Topola

diffidens, ti s, adj. [partic. od diffido] nc vjerujući, ne uzda j ući se, Plaut. Sal. diffidenter, adv. s f kornp. [diffidens] ne iozdajući se u sebe, plašljivo, zabrinuto. diffidentia, a e, f. [diffidens] neuzdanj e u samoga sebe, ili u drugoga; f copiarum, diffido [dis-f.], fisus sum. 3. ne vj er ovati komu, ne uzdati se u koga ili u što, ocajat i, alcui i alcui rei; suis rebus, Pompejanis rebus; \ alqa re; de alqo; s aoe. c. inf.; apsl. diffindo [dis-f.], fidi, fissum, 3. rasoijepiti, raskoliti, saxum; * d. portas muneribus, mitom otvoriti; tp. conjuctlonem in longitudinem d. Napose t. t. d. diem, sudbenu raspravu za sada prekinuti i odgoditi na drugi rok; * equidem nihil hinc diffindere possum, (prema formuli) Ja ne mogu ništa odatle otkinuti, t. j. moram sasvim pristati uz njegovo mnijenje. * dif-ffngo [dis-f.], finxi, fictum, 3. preobraziti, pretvoriti, ferrum incude, prekovati; u prilici: preobraziti, promij eniti. diffiteor, dep. 2. [dis-fateor] poricati, ne priznavati, s aco. c. inf, Plaut. u Cio. ep. difflo [dis-f.], 1. (pretkl.) raspuhati, razd u h n u t i, legiones. diffluo [dis-f.], fluxi, —, 3. 1) razlijevati se, Rhenus d. in plures partes ; extra ripas ; (Phaedr.) d. sudore, kaplje znoj niz (lice). Odatle: gubiti se, nestali, proći, diffluxisse jecur; vires, tempus, ingenium d. 2) tp. od raskosnosti i prekomjernih naslada, rasplinuti se, topiti se, pliva u . . ~ d. luxuria, deliciis, otio; i o perijodima, diffluens, širok, razvlacit. diffringo, fractum, 3. [dis i frango] (pretkl. i kasno) razlomiti, polomiti, crura; axem, diffugio [dis-f.], fugi, 3. razbjeći se, raspršiti se; d metu perterriti; * diffugere nives okopnj eti; * d. stellae, diffugium, ii, n. [diffugio] r a zbjeg, proximorum diffugia, jednom Tao. hist. 1, 39. diffundito, 1. [frequent. od diffundo] razlijevati, amoris vi diffunditari, topiti se od . . diffundo [dis-f.], fudi, fusum, 3. 1) o tekućinama : razliti, razl ij e vati, aqua liquefacta se d.; sanguis per venas in omne corpus diffunditur, * venenum in alqm d.; * animam in arma cruore, s krvlju po oklopu; * freta diffunduntur; (Hor.) d. vina , pretakati. 2) uopće: raširiti, razasuti, raspršiti, raspletati, * d. comam. * signa caelo ; * equitem in campis; u pas. raširivati se, širiti se, rasprostirati se, razliti se, razrasti se, ab ejus (cornus) summo, sicut palmae, rami quam late diffunduntur; luce diffusa toto caelo; -j- modo occurrentibus silvis via coar-

tatar, modo latissimis pratis diffunditur et patescit; u prilici in hac ipsa ratione dicendi excogitare ornare eto. diffusa late videbantur; što se daleko razišla, nije u nikakvu međusobnom savezu. 3) lp. raširiti, rasprostirati, rastegnuti, razgraniti, dii longe lateque vim suam; error longe lateque diffusus; * d. bellum et paces longum in aevum, t.j. za potomstvo opisati; * d. alqd in ora virum, razglasiti; * oblivionem sensibus, uliti, * Claudia nunc a quo diffunditur et tribus et gens per Latium. Napose a) * d. iram, * dolorem suum flendo, üblažiti, olakšati, b) razvedriti, razveseliti, donis amici (prijatelja) quasi diffundi (ako nije ispalo animi); * diffundere munere Bacchi animos; ■■■ vultus; * diffusum nectare Jovem. diffuse, adv. s komp. [diffusus] (rijetko) i) razasuto, nepregledno. 2) opširno, obilato, diffusius dicere alqd. diffusus, adj. s komp. [diffundo] razliven. 1) širok, prostran, platanus d. granat, ramis; f planities, f scaena. 2) tp. opširan, jus civile, quod nunc d. et dissipatum est; d. vocis genus, otegnut glas (opp. contractum); f opus. digamma, atis. n. [6'iyauua. dvostruko FJ digama, slovo eolsko, koje se bilježilo ovako: F; u latinskom je prema njemu F ili V; u šali zove Ciceron knjigu dohodaka, koja se zvala Fundorum reditus, digamom zato, što se začinje sa F, koje je prema grokome F. Digentia, ae, f. Digencija, potok blizu imanja Horaoijeva, Hor. ep. 1, 18, 104. danas Licenza. di-gero, gessi, gestum, 3. 1) f raznositi, rastaviti, insulae ventis digerentur. Odatle a) * dijeliti, razdijeliti, Nilus digestus in septem cornua, b) f probavljati, quo facilius digerantur cibi . 2) urediti, razrediti, podijeliti, upisati, d. omne jus civile in genera; tabulas; mandata; -f- in libros digesti; * poenam in omnes; * carmina in numerum; * seges digesta fertur; nomina in codicem accepti et expensi; * d. omina, poredati, redom kazivati, pripovijedati. digestio, onis,/. [digere] digestija, (ret.figura utoiapog) zbrajanje pojedinih česti. digitulus, i, rn. dem. [od digltus] prstič. digitus, i, m. 1) prst, d. pollex, palac, * d. index, kažiput. Osobite sveze a) tangere, attingere alqm digito, darnuti koga; attingere caelum digito, misli, da je u devetom nebu; extremis digitis attingere, površno se dotaći. b) computare digitis, Plaut.; numerare per digitos, Ov.; -f digitis, na prste brojifi, novi d. tuos = vještinu tvoju u c) inten/ 310

diffidens—digitus