Topola

(Tao.) dies rerum verbis terentem. Posebne sveze a) diem ex die exspectare, diem de die differre, b) in dies singulos ili samo in dies, svaki dan, in d. majores progressus c) rogare alqd in diem, na jedan dan , Ov. nasuprot in diem vivere, bez brige za budućnost; reservare poenas in diem, za kasnije. Napose doba dana, dan, multo die ; ad multum diem, diei r/Z. multus; de die, o bijelom danu, bjelodano, die et ili ac nocte, za dan i noć; * nocte dieque; diem noctemque, i dies noctesque, noctes atque dies, et dies et noctes, noctes et dies, u. diesque, dan i noć, danju i noću; non nocte, non die; meton. a) događaji, poslovi dana, da n, dies Alliensis; diei poenas dare; * exercere diem, dnevni posao obavljati, vršiti; j- in disponendo die. p) * f bijeli danak, bijeli svijet; * videre diem ,ugledati božje svjetlo. y) dan hoda, 2) određeni, u roče ni dan, ad diem, ad certam diem, die constituta; ante diem suum mori, * ante diem mori; napose dan = rok sudb en i = platežni i si., dies j udicii; diem dare, dicere ; diem dicere alcui = pozvati koga na sud; diem obire, čekati do roka; d. pecuniae, platežni dan; d. pecuniarum, dnu plaćanja; d. comitiorum; d. rogationis, rogationi terendae; diem prodicere, produžiti rok; d. stipendii, dan plaćanja; d. indutiarum, posljednji dan primirja ; dies natalis i dies meus, rođeni dan; quem diem (dan odlaska) sic universa civitas Atheniensium prosecuta est etc.; obire diem supremum, (Sulpio. u Cio. ep.) suum, (Nep.) diem, (Just.) diem fungi. preminuli; * suđeni dan propasti, smrti, diem proferet ILio; stat sua cuique dies; dan (rok) groznice, die tuo. 3) rok, doba, vrijeme, sexennis d.; sumere diem ad deliberandum; alqd conferre in longiorem diem; diem perexiguam postulare; * dies messis; * dies sicci, suho doba godišta; * d. longa, dugo vrijeme. Diespiter, tris, m. [mjesto Djeus-pater = Ztvg TruTr'ig, Zevse oče] drugo ime za Jupiter, P/aut. Hor. diffamo, 1. [dis-fama] razglasiti, Iznijeti na glas, ozloglasiti, adulterium, (Tao.) alqm procacibus scriptis. differentia, ae, f. [differo] razlika, razlicnost, naturarum; s in; ad plures differentias; napose: vrsta. diffgro, distuli, dilatum, 3. [dis-fero] I) tranz. 1) raznij eti, raznositi, razagnati, raširiti, ignem in omnem locum castrorum; o vjetru, hiemes et nubila; * ulmos in versum, rasaditi, presaditi ; tp. a) (govorom) raznositi, razglasiti, objaviti, na glas iznositi, razvikali, ozloglasiti, alqd ser-

irionibus; (Tee.) rariores; (Nep.) celeri rumore dilato s aoo. o. in/.; (Ter. Tao.) alqm variis rumoribus; * alqm circa puellas, b) odgoditi, odložiti, zategnuti,, (sr. profero, procrastino), d. rem quotidie et procrastinare, in aliud tempus, in posterum diem; iter; tempus, ostaviti, dati vremena; d. alqm iu aliud tempus, odgoditi ; cum dilatus per frustrationem esset; ne differendo (odgađajući) negare videretur; * decumum quod distulit Hector in annum, koji su H. čekali Ud. ; *d. se, oklijevali. 2) * silom rastaviti, raskinuti, razdijeliti, insepulta membra lupi; classem vis venti distulit; d. alqm diversa; (Ter.) d. alqm, zabuniti, smesti, smutiti, differri alqa re. II) intranz. razlikovati se, [bez perf. i sup. J illi naturis d.; hoc illi a nobis differunt; quid hic ab illo differt? d. ab alqa re; haec cogitatione inter se d.; (rijetko) occasio differt cum tempore, razlikuje se od Ud. ; (pjesh. i kasno) šermo d. sermoni. Gesto impers. differt; alqd d., nihil, non multum d., nekaka je razlika, nikakve razlike nije, nije mnogo razlike; inter privatum et magistratum; differens ab alqo. differtus adj. [upr. partic. od differcio] natrpan, pun punoat, provincia d. praefectis; (Hor.) lorum d, nautis -cauponibus; corpus odoribus, balzamovan, Tac. -j- difficile, ado. teško, mučno, tego trio. difficilis, adj. skomp.i sup. (difficillimus) [dis facilis] 1) težak, tegotan, mučan, trudan, iter, aditus, ascensus, locus, transitus; s inf.; difficile dictu, ad fidem; difficilium ad eloquendum; (Liv.) in difficili esse, teško, mučno biti; napose: neprijazan, nepogodan; opasan, pogibeljan, tempus anni difficillimum; difficili rei publicae tempore; difficillimis temporibus. 2) o značaju, kome je teško ugoditi, čangrizav, čudan, mrzovoljast, tvrdoglav, d. ac morosus; parens in liberos d., * alcui d., odbijajući ; * precibus alejs; (homo) difficillima natura; * d. bilis, gorak. difficiliter, ado. (rijetko) = difficulter, difficultas, atis,/. [difficilis] teškoća, muka; 2) oskudica, nestašica, potreba, loci, locorum, rerum, navigandi; pontis faciendi; difficultatem habere; d. domestica, rerum; nummaria, oskudica gotovih novaca; navium, rei frumentariae; res erat in magnis C. difficultatibus, ne, bijaše se C-u veoma bojati, da itđ. Caes. b. G. 7, 35.; magnam haec res Caesari difficultatem ad consilium capiendum afferebat ne (jer se morao bojati, da itd.) cuncta Gallia deficeret. 8) čangrizavost, tvrdoglavost, nes no sno st, jednom Cio. p. Mur. 91, 19. difficulter, ado. s korup, (-cilius) i sup. (-cillime), teško, mučno.

309

Diespiter—difficulter