Topola

-tinas, atis, adj. ferentinski; supst. -tinates, uni, m. Ferentinoi. 2) grad u Etruriji, možda s. Flascone; odv, (Tao.) -tini, orum, m. Fere,niinci. Feretrius, ii, m. Fer otrije, pridjev Jupiterov, kojemu se najbolji plijen (spolia opima,' prinosio na feretru i posvećivao; Plj en'onoša. * feretrum, i. n. [fero; = ipćgtroov] no šiljka, napose mrtvačka. feriae, arum,/, praznici. (Rimljani su dijelili dane na dies festi i profesti. U prvo nije sud sudio, a privatni su poslovi počivali. Feriae bile su ili publicae ili privatae po tome, dali je praznovao čitavi narod ili pojedina porodica. Javni su praznici bili kao i u nas feriae statae (nepokretni) ili conceptivae (pokretni). Pokretne određivali su pontifeksi. U osobitim zgodama bilo je i vanrednih praznika feriae imperativae, zapdvjeđeni). Latinae; novendiales; forenses, sudski praznici; -f- messium f., žetveni pr., ferias habere triduum; ferias agere, imati pr., praznopost: * longae f. (pokoj, mir); (Plaut.) besposlen život. feriatus, praznujioći, počivajući od posla, dokolnn, deus a negotiis publicis; * male f., u zao čas po se; -f toga, -J- dies f., praznik. ferinus, adj. [ferus] zvjerski, divljački, * lac, * vox, divlji; caedes f ., übijanje zvjeradi ili divljači, vestis f., od zvjerske kože; caro f. ili * samo ferina, divljao, divljaoina. ferio, (u perf. i u, supinu upotrebljava se ici, ictum, od ico, 3.) 4. 1) udarati, tući, lupati, sunuti, bosti, sjeći, klati, murum ariete, razbijati; * alqm telo, probosti; f alqm pugione; * feriri ab angue, ujesti; f. frontem, biti (udarati) se po čelu; f. parietem, adversarium;* mare = veslati; his spectris si oculi possent feriri, vidjeti; * sol radiis f. cacumina, udara (obasjava) ; * clamor f. aethera, dopire do . .; * f. sidera vertice, do zvijezda doseći tjemenom (« ponositoj samosvijesti) uvas pede, gaziti; * retinacula ferro, rasjeći; apsol. contra ferire; alqd f. sensum, animum, udara djeluje na . . . 2) napose a) bijući Ud. usmrtiti, übiti, probbsti, zaklati, hostem; alqm securi posjeći, porcum, leonem, * agnam; stoga f. foedus, sklopiti savez (budući daše kod sklapanja klala svinja); * ne quis amicus frigore (hladnoćom) te feriat, ne übija te = ogorčava ti život, b) udariti = izvoditi, izgovoriti, * verba palato, mucajući govoriti. 3) tp. a) -pogađati, multa patent in eorum vita, quae fortuna feriat, što udes bije. b) medium f., sredinom ići ili udariti, držati se sr., Cio. fat. 17. o) (Com. i pjesn.) prevariti (za što), alqm munere; arte viros, feritas, atis, /. [ferus] divlj aštvo, surovost, divlja ili surova ćud, f. quaedam et im-

manitas; homines ex feritate ad justitiam atque mansuetudinem traducere; f. tauri, leonis. ferine, adv. [od firmus] (često u Com. i Liv.) gotovo, od prilike. fermentum, i, n. [nam. fervimentum od fervco] 1) (Tao.) kvas, kvasao. 2) * piće od kvašena .ječma, vrsta piva. 3) tp. (Plaut.) uskipjeli gnjev, Ijutina, srdžba, uxor mea nunc in fermento est, jacet, ljutiti se. fero, tuli (Com. tetuli, tetulissem, tetulero, tetulisse), latum, ferre [kor. fer = iptQio; zastar. tulo = tollo; i zast. tlao = il«w], I. nositi na sebi, uza se, u sebi dono siti, imati, onus Ter.; furcam; retia; * deos in sinu; * nuces sinu; (Tao. hist. 5, 16) qui fugam animis, qui vulnera tergo ferunt; (Tao.) ad conjuges vulnera ferunt; faces in Capitolium; alqm ex proelio, odnijeti; lectica ferri per oppidum, -|- in Capitolium. Napose a) ventrem f., nositi Čedo pod pojasom, * ferre alqm. h) kao vojnički t. t., arma f. posse, dorastao za oružje; arma f. contra, adversus, in alqm, dici se, ići na koga; signa f., dići zastave = polaziti, krenuti se (na put) in hostem, navaliti, napasti, zagnati se na o. aco., signa infesta ad urbem Romam; (Tust.) qua impetum tulisset, udariti, narupiti.o) upisati u kućnu knjigu, f. acceptum, expensum i sličn. (v. accipio, expendo). d) pismeno ili usmeno raznositi razglasiti, u pas. glasati se, ići od tista do usta, sve govori o čem, cujus scripta feruntur; omnibus sermonibus alqd f., svejednako napominjati ; * vivus per ora feretur, živjet će u pameti naroda; f. laudibus alqd, hvaliti, slaviti ; quod me puero tantopere ferretur; multa ejus responsa, acta ferebantur; f. alqm inventorem omnium artium, slaviti kao, proglasiti ; se belli ducem potiorem; f consulem se ferens; * alqd honore indignum; * fers te nullius egentem, gradiš se kao da; * non sat idoneus pugnae ferebaris, kazivalo se za tebe, da nijesi, držali su te za; stoga ferunt s aoc. c. inf., fertur i feruntur s norn. c. inf., kazuju, pripovijedaju; priča se, govori se, glasa se, da; parent., ut ferebant, sicut fertur, ut temporibus illis ferebatur; fama ferre, raznositi glas, uopće govoriti s acc. o. inf.; * ita fama ferebat, glasalo se. e) bdnijeti sa sobom, pren. nihil aliud ex certamine, fortunam; calumniam f. (Cael, u Cic.) opadanje kriva tužitelja ; veniam peto fero que, dobiti; (Aug. u Suet. Aug. 28.) moriens ut meću m feram spem s acc. o. inf.; alqd tacitum ferre, non tacitum tulisse gl. tacitus 2); alqd impune, (Ter.) inultum f., proći bez kazne, (Plaut.) non feret, quin vapulet, ne će proći bez batina; odav. odnijeti, dobiti, postići,

408

Feretrius—fero