Topola

vati, ostaviti, okaniti se, odustati od, inimicitias suas rei publicae, b) otpustiti, odreći se, oprostiti, pokloniti, alcui aes alienum; mercedes habitationum annuas conductoribus ; f d. alcui causam (parnicu) ; -j- negotium; (Quint.) donato imperio, odrekavsi se vrhovne vlasti, vlade, ustupivši Ud. c) ostaviti nekažnjena koga, oprostiti donari populo Romano ; deo ; * donatus culpa precibus suorum; (Just.) d. patrem filio, alqm memoriae patris. donnm, i, n. dar, poklon, dona nuptialia, dotalia, militaria; dona naturae; deorum dono atque munere; dona dare, Ter. Nep.; alqm, alqd dono dare alcui, Ter. Curt., dono (na poklon) emere eam (puellam) alcui, Ter.; * dona praesenti horae; d. ultima, posljednja ljubav, čast, što su je pokojniku iskazivali žrtvama i si.; napose dar bogovima, prinos, prilog, žrtva; * dona supplicia; dona turea, prilozi od, tamjana; dona figere. Donusa, ae, f [dovovatu] Donuza, otok u Egejskom moru Naksu s istoka, za careva prognalište, Verg. Tao. Borcs, rum, m. [doouTg] Dorani, pleme grčko. Naseljeno najprije na Olimpu, odakle se, povlačilo oko 1000. god. u Etski kraj Doridu, a odatle je zapremilo Peloponez. Nascobe su, njihove pošle na Kretu, jugozapadne obale Male Azije, na Siciliju i u donju Italiju. Odatle 1) Bdrleus [Jcooixo;\ adj. dorski = * grčki; adv. Boriće, dorski, jednom Suet Tib. 56. 2) Borienses, ium, m. (kasno) = Dores. 3) * i i dri us, adj. dorski. 4) f Boris, idis, adj. f. dorski. Boris, idis,./. [/hoolg] Do r ida, kći Oceana i i Tetije (Tethys), žena Nerejeva, mati pedeset Nerejevicd (Nereides); melon. = more. tlormio, 4. spavati, ire dormitum; * dormitura dimitti; * d. in lucem, do bijeloga dana; ex lassitudine artius; pas. * prespavati se, nox est perpetua una dormienda, posl., non omnibus dormio, ne gledam svima jednako kroz prste; d. in aurem utram vis ili in aurem dextram, spavati bez brige, biti bez brige, Ter. Plin. ep. Odatle tp* a) besposlen biti, beneficia dormientibus deferuntur, u snu; * dormiet Venus, b) biti bez brige, ni za što ne kajati, Ter. i Cael. u Cic. ep. c. pregn., o smrti. . Plaut. dormitator, oris, m. [dormito] sanjar, fantasta, Plaut. Trin. 4,2, 20, 142. dormito, 1. [dormio] 1) drijemati, drijema mi se, hoće mi se spavati, pospan sam; * jam dormitante lucerna, gasnući. b) sanjariti, tlapiti, buncati; biti besposlen, Plaut.; interdum bonus d. dremne Homerus, Hor.; sapientia dormitans et oscitans, Cic.

•J- dormitorius, adj. [dormio] spavaći, cubiculum, ložnica, spavaonica; membrum, dorsum, i, n. 1) hrbat, kičma. 2) tp. sve sto je nalik na hrbat, n. pr. sljeme od gore, jugi, montis; * nemoris, obronak; * maris; * dentalium; -J- saxeum, kameni gat, nasap. Dorylaeum, i, n. [dogvhuov] Đorilej, grad u Frigiji; odatle Dorylenses, ium , m. Dorilejani. doryphoros (us), i, m. [doovipdpof] kgpljdno sa, kbpljdnlk, glasoviti kip kipara Polikleta; i u plur. (Curt.) kopljanici u pratnji kraljeva perzijskih. dos, otis, /. prćija, (što se da uz djevojka, kad se udaje), oprema; tp. dar, ures, nakit, verborum eam dote locupletasti, jednom Cio. de or. 1, 55, 234.; pl. * f dotes ingenii; * oris, * corporis, * formae, * loci; corporis animique; -J- naturae fortunaeque. Dossennus, i, m. „Ouro“ stalno lice u talijanskoj lakrdiji (u atelani ); tip lukavosti i proždrljivosti: in Atellanis Dossenum vocan t manducum Varro. Zato : quantus sit dossenus edacibus in parasitis For. koliki se proždrIjivao pokazuje (Plaut.) u opisivanju svojih parazita, For. dotalis, adj. [dos] proij a siti, mirnzni, praedia, dona; (Fior.) agri; (Verg.) regia, dotatus, adj. sa sup. [partio, od doto] 1) prćijom bogata, bogato bpremlj ena, Aquilia; (For.) agri; [Verg.) conjux. 2) * obilato nadaren, Chione dotatissima forma, doto, 1. [dos] bogato opremiti -{- filiam; * sanguine Trojano dotabere virgo, krv itd. bit će ti prćija. drachma (pretkl. i drachuma), ae, f. [<lp «/,«?)] drah-ma, grčki novac, od prilike = rimskomu denariju, oko .36 novčića. dračo, onis, m. [čquxuiv] 1) zmija, (kao čuvarica blaga), zmaj, azdaja. Odatle zmija, zviježđe na sjevernom nebu. 2) nom.pr., Drakon, strogi zakonodavac atenski. * draconigena, ae, comm. [draco-gigno] ocl zmaja rođeni, urbs d." = Thebae, po priči nikle iz zmajevih zubi. Drancae ili Drangae, arum, m. \dnuyyat] i (Jusi.) Dranjiani ili Dranciani, onim, m. Dranžani, stanovnici provincije Drangijane, danas Sedjestan ili Seistan u Kabulistanu , u unutarnjosti kraljevstva perzijskoga, Curt. Just. drapeta, ae, m. [čgimerrig] uskok, utekli rub, jednom Plaut. Cure. 2, 3. 11. Drepanum, i, n. ili -na, orum, n. [Agtnavor, -tu] Drepan, grad na Siciliji, s. Trapani. Odatle Drepanitanus, adj. drepanski, supst. -ani, orum, m. Drepatici. dromas, adis, n. [čgogu;, trkedo] dro me dar, cameli, quos appellant dromadas; (Curt.) d. camelus. 332

donum—dromas