Učitelj

teoriisku pedagogiju prikazujući, među ostalim, suvremeno pedagogijsko strujanje, posebno školu rada (H. Gaudig i drugi), piše raspravu pod naslovom Nauk o didaktičkoij artikulacili i novija psihologija mišljenja,!) gdje počinje s prikazom herbartovske škole kao »škole učenja«, pa nastavlja tumačenjem didaktičkog artikulirania obuke po istaknutim njemačkim pedagozima, pristašama i protivnicima herbartizma (Lay, Gaudig, Sallwirk, Burger, Seyfert), da, u vezi s psihologijom mišljenja, naglasi potrebu i odlučno stajalište volie (voluntarizma) u duševnom radu. Nenapuštajući ipak herbartovsku metodu formalnih

stupnjeva, pisac ističe, pri kraju rasprave, sintezu intelektualizma i

voluntarizma kao potrebu u obuci, pa to vidi u školi rada koja, kako veli, postaje. S. Ljubunčić štampa opsežniji rad u Napretku, pod naslovom Škola rada, гаје, služeći se radovima poznatih pretstavnika ovog pedagogiiskog smjera (posebno G. Scherer-a), prikazuje suvremene domaće školske prilike u svijetlu samog sistema škole rada.) U to vrijeme, u Hrvatskom Učiteliu, izlaze članci iz pera Iv. Tomašića, u kojima, s jedne strane, oštro osuđuje staru školu (Stara i nova škola), a, s druge, otpočinje u brojevima kroz dva godišta s prikazom nove škole (naslov je оуог гада: Моуа škola) u pogledu njene organizacije i praktičnog izvođenja.) A. Defrančeski, koji se pretežno bavi primierima praktičnog rada, piše, bilo usput ili u posebnim člancima, o školi rada naginjući pri tom skupnoi obuci (kod njega: koncentracija).1) Svoi pokusni praktični rad u duhu škole rada iznosi A. Defrančeski i u posebnoi knjizi.15)

Ovaj više informativan rad, ali u suštini kritičan i borben, sa svrhom da se nedostatnost tradicionalne škole i pedagogije što bolje osvijetli, nastavlia se sve dalie, čega je posliedica da u našim revijama izlazi cijeli niz po sadržaju i obimu različnih prikaza. Tako d-r D. Trbojević prikazuje radne škole u Austriji i Njemačkoj, 2. Kohler školu rada po G. Kerschensteineru,”7) Fran Katarinić, Josip Demarin i S. Liubunčić pedagogiju M. Montessori (u razno vriјете), 5) 5. Гјиђипас Daitonplan metodu!) i Jenski plan,”) dok Ljubica Godler prikazuje organizaciju i bitno duhovno obilježje bečkih reformiranih škola,!) a Dr. A. Cividini, u svome listu Nova Škola, prikazuje sustav pedagogiie W. Rein-a, pa P. Barth-a i pe-

1) Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kni. 224, g. 1921.

1) Napredak, sv. 1/2, 3/4 i 5/6, god. 1922.

19 Hrvat. učiteli, br. 1, god. ! (1921), te br. 1 do 15 (19921) i 1 i 2 br. 1999.

M) Vidi: Počeci zemliopisne obuke u osnovnoj školi, Učiteliska Iskra, Kragujevac, sv. 2/3, god. 1999; Moderne struje u pedagorziji i reforma škole, Učiteliska Iskra, sv. 9/10, god. 195; Koncentraciia i škola rada, Napredak, sv. 9/10, god. 1994.

%) Diečii samorad, štampano u Koprivnici.

1) Napredak, Zagreb, sv. 3/5, god. 1997.

1) Napredak, Zagreb, sv. 5/7, god. 1998.

1) Napredak, Zagreb, sv. 4/6, 7/8, god. 1924 (Katarinić), Napredak, sv. 7/8, 9/10, god. 1999 (Demarin) i Savremena škola, br. 9/10, god. 1930 (Ljubunčić).

1) Napredak, sv. 6/7, 8/9, 10 i 1/2, god. 1997/98; postoji i posebna knjiga.

%) Savremena škola, br. 9/10, god. 1930.

=) Napredak i Savremena škola, sv. 1/2 i 3, god. 1932.

ај аи) а