Učitelj

(strog uzgoj) traži obzir prema individaulnim osobitostima djece;”) Dr. Sti. Matičević u članku Promeniljiivost karaktera ističe mogućnost uzgoja, i to vježbom;”) Dr. D. Trbojević piše o glavnim:hačelirpa nove Šo Mej2),2. Kohler piše u ru čČnom radu u svijetlu naših životnih potreba;%) S. Ljubunčić piše opširno o faktičnom stanju našega naroda i o potrebi da se škola njemu prilagodi,?) a uz to, uz polemiku koja se vodila u Beogradu o preopterećenosti djece u školi, piše i izdaie posebnu brošuru: Dieca sup rep te re.cie fi a, n;a.S'Dasvorm 2)“ Josip Đemarin 1 raspravi: Princip slobojde”i al: tiv O Sti kod/dičćjil · pismenih radova ističe kolika razlika postoji između slobodna i prisiljena rada u ovom obliku obuke,) a Nikola Zec, prof. učit. škole, piše zanimliivu raspravu: Načelo zornosti u modernio. pie dja 10 8 i |-f-5%)

Sav ovaj i ovako diferenciran rad, namijenjen didaktičkom i metodologiiskom shvaćanju, bio ie izdašno pomognut eksperimenfalnim pedološkim studijem, pri čemu se, najviše kvantitativnom metodom, mierio i ispitivao rad školske mladeži. U tome su učestvovali Dr. Fr. Mandić, Dr. R. Bujas i Dr. Z. Pregrad, te M. Filaidić, J. Demarin, Z. Kohler, J. Krčmar, S. Liubunčić i dr.)

U ovako zaista naširoko zasnovanoi duhovno pripravi i s upornom voljom da se našoi pedagogiji i pedagogijskoj praksi dadne drugi smjer, |avlja se nekoliko opsežnijih radova, štampanih u posebnim knjigama, u kojima se sintetički prikazuje nova škola, pravilnije i stvarnije rečeno: škola rada. Prvi koji u ovom pogledu počinje raditi bio ie Dr. A. Cividini. Još god. 1923 objavliuie on prvu knjigu pod naslovom Pedagogika i najavljuje da je to prvi dio niegove naširoko zasnovane sistematske pedagog. skupine.52) Nažalost ovai je pothvat ostao pri prvoi knjizi. Slično se dogodilo i s drugim pokušaiem Dra. Cividinija kada ie 1932 objavio, opet, prvu knjigu nove sistematske pedagopeije, pa ostalo opet pri nioj. U navedeno. knjizi daie pisac sliku učitelja, gledanu kroz viekove, iednako u stručnoi i beletrističkoji literaturi. Godine 1930 objavliuje S. Ljubunčić svoju knjigu Škola rada?) u kojoj strukturno prikazuje ovai školski sistem, te iznosi organizaciju cjelokupne obuke u smislu škole rada, u Osnov-

?) Kršćanska škola, Zagreb 1925. ı

%) Kršćanska škola, Zagreb 1925, str. 54.

%) Napredak, sv. 1/9, 3/4, god. 1927.

%) Napredak, sv. 7, god. 1931. u}

3) Vidi: Naše narodne škole u ogledalu savremenih prilika i potreba, Napredak, sv. 4, 5 i 6, god. 1981 (postoji i posebna knjižica). ;

#) Vidi: Djeca su preopterećena nastavom, Zagreb 1931.

%) Napredak, sv. 5/6, 7/8, god. 19830.

%) Napredak, sv. 1/2, god. 1927.

2) Radi ograničenia prostora nemoguće ie ovdje i ovai rad makar i u naikraćim potezima prikazati. Zato se upozoruju čitaoci na rad S. Liubunčića: Pedolozija, u kome je prikazano sve važnije što se u ovom pogledu učinilo u Jugoslaviji od 1918—19836. (Vidi: Savremena škola, br. 1/2 i 374, god. 19836). O tome je pisao i prof. Sti. Matičević za Zeitschrift fir Jugendkunde pod naslovom: Jugendliches Streben und Forschen in Jugoslavien, god.

· 1935, pa je ovai rad objavlien u prijevodu u Učiteliu, Beograd, god. 1936.

%) Štampana u Križevcima.

%#) Salih Liubunčić: Škola rada, ideina i tehnička struktura, Zagreb.