Topola

dapino, 1. [daps] postaviti jelo komu, jednom Plaut. Capi. 4,2, 117. daps, dapis, /. (ponajv. pjesn. i malne vazda u pl.) 1) čast, svečani objed u slavu kojemu bogu; također daća na uspomenu pokojniku. 2) uopće obilan i sjajan objed, čast, gozba, jelo. dapsilis, rjeđe (Plaut.) dapsllns, adj. [d«i pAjg, daps] (pretkl. i kasno): obilat, sjajan, dragocjen, sumptus; lectus; adv. dapsile, convivari, Suet. * Dardanus, i, m. [AdqSavog] Dar dan, sin Jupitera i Elektre iz Arkadije, utemeljitelj grada Dardanije u Troadi, praotac kraljevskomu plemenu trojanskomu i po Eneji Rimljanima. Odatle 1) * -nides, ae, m. {-viČTjs\ Dardanović, napose Aeneas, u pl. = Trojani; i kao adj. = trojanski. 2) * -nis, idis, f. [vCg] Dardanovica 5 = Trojanka, napose Kreuza. 3) * -nius [rtof], adj. Dardanov, često trojanski. Odatle supst. -uia, ae, /. a) grad D. uz Helespont. b) * Troja, o) zemlja u gornjoj Meziji, u današnjoj Srbiji. 4) * -nus, adj. dardanski trojanski; supst. -ni, onim, m. Dardanoi, stanovnici Dardanije [gl. 3) o)J. Dareus (mlađe Dariusj, i, m. [Sage toj] Dar ej, ime mnogim kraljevima perzijskim. datarius, adj. [do] što se može dati, jednom Plaut. Ps. 4,2, 13. datatim, adv. [do] na iz mj enoe, dobacujući, (pila) ludere, Plaut. datio, onis,/. [do] 1) davanje, legum. 2) jednom Div. 39, 19, 5), pravo dati što, odreći se Čega, d. est alcui. Datis, idis, acc. tim, m. [Sur t?] Datis, vojvoda perzijskoga kralja Dareja Histaspovića. dato, 1. [intenz. od do] (pretkl. i kasno), davati, podavati. dator, oris, m. [do] davalac, laetitiae, Verg.; po davač lopte, Plaut. dStus, us, m. davanje, jednom (abl. datu) Plaut. Trin. 5,2, IG. Daulis, idis,/. {AuvUg\ D auli da, grad u Focidi. Odatle * -lius, adj. dauUdski; supst. * -lias, adis, /. Dauliđanka = Procne (ili Philomele). Daunus, i, m. [Aavvog\ Daun, mitski kralj u jednoj strani Apulije, otac ili praotac Turnov, tast Dijornedov, Odatle a) * -nius, dea = Juturna, caedes = rimski, b) * -nias, fidis,, /. = Apulia. Davus, i, m. Dav, ime rimskim robovima, osb. u komediji. Post. gl. Oedipus, de, praep. s abl. znači prvobitno, da sto odlazi, da se udaljuje s mjesta. 1) u prostoru: s ili sa, iz, od, anulum detrahere de digito; de finibus exire (da se čovjek ne vrati više,

različito od ex f. exire); de foro discedere, de manibus effugere, de sella exsilire; dejicere se de muro. Odatle a) kod riječi, koje znamenuju nastavljanje, capere, sumere, petere, quaerere alqd de alqo, audire de alqo, od koga (iz nečijih ustiju), discedere de alqo, [sr. 3) e)]; mercari de alqo. b) znači mjesto, s koga se što uzima, ili odakle tko dolazi kao iz svoga običnoga boravišta, razred, kojemu tko pripada, rod, itd.: iz, od, sa, između, illa de Andromacha, one riječi iz A., Graeci versus de Phoenissis, de Philocteta; caupo de via Latina, rabula de foro; malus poeta de populo, homo de plebe, de schola; nescio qui de circo maximo (atlet, borao); * Lybica de rupe leones; * genetrix mihi est de Priami gente, o) znači tačku, od koje se što dijeli i neposredno izilazi ili se uopće čini: sa, o, na, * pendere de collo, * nova de gravido palmite gutta tumet; * de qua pariens dea nixa est; de sella ac tribunali pronuntiare; de tergo, ostrag (sr. a tergo, straga), agere alqd de insidiis, iz zasjede. 2) u vremenu, a) znači: odmah iza, odmah po, non bonus est somnus de prandio, Plaut.; statim de auctione venire; odatle diem de die, od dana do dana, dan po dan. b) znači, da je od nekoga vremena tek dio prošao: jošte za, jošte u . . ~ de tertia vigilia profectus est; multa de nocte, jošte za gluho doba noći, kasno u noći, media de n., jošte usred noći, u po noći; latrones surgunt de nocte, potare de die (Hor.), jošte za bijela dana; (Hor.) media de luče, de medio; navigare de mense Decembri, jošte za ili u d., no de tempore, u pisca bell. His., u obično doba. 8) u drugim prilikama, a) kaže cjelinu ili množinu, iz koje se dio uzima, opisujući partitivni genitiv: od, između, među, de decem fundis tres nobilissimi, quidam de exercitu captivi; alqam partem de istius impudentia reticebo; quemvis de iis; nemo de nobis unus excellat; pauci de nostris, unus de multis, (Hor.) cetera de genere hoc .b) znači imutak, kojim trošak podmiruje: o d, de praeda, manubiis spoliisque habetote; de meo, de tuo, do suo, de nostro, de vestro, de alieno; također de te, iz tvoje kese, Ter.; de publico, iz državne blagajne; ili stvar, od koje je što načinjeno: od, de eodem oleo et opera exarare alqd; signum factum de marmore; carcer de templo fit; * verno de flore corona; slično de tergo, de visceribus (leđima itd.) satisfacere, o) znači uzrok, a kojega što biva: s, iz, radi, hac de causa; qua de c., eadem de c.; his, isdem, multis, quibusdam de c.; gravi, leviore de c.; flere de alqa re, * mater est de me, po meni, mnome, d) znači pravilo, mjeru = po, na, de mea sententia; de meo consilio, e)

275

dapino— de