f. [consecro] posveta, posvećivanje, kojim se što bogovima posvećuje te tim postaje sveto, nepovredljivost, domus, honorum; legis aut poenae; capitis (g/. consecro); (kasno) = apotheosis, apoteoza careva rimskih.

233

consanesco—consecratio