Učitelj
Prilog pitanju obrazovanja učitelja 639
„stručna škola, koji bi trebao da bude između srednje škole i uni verziteta, a trajanje bi mu bilo u vremenu dviju godina, dakle sedmo i osmo godište. Svakako da je od interesa, da se i OVO dozna, jer ako bi i ova stručna škola, te i študij univerziteta skrenuli više k obrazovanju u pogledu naučnog istraživanja, čime se i karakteriše svaki fakultet, onda bi cilj obrazovanja učitelia bio “opet promašen. Učitelj nije kabinetski mislioc, koliko praktični radnik, i oklast njegova djelania je ondje, gdje je život, a to je ·škola i sredina u kojoj živi. Jer kako su danas univerziteti organizovani ne mogu oni biti priprava za učiteljski poziv i to speciплато 7а гад и elementarnim školama. Univerzitet sprema stručnjake naučnjake, specijaliste i smjer niegova rada kreće se u naučnom istraživanju istina. Naravno da se ovakvim oblikom obrazovanja ne bi zadovoljilo zahtjevu, što ga elementarna škola traži od svojih nastavnika. Učitelii osnovnih škola u svom praktičnom radu postavlieni su iz dana u dan pred sijaset pojava, koje samo kao -dobri i okretni pedagozi, te vrsni melodičari mogu da riješe. Ne samo stručno poznavanje predmeta, nego i sprema u tehničkom savladavanju svijeh zapreka, kojima se učitelji susreću u svom radu, trebaju biti odlike. njihova obrazovanja, a to znači da trebaju biti đobri pedagozi, dobri didaktičari i dobri metodičari.
Zato se s pravom može smatri, da bi ta dvogodišnja stručna škola u Čehoslovačkoji morala biti organizovana kao uči“teljski seminar, gdje bi se uz praktičan rad odgoja i obrazovanja 'i teoretski izučavala pedagogija kao nauka posvećujući seminariste i u ostale normativne nauke, koje su više u službi same редаgogije. Svi oni problemi, kojima bi se upoznao seminarist u svom praktičnom radu trebalo bi uz pomoć pedagogije, kao nauke riješiti. Tim se već približujemo novom zahtjevu, ato je uvođenjem budućih učitelja u oblast eksperimentalne pedagogije i psiholo· gije, te poznavanje socijologije, biologije, fiziologije, higijene, a „osobito treba naglasiti poznavanje naših domaćih prilika, еф Ког i kulturnog razvitka našeg naroda, kako bi se počela i u nas iz“rađivati špecijalno jugoslavenska pedagoška nauka, koja bi špe„cijalno naše odgojne probleme imala da riješi, Tim bi se imao da ispuni univerzitetski študij naših učitelia ne ispuštajući ni tu iz vida važnost seminarskog rada. Tek u ovim granicama organizovano više obražovanje učitelja, moglo bi valjano da zadovolji
3'