Topola

feneratio, onis, f. (feneror) lihvar enj e, lili v a. fenerato, adv. [feneror] s lihvom, s kamatama, s velikom štetom, Plaut. fenerator, oris, m. [feneror] novčar, glavnioar; u zlu sm. kamatnih. fenero, 1. [fenus] 1) novce davati na kamatu, lihvariti, kamatovati, Liv. 2) (Ter.) okamatiti, vratiti s kamatama, istuc tibi; feneratum istuc beneficium pulchre tibi; uzaimati = davati, suum lumen sideribus. feneror, dep. 1. [fenus] novce na kamate davati, pecunias; binis centesimis, s dva postotka na mjesec = 24 postotka na godinu; pren. f. beneficium, dobročinstvo dati na kamate, lihvariti dobročinstvom; apsl. lihvariti, kamatovati; pregn. globiti lihvarstvom, provincias, fenestella, ae, /. [dem. od fenestra] upr.-\ prozorčić; Fenestella (porta) Vratašca u Rimu (sr. Dverce u Zagrebu), Ov. fenestra, ae, f. (a graeco vocabulo conversum (izvrnuta) and tov (patvtiv Nonius), fenestrarum angustiae; fenestrae ad tormenta mittenda, rupa, (Plin. ep.) triclinium quod fenestris caret; * juncta, zatvoren; * patula, otvoren; * cavae; * lucem admittere fenestris; * lato dedit ore fenestram, zjalo; pren. eas partes, quae quasi fenestrae sint animi; tp. prilika, zgoda, fenestram ad nequitiam patefacere = utrti put , dati priliku, Ter. feneus, adj. [fenum] od sijena, homines, (od slame muž) strašilo. fenicularius, adj. [feniculum] k ornor acov, moraoov; campus f. komoraoovo polje, ravnica u sjevernoj Hispaniji, utrum ipse in Fenicularium an in Martium campum cogitet, da li u Hispaniju (u raf) ili na Martovo polje (u narodnu skupštinu, comitia), fenilia, ium, n. [fenum] sj en ik, Verg. Ov. fenum i faenum, i, n. [srod. s fetus] sijeno; posl. fenum esse, sijeno jesti = biti glup; fenum habet in cornu, rado bode (jer su volovima hodačima sijeno vezali za rogove), Hor. fenns oris, i faenus, (faenus dictum a fetu et quasi fetura quadam pecuniae; nam et graece ruxog dicitur and rov rixrtiv Varro.) urod. 1) dobit, kamate od glavnice uzajmljene, pecuniam alcui dare fenori ili (Plaut.) fenore, na kamate (lihvu); pecuniam fenore accipere; (Plaut.) sumere pecuniam fenore uzeti od kog a na kamate; pecuniam occupare grandi fenore, uzaimati (davati) komu novce na velike kamate; nummos ponere in fenore, dati na dobit; (Suet.) pecuniam graviori fenore collocare (uložiti); u zlu sm. lihva, Uhvarenje, fenore

rem partam habere, Piant.; f. iniquissimum; * occultum; fenore trucidari; tp. doh it ak, korist; dugovi, s velikih kamata fenore obrui, mersum esse, laborare, Liv. 2) (Plaut. Tao. Suet.) glavnica, horti et f. et villae; tam lato fenore exuberat; f. agitare, poslovati novcima ili glavnicom. fenusculum, i, n. [dom. od fenus] malena dobit ili kamatica. Platoi. fera, a e, f. (so. bestia) zvijer, gl. ferus, feraciter, adv. samo u komp. [ferax] plodno, b toj no, jedn. Hiv. 6,1, 3. feralis ,adj.l) mrtvački, pogrebni, ukopni, * carmen, pogrebna p., * vestis ; * cupressus ; munera f., žrtve za mrtvace; -f- reliquiae f. = pepeo; * dies, * tempus f. = feralia, ium, n. mrtvački dan, koji se svetkovao dnelO.februarija; u (Tao.) pogreb, ukop. 2) tp. smrtan, poguban, übitačan, annus, bellum, exercitus, Tao. ferax, acis, adj. s komp. i sup. [fero] 1) plodan, rodan, ager; Sardinia; * rus, * plantae; * s gen., * abi.; tp. obilat, bogat, pun, nullus feracior (jedriji) locus est quam de officiis; aetas virtutum; * f. prolis novae lex marita; •f f. artibus. ferculum, i, n. [= fericulum od fero] 1) no si la, spoliorum, Hiv.; pomparum, na kojima su za svečanih ophoda nosili kipove bogova i ljudi, i -j- pepeo od spaljena mrča, i plijen kod triumfa. 2) napose * -j- služavnik, na kojem se jela služe, odatle meton. kolo jela, jela, zdjel e. fere, adv. [po svoj prilici imper. od fero] 1) od prilike, malo ne, gotovo, neko, oko, do, f. abhinc annos quindecim; tota f. castra; semper fere; satis f.; haec f.; omnes f.; eodem f. tempore; quinta f. hora; s negacijom (stojeći uvijek za njom) gotovo, baš, upravo, tako lako, non f. ; nihil aut non f. multum; nihil, nemo, nullus f. 2) pregn. = semper fere, malne vazda, malne svuda, ponajviše, obično, uopće, fit f., ut etc.; ut sunt f. domicilia Gallorum; qui (sermo) tum f, multis erat in ore; (Hor.) qui timet his adversa, fere miratur eodem pacto etc.; (Hor.) paria esse f. peccata; kadšto pojačan dodatkom plerumque; non fere, malokad, rijetko. ferentarius, ii, m. [fero] / erentarac, strijelac, lako oružani pj e šaci, oboružani pračom i kopljem stajali su na krilu bojnoga reda te su začmjali boj, kopljanik, sing. oolleot. u Tac., pl. u Sali. šaljivo (Plaut.) pomoćnik u nevolji. Ferentinum, i, n. 1) Fer entin, grad s. Ferento; odt. a) -tinus, adj. ferentinski, aqua F., rječica blizu F.; supst. Ferentina, ae, f. (so. dea) ~Ferentinka“ štovana u F. božica b)

407

feneratio—Ferentinum