Topola

cubo, bui, bitum, (pref. conj. cubaris, Prop. 2, 15, 17.) 1. ležati , da se otpočine ; c. in lectica. Napose a) spavajući ležati, spavati, ire, . (Plavi.) abire cubitum, leći spavati; -J- sub • divo c. b) ležati (mj. sjediti) za stolom, c) bolestan biti, bolovati, in morbo, Plaut., puerperio (u babinamn), Ter. ; -j- ex duritie alvi; * apsol. d) * o mjestu, Ustica cubans, položila. cuculus, i, m. kukavica; tp. podrugljivo dovikivanje lijenu vinogradaru, koji je, kad se već kukavica vratila, rezao vinograd, Hor. čudo, di, sum, 3. biti, lupati, post. (Ter.) istaec in me cudetur faba, na meni će se mlatiti itd., to ću ja morati platiti (patiti). 2) kovati, napose o novcima, c. nummos, argentum, Plaut. Ter.; tp. c. tenebras alcui, Plaut. cuicuimodi, mjesto cujuscujusmodi ]quis-quismodus] kakav god, c. est, sunt. ciljaš, atis, ili nestegnuto cujatis, is, [iz cujus od qui] odakle rodom? iz koje zemlje? cujas, 'Liv., cujatem, Gic., cujatis, cujates, Plaut. cujus, a, um, [iz cujus od cjui] 1 ) pron. interr. čij? Com., cujum pecus, Verg., kadšto sastavljeno s upitnim nam, cujanam vox? Plaut. 2) pron. relat. čij, komu pripadajući, is cuja res sit, Plaut., ei cuja (komu) nihil interfuit, Cie. eujusmodi, ili rastavljeno cujus modi [quis i modus] koje vrste? kakav? kaki? cujusquemodi, ili rastavljeno cujusque modi [quisque i modus] svake vrste, svakojaki, svakovrstan. culcita, ae, f. blazina, perina, dušek. culcitella, ae, f. [dem. od culcita] jednom Plaut. Most. 4,2, 14. blaziniea. culeus (culleus), i, m. i culeum (culleum), i, n. [xovl.to;] mješina za čuvanje vina, ulja, vode Ud.; i ocoubojice su u mješinu ušivali i utapali, insui voluerunt (majores nostri) in culeum vivos (parricidas), atque ita in flumen dejici; tp. = obscen. mo šnj i ce, kesio a. * j- culex, icis, m. komarac; Plaut. kao psovka o dosadnom ljubavniku. culina, ae, f. kuhinja ; * tp. = hrana, jelo, praebere culinam, culmen, inis, n. [cello] vrh, vrhunac, sljeme trklo, kube, zahat, c. Alpium, c. summum hominis, tjeme; * j- c. tecti, sljeme i c. aedis Jovis; * ruit alta a culmine Troja, tp. vrh, najviše, c. summum fortunae. 2) * biljka, slamka od graha ili boba. culmus, i, m. [cello] biljka, slamka; * Romuleo c., o krovnaloj Romulovoj kući. culpa, ae, f. J) krivnja, prekršaj, pogrješka, prestup ak, i kažnjivo st, delicti, ut injusti oneris impositi tua culpa sit;

c. amicitiae, krivnjom, nemarom pr.; hoc factum est culpa mea; non mea culpa saepe vos mitto, nije moja krivnja, nijesam ja kriv, što itd. ; is . est in culpa, on je kriv komu ili on je krivac; culpa est in eo ili penes eum; extra culpam esse, culpa carere; culpam committere, contrahere; ponere in culpa, držati koga krivim, alqd culpae dare; non naturae vitia, sed culpae; non natura, sed culpS, vitiosi; sustinere culpam alcjs rei, kriv Uti čemu ; conferre, transferre in alqm culpam, obarati krivnju na koga, kriviti ga; suam culpam ad negotia transferre; culpam ab alqo demovere, (Liv.) amovere; etsi alqa culpa tenemur (krivi smo) erroris humani, scelere certe liberati sumus; * culpa est in facto meo, non scelus; * vitium culpave, ili nemar, nehaj stvo; * culpa ingeni; * culpa potare magistra, veselo društvo bez ravnatelja stola, u kojem se po pogrješkama, što ih je tko učinio, određivalo, koliko će čaša piti za kaznu; pl. in hoc uno genere omnes inesse culpas istius maximas avaritiae, majestatis etc.; * indecorant bene nata (pectora) culpae, poroci, zločini; * tp. krivac = bolesna ovca; napose* f pokor; bludno st, razuzdano st, besramnost. culpatus, adj. [ partio . od culpoj prijekoran, * Paris. culpito, 1. [intenz. od culpo] koriti, prekorav a ti, jednom PLaut. Čist. 2,1, 19. culpo, 1. [culpa] koriti, kuditi, ne odobravati, kriviti, tužiti se na što, (Plaut.) alqm; * versus duros; * aquas; calami culpantur. culte, ado. s komp. [cultus] kioeno, ukrašeno, gizdavo, ukusno, cultius progredi, exornare, Just.; culte, cultius dicere, Plin. ep. Tao. * -f- cultellus, i, m. [dem. od culter] nožić. culter, tri, m. nož, osobito mesarski nož, nožice, škare, cultri tonsorii; -j- c. venatorius; posl. (Hor.) me linquit sub c. t. j. pod nožem, u škripcu. cultio, onis, f [colo] loženje, obrađivanje, c. agri v. agricultio. cultor, oris, m. [colo] 1) obradivalac, težak, gojitelj, c. agri, terrae, vitis; c.pecoris, stočar, timar ; napose: poljodjelac, ratar, težak. 2) stanovnik, ejus terrae; collis, insulae, u Plaut. c. caeli (Jupiter), tp. poštovao, štovalac, prijatelj, ljubitelj čega, c. bonorum, rodoljuba; veritatis; diligentissimus religionum c.; -f deorum; -f cultores(svcćenici) deum matris. cultrarius, ii, m. k oljič, jednom Suet Cal. 32. cultrix, Icis,/, [cultor, colo] 1) težakinj a, gojiteljioa. 2) * stanovnica, mater Cybelae, nemorum.

263

cubo—cultrix