Topola
guše, nož mu pod grlom; (Plaut.) jftm faucibus teneor, drže me za grkljan, nož mi je pod grlom; Catilina cum exercitu faucibus urget, već nam za vratom rjeđi, Sali.; premit fauces defensionis tune, ugušiti obranu = prepriječiti. 2) tp. (samo pl.) a] ždrijelo, klanac, (nakoliko vodi u prostranije mjesto; angustiae nasuprot tjesnac, u gorama, ulicama, kud se jedva može prolaziti), gudura, macelli; portus; faucibus (dohod, pristup) obsessis morska otoka, Hellesponti, Liv., Abydi, Verg.; prevlaka, angustae, artae; angustiae atque fauces Graeciae; (Justi) Italiae; ušće, * siccae. b) ždrij elo, ponor, bezdan, patefactis terrae faucibus; * Orci; * atrae. Fauna gl. 2, Fatuus i Faunus. Faunus, i, m. Faun, mitski kralj u Laciju, unuk Saturnov, otac Latinov, po smrti kao proričući bog šumski poštovan, kadšto nestašan i razbludan demon, zato su ga miješali kasnije s grčkim Panom, a sinove Faune rođene od Faune ili Fatue s grčkim Panima i Paniscima. fanste, adv. [faustus] sretno, po v olj no, jedn. Cic. p. Mur. 1, 1. faustitas, atis, f. [faustus] blagoslov, sr eća, kao božica = personi/, rodnost njiva, Hor. carm. 4,5, 18. Faustulus,!, m. Fust u l, u priči pastir u albanskoga kralja Amulija, koji je izloženu braću Romula i Berna spasao i odgojio. faustus, adj. [faveo] 1) blag o slove n, srela n, berićetan (po milosti bogova; sr. felix, prosper), omen povoljan; quod bonum, faustum, felix fortunatumque sit, kao želja = u dobri čas, bože daj sreću, u ime božje! dies f. et felix, Ter:; dies f. alicui; * ire pede fausto. 2) supst. Faustus, i, m. Faust (Srećko) pridjev rimski, tako se zvao osim drugih sin diktarora Sule, a kći Fausta, udata za Milana. fautor (zastarjelo i favitol"), oris, ni. i -trix, icis,/. [faveo] zaštitnik, prijatelj, pokrovitelj; zaštitni ca, pokroviteljica, pomagač, (gl. favor), dignitatis alcjs; studiosi et f. victoriae illius, koji su mu željeli pobjedu; f. bonorum, optimatum, nobilitatis; laudis; (rijetko) fautorem esse accusationi, prijati, željeti dobar uspjeh ; * apsol. pljeskdo; Thais est fautrix nostrae familiae. Ter.; regio suorum f. ; (Nep.) naturam habuit fautricem in etc.. bila mu "ćud nagnuta u Ud. faveo, favi, fautum, 2. (vruće) željeti, tražiti; ugrijati se za što = povoljan, sklon biti; pomagati, biti na ruku; zaštićivati, prlstajati uz, (gl. favor), alcui; faveo orationi tuae, ne zanijeravam ti tvojih
riječi; favetur ei; f. honori, dignitati, laudi, industriae, voluntati, rebus alcjs, rebus Gallicis; legi, accusationi; * -f- apsol., favere, favens, napose o bogovima, -[ dii faveant, bili nam bogovi milostivi; * faventes venti, pogodni ili u krmu ; supst. faventes; osb. a) * -f- o gledaocima u kazalištu ili u cirku, pljeskajudi, pohvalu pokazivati , plj eskati, odobravati, Miloni; quod favisse me tibi, što sam ti to odobrio, Oio. Phil. 2,8, 21. b) t. t. kod žrtava i bogoslužnih svečanosti i dr., linguis, i * lingufl, * ore f. na jezik paziti, t. j. ili pobožne riječi govoriti, ili šutjeti, {tvipnuiTv, dicere bona verba); i * linguis animisque f. ; apsol., favete, šutite! tiho! Ter. favilla, ae, f. vruć pepeo, phhor, favillae plenus, Ter., f. tepida, Suet.; * vruć pepeo mrtvaca; u prilici * iskra = izvor, klica, prima mali venturi. Favonius, ii, m. ITor. 1) Favonije, topli zapadnjak, koji duva sredinom veljače (u Italiji) , znači početak proljeća; f pl. 2) ime rimsko. favor, oris, m. naklonast, milost, blagbvolja, zaštićivanje (sr. gratia, studium), populi, plebis; in favorem alcjs venire, umiliti se komu; favore alqm amplecti, favorem alcui addere, conciliare; (kasno) in favorem ultionis, zaradi itd.; (Quint.) excipimus nova illa cum favore ac sollicitudine (s učešćem i nemirom); napose : plj es ak, priznanje u kazalištu i dr., ei, qui rumore et ut ipsi loquuntur, favore populi tenetur et ducitur; quod studium et quem favorem secum in scaenam attulit Panurgus? j- histrionalis. •j- favorabilis, adj. s komp. [favor] 1) mi o, b milio, drag. 2) pr e dobi vaj ući nakl o n o st, oratio, Tao. favorabiliter, adv. s plj esk anj em. favus, i, m. sdt, fingere favos; * med. fax, acis,/. 1) luč; zublja, faces undique ex agris collectae; f. incendere; ardentes f. in tecta jacere; f. nuptiales, * maritae, kojom se svijetlilo kod sonclbe; facem nuptiis accensam, Jusi.; * svadba, face nuptiali digna; * fax utraque, lučka svadbena i pogrebna; ejus omnium incendiorum fax = početnik pren. o Autoniju. 2) tp. a) svj etlo st mjesečeva, sunčeva, svijeća, * Phoebi f.; * crescentem face Noctilucam; f. caelestes ili caeli, meteor, * de caelo lapsa per umbras stela facem ducens multa cum luce cucurrit; i * faces, žarke (bistre) oči. b) faces dicendi, vatrena rječitost; cum quasi faces dolores ei admoverentur, najljuće holi; dolorum admoventur faces, dolor ardentes faces intentat; neque in parvis rebus adhibendae sunt hae dicendi faces = quibus rebus animi hominum mo-
405
Fauna—fax