Topola

viti, pokazati, odavati, * iram vultu; * animum, se suasque flammas; * -j- s aco. c. inf.; (Plano, u Cio. ep.) fidem alcjs, slaviti, inf. fateiier, Hor. faticanus ili -elnus, adj. [fatum-cano] proročki, Ov. fatidicus, adj. [fatum-dico] proročki,prorok, proročica, gatar, anus; * vates, * deus; f numen; -j- puella; -[-.libri; supst. fatidicus, i m. prorok, gatar. fatifer, fera, ferum, adj. [fatum-fero] smrtonosni, smrtn i. fatigatio, onis, /. [fatigo] umor, equorum;-[-laboris; i (kasno) drazenje, peckanje, titra nj e, levis; verbi, fatigo, 1. (Mjesto * fati-igo kaošto rem-igo od agere; oznaka je u * fatis umor, od čega je ad-fatim i fatisci) l)upr. do umora tjerati, goniti, stoga: timoriti, utruditi, Izmučiti, oslabiti, * cervos jaculo cursuque; * equos; * juvencum terga hasta; * quadrupedem citum ferrata calce; * armenta sole; * tanto magis ille f. os rabidum (o Apolonu, koji kroti oduševljenje Sibilino); -j- horrendo stridore aures ; * sonitu vicina (o rijeci) ; * dentem in dente: (Tao.) dextram osculis, izljubiti ; * fluctus, silom se uprijeti (odoljeti); * silvas, neprestano trčati ili lov loviti po . . .; diem noctem que remigio, dan i noć veslati; f. se atroci pugna. Liv.; * nix ingredientes; neque insomniis neque labore fatigari (malaksaoati, slabiti): multo labore proeliisque, itinere fatigati; f elephanti vulneribus fatigati, iznemogli ; * noctes de alqo, tugujući za kim, provesti čitave noći. 2) tp. navaliti, zaokupiti, mučiti, moriti', ukr otiti, svladati, tjelesno ili duševno, -[- lolium tribulique fatigant triticeas messes, priječe rastenje pšenice; non amplius quam triduum fame fatigatus; verberibus, tormentis, igni fatigati; -}- plebem agri annona; senectus aegro et corpore fatigabatur, imade se boriti s . . ,; alqm precibus, suppliciis, i samo f. alqm de alqa re, molbom navaljivati na koga = dosađivati komu, umekšati, skloniti, * Vestam prece; alqm verbis; fatigatus a fratre, uti aetati concederet; alqm, ne; socios, nagnali, natjerivati, podbadati ; * Martem, traže silom rat; f. se, animum, * animum consiliis; * pectora quantis f. ruinis; * Juno, quae mare nunc terrasque metu caelumque fatigat, plaši; *-}• victoris indulgentiam; -}- naturam quoque. fatiloqua, a e,/, [fatum i loquor] upr. proročica, vračara, gatara, jednom Liv. 1, 7, 8. fatisco, —— 8. 1) * zijevati, rdspući se, tellus; janua, otvore se, jdpe; naves rimis;

area. 2)(Tao.) ip. bmlitaviti, malaksavati, iznembći, jenjavati, popuštati, non Tiberius, non accusatores f.; seditio; dum copia f., množini slučajeva podleći. fatuitas, atis, /. [fatuus] zijanje, glupost, bedastoća. fatua, gl. 2. Fatuus i fatuor, fatum, i, n. [for] upr. rečeno, 1) pl. proroštvo, Sibyllina; ex fatis quae Vejentes scripta habebant. 2) suđenje, sudbina, usud, necessitas fati; fatum est ordo seriesque rerum, cum causa causae nexa rem ex se gignat; Stoici omnia fato fieri dicunt; te non fato, sed opera sua consulem factum; implere f., = učiniti, da se suđenje ispuni (zhude), * sic erat in fatis, tako bijaše suđeno; si fatum (suđeno) tibi est convalescere; fatum fuit s aoc. c. inf., (Sali.) cui fatum foret urbis potiri; kadšto sudbina zavisna od bogova: * volja, odluka božanstva, fata Jovis, fato divum; meton. (Piant. Just.) ono, o čem visi čija sudbina; * pl. personif. = Parcae (suđenice). 3) sudbina unaprijed određena, usud, osobito suđeni konac života, suđeni čas smrti, * f. mihi instat triste; * bona; acerba; suo quisque fato natus est; maturius exstingui quam fato suo (nego mu je usud usudio); fato cedere, sudbini se pokoriti = preminuti, prestaviti se s ovoga svijeta; (Tae.) fato obire, (Just.) perire; (Tae.) finem vitae sponte an fato implevit; * fata proferre, život produžiti ;] * meton. pepeo spaljena mrča. Napose sudbina = zla kob, propast, silovita smrt, impendet f. aliquod; haec ita multa quasi fata impendere amicitiae; urbs ex faucibus fati erepta; * fata celerrima; * Iliaca; konkr. duo illa reip. paena fata ona dva gotovo zla duha. fatuor, dep. 1. [2. Fatuus] nadahnut biti, Fauno fuit uxor nomine Fatua, quae assidue; divino spiritu impleta, velut per furorem fu- , tura praemonebat. Unde adhuc, qui inspirari ■ solent, fatuari dicuntur, Just. 1. fatuus, adj. (zjajući) benast, budalast, tupbglav, slabouman, fatuus et amens;, puer; monitor non f. 2. Fatuus, i, m. [for] (kasno) upr. Fatuus, prorok, ime Faunu, kao proroku, odt. i Fatua, a e, /. Fatua, kći ili žena njegova (sr. fatuor). fauces, ium, f. (* abi. sing. fauce) 1) ždrijelo,, t. j. početak jednjaka, dužnika, odatle meton, , ždrijelo, čeljus ti, * sitis urit fauces, * arente ■ fauce; * elidere fauces; * fauce improbd inci- ■ tatus = proždrljivost; cum inexplebiles populi f. exaruerunt libertatis siti; eripite ex eorum faucibus (čeljusti), Crass. u Cie.:-. urbem ex belli ore ac faucibus ereptam esse;; cum faucibus premeretur, došla mu voda do c

404

faticanus—fauces