Učitelj

tavati, da ubrzo poprimi očite konture suprotnih stajališta: škole rada protiv tradicije, jasnije protiv herbartovskog siste ma. Pa i ako ovaj sukob, barem u stručnoi štampi, nije do te miere, slobodno se može reći, zaoštren i lično obilježen, kao što ie na pr. polemika između učitelia Drag. Mihailovića i Jovana Đ. Jovanovića (herbartovca), bivšeg direktora učiteli. škole, te Dragoljuba Brankovića, sada inspektora oglednih škola i Jov. Đ. Jovanovića, s iedne strane, a d-r Drag. Đ. Petrovića, također direktora učitelj. škole (umro 1936), s druge strane, dakle kod Srba, te između Osterca i prof. Karela Ozwalda, kod Slovenaca, ipak ie ona značaina i plodovima nagrađena, pa je u razbistrivanju situacije dosta doprinijela.)

Glavni stručni organ u to vrijeme ie Napredak, svakako najstariji pedagoški časopis kod Južnih Slovena (osnovan 1859 g.), u kojemu surađuju učitelii i pedagozi iednog i drugog tabora, te Nastavni Viesnik, organ srednioškolskih profesora (osnovan 1891 god.). Međutim u to vrijeme izlazi već u Šibeniku Pokret, list koji služi stručnim i staleškim pitanjima, dok se u Zagrebu pokreću dva lista, i tor Hrvatski Učitelj (god. 1921) i Savremena Škola (god. 1997). Urednik prvoga je Ivan Tomašić, a drugoga Zlatko Špoljar. Hrvatski Učiteli, koji je izlazio dva puta mjesečno, pokrenut je najviše radi staleških potreba, ali ie, bivši u revijalnom obliku, donosio zanimliivo i aktuelno stručno ŠtivO. Savremena Škola međutim pokrenuta jie uglavnom u reformnu svrhu, pa ie oko sebe bila okupila priličan broj naprednog hrvatskog učifelistva. U istu svrhu pokrenuo je i prof. d-r Ante Cividini, bivši direktor učiteljske škole u Čakovcu, svoi stručni lit Nova Škola (počeo izlaziti 1924 u Križevcima).

Ako bi ovim listovima priključilđi Kršćansku Školu (koja izlazi u Zagrebu od 1897) i Učitelisku Zoru, pokrenuta i osnovana 1905 u Mostaru, a prestala u Sarajevu 1915, onda se već iz ovoga vidi koliki je interes postojao za pedagošku problematiku, i kako je znatan broji učitelja surađivalo u ovom pothvatu.%) Svi ovi listovi od velike su koristi kada se hoće da promotri i ocijeni rad kod hrvatskih učitelia, u vremenskom razdobliu od 1918 do 1938, jer se ovdje uglavnom pisalo i borilo tražeći i prikupliajući pristaše s ijedne i s druge strane.

Preporodni rad započeo je omanjim člancima i raspravama, pa čestim prikazima pedagoških prilika i pojedinih djela na strani. Uz to se pokreću i tečajevi, najviše u ferije, za stručno više obrazovanje učitelia. Ove tečajeve pokreće Crveni krst, a sudjeluiu kao njihovi organizatori Marijan Markovac, sada direktor građanske škole u Zagrebu, i Stiepan Zaninović, bivši upraviteli osnovne škole i sadanji tajnik Crvenog krsta u Zagrebu. Oni su u ovim tečaje-

5) Zanimljivo ie čitati tu polemiku u Učiteliskoi Iskri (Kragujevac), u Narodnoi Prosveti i Učiteliu (Beograd) te u Popotniku {Liubliana).

% Od svih tih listova uzdržali su se do danas: Napredak, Savremena Škola i Kršćanska Škola, što ie svakako šteta. Kad smo već kod listova, treba spomenuti da je u Zagrebu neko vrijeme izlazio staleški list Jedinstvo, pokrenut 1920, a nedavno je obnovljen Hrvatski užčiteljski dom, staleški organ učiteliske sekciie za Savsku banovinu.