Učitelj

Salih Liubunčić, Zagreb

II. Pedagogija u Hrpata od 1918 do 1958 god.

Odmah po dovršenom svjetskom ratu, u oslobođenoi domovini, otpočeo je i kod Hrvata intenzivan pedagogijski rad. Pretstavnici raznih staleških organizacija i sviju školskih rodova, od pučko-školskog učitelia do univerzitetskog profesora, ustali su i s rijetkim poletom nastojali da, u pogledu stručnog rada, ialovo provedene godine rata ispune i nadoknade korisnim prilozima i da u slobodnoj domovini i za slobodan narod izvedu čitav niz naddopuna i preinaka u pedagogilskoj provinciji kako su to tražile novostvorene političke i duhovne prilike. Sav ovaj inače тпогоз ап rad mogao bi se razmatrati S trilu gledišta, jer se tu u stvari iavliaju tri bitna pedagogiiska smiera, prema kojima se i pisci i njihova diela mogu uglavnom razvrstati. Тора:

1) Pitanie školske organizacije odnosno reorganizacije i s time spojenog zakonodavstva;

2) Pitanie didaktičke odnosno metodologiiske obnove (styarno: praktična školska reforma),

3) Osnovno pedagogiisko naziranje (teorijska ili, ioš одгедеnije, filozofiiska pedagogija).

Prije nego otpočnem izlaganjem pedagogijskog rada kod Hrvata prema postavlienim trima gledištima, htio bih, upravo 7502 ovoga zadatka, reći nekoliko riječi unaprijed. | ako su Hrvati do svjetskog rata imali, što se kaže, do sitnica izrađen pedagogiiski sistem (herbartovski), bili dakle u ovom smislu svoji i radili kroz dugi niz godina za Svoj stručni i narodni krug, ipak, poslije rata u ujedinjenoi državi (Jugoslaviji), nastalo ie skupno, sveopće pedagogilsko nastojanje, pri čemu su, u ovom proširenom državnom krugu, učestvovali oko pedagogijiskih pitanja svi, iednako Hrvati i Srbi i Slovenci. To naročito vrijedi prvih godina zajedničkog života, što se, ipak, u bitnim težniama i naporima podržava пезтапјепот snagom sve do u naše dane. Otud pojava da, na pr., u hrvatskim pedagogijskim listovima surađuju i Srbi (iz Srbije) i Slovenci, i, obratno, u srpskim odnosno slovenačkim Hrvati, te Srbi i Slovenci naizmjenično. Nekoji pisci, za koje bi utvrdili da su hrvatski, a ima među njima i Srba, štampaju svoja diela u Beogradu, gdie se pedagogijska knjiga, prema ostalim krajevima i većim miestima, po-

daa a O aa —

о це

а ба == а AN VUD ONI

~.

o AA u zk da ua Aka UB a o „1 та Si