Učitelj

đivanja fema iz praklične pedagogije Treba da pedagoški radnici budu jako oprezni i na dostojnoj visini. Praktična predavanja ne smiju da budu plodovi fantazije bačeni na papir, nego freba da su izvedena na psihološkoj osnovi, a posao freba da se razvija po slupnjevima rada. Sve freba da je u prirodnoj vezi i da se odvija samo od sebe bez izvještačenosti, i fo u duhu sponlane aklivnosfi i samoradinosli učenika. Ne smije da bude onih slereolipnih pitanja koja zamaraju, a ne podnosi ih niti savremena škola. Nastavnik freba da spremno i nezamjeRnno rukovodi predavanjem, odnosno da vodi računa o ugovorenoj dispoziciji rada. Ukoliko se osjeti pofreba pitanja, ona dolaze kao policaj za daljni rad. Iz razreda lreba da se razvije prava razredna zajednica gdje će se i feži problemi rješavali uspješno i s naročifim inferesom. — Međulfim pored toga freba istaći da i nastavnikovo predavanje u užem smislu riječi, fj. svako nasfavnikovo izlaganje imade i u novoj školi svoje opravdanje i svoje važne lunkcije kako fo pokazuju praklična iskustva i napredna melodska razmišljanja. Novi oblik nastave poznaje pored izrazito radnih satova i salove doživijavanja gdje se učenici drže pretežno konfemplalivno, a na lakvo dožavljavanje polsliče ih i nastavnikovo predavanje. Učitfeljevo predavanje cilja također na fo da kod učenika razvije samoradnju, da samoradnji pruži radni malerijal, da je upuli sređenim putovima, ifd.*) |

Krivo je mišljenje da je lako sastaviti jedno praktično predavanje za štampu. Držimo da melfodsku jedinicu freba najprije femeljito i savjesno s djecom obraditi uzimajući u obzir pedološke zahtjeve, nastavno gradivo i obučne melode, a zalim je istom objavifi. Ali još bi vjernija slika takvog praktičnog rada bila u slučaju kad bi se moglo iznijeti defaljni fok rada i međusobne saradnje učilelja i učenika u razrednoj zajednici gdje bi se vidjelo kako se cjelokupni rad odvija, kako se savladavaju zapreke i kako se olsfranjuju poleškoće. Kad bi se upravo sfenografskim načinom moglo bilježiti sve momenfe u foku rada, onda bismo istom mogli imali vjerno ogledalo pravog školskog rada. Takvi radovi iz školske prakse bili bi od naročile pedagoške vrijednosti. Sfoga freba nastojali da se objavljuju radovi akve vrsfi i u takvoj formi.

Svaki dobar učitelj-prakličar freba da održi pravu mjeru između teorije i prakse, inače prijeli opasnost da bez naučnog opravdanja izvodimo i donosimo praklične radove bez prave vrijednosti i građene na pijesku. Ali je fakođer istina da je svaka Teorija pusta i olsječena grana ukoliko nije bazirana na školskoj praksi. Školska praksa freba de se vrši u duhu »zaradđivanja« i »doživljavanja«.

Imademo međulim i dobrih metodičara i uspjelih i originalnih primjera iz školske prakse koji se objavjuju naročito po našim pedagoškim revijama. Ali pri fome freba da ukažemo na neku opasnos} koja bi mogla da

9) Paul Ficker: Didaklik der Neun Schule. Osferwieck" 1932. (Postoji i srpski prevod od 1937 god.). ; 6*