Učitelj

пасте 6 титвввившивтавеенниаитиаленир ава истинити 07

17—18 godina i imaće potpuno individualiziran nastavni program. Uostalom, jedinstvo je još dublie: budući školom besklasnog društva, ona će savladati suprotnosti između umnoga i fizičkoga rada, pa će zato po sadržaju biti »politehnička«. U njoi će teoriska nastava biti tesno vezana sa raznim oblicima »društveno-proizvodnoga« (industriskoga i zemljoradničkoga) rada, u kome svekolika školska mladež mora uzeti neposredno učešće. Tako shvaćena radna škola neće biti oruđe klasne države, neće obrađivati učenike prema potrebama vladajuće klase, već će imati za cili svestrano razviće celokupne ličmosti učenika. Mesto »privatnoga lica«, koje je nosilac »delimične društvene fTunkcije«, ona će vaspitavati »potpunu čovečansku individualnost«. Ideja iedinstvene radne (»politehničke«) škole uzidana je u prvi zakon sovjetske škole od 1918 ge. i Krupskaja je uživala neograničeni autoritet u toku čitavoga prvoga perioda sovjetske školske politike (1918—1993). Nieni pak članci, iako su skupljeni ujedno, nisu davali potpun i završen sistem pedagogike. Ova praznina popunjena je knjigom P. Blonskoga »Radna škola«, koja je tih gođina imala naročiti uspeh ne samo u Rusiji, već i na Zapadu, gde su je dugo vreme smatrali za glavno i najbolie izlaganje marksističkoga ideala vaspitanja.) Prihvatajući misli Krupskajie, Blonski ih razvija u pravcu krajnjega industrijalizma. On se bori protiv shvatania radne škole, kao škole ručnoga rada. «Mi se ne smemo, govori Blonski, tuđiti ručnoga rada, ali mi se ne smemo njime ni oduševljavati. Mi polazimo od njega, ali ne idemo k njemu i on kod nas ispunjava, i to delimično, samo. školu prvoga stupnja«. Radno vaspitanje se sastoji u tome, da se dete planski i organizovano vežba u celishodnoji delatnosti, stvarajući od datih predmeta predmete korisne za čovečanstvo, ti. predmete koji imaju upotrebnu vrednost. Radno vaspitanje je vaspitanje gospodara prirode«. Već u dečjem vrtu deca moraju posmatrati oruđa rada i rad starijih, upoznajući se sa automatskim mehanizmima itd. U školi prvoga stupnja prva godina posvećuje se »upoznavanjiu sa okolnim radnim životom«, treća godina »radu u eksperimentalnoi leji« i »upoznavaniu sa mašinama za zemljoradnju«, peta godina posvećuje se kovačkom radu i »demonstracijama iz oblasti kovačkoga rada«. U školi drugoga stupnja polovina svekolikoga vremena odlazi na rad u obližnjim fabrikama, a polovina na naučna i literarno-umetnička zanimanja koja se izvode u

19) P. Blonski. (rođ. 1883), docent, a posle revolucije prof. Moskovskoga univerziteta: TpynoBas muona, T. 1. u 2. M. 1919. (Postoji nemački prevod). IJenaгогика 1922. Аштоћовганја и која М Кшпа: Блонскин вего педагогических весказњваниах, 1928 Еуо Какуџ осепи svoje knjige daie ovde sam nien autor: „Tada sam ja u svojoj knjizi svu pažniu susredio na sadržaj radne škole, odbacujući, protiv svoje krivice, na zadnji plan konkretno dete. Drugi znatan nedostatak moje knjige |e industrijalizam. Ja sam bio i suviše oduševljen industrijalizmom i gotovo sam izgubio iz vida drugi važan zadatak: revolucionarno vaspitanje radničke klase protiv njenih eksploatatora. Za moje opravdanje ne treba zaboraviti, da sam ja „Radnu školu“ napisao 1918 god., kada budućnost klasne borbe radničke klase, u krajnjem slučaju za mene, nije bila još iasna... Ja sam pisao svoju knjigu u nastrojenju, kao da je besklasno društvo budućnosti bilo već stvarnost“. O ostalim knjigama Blonskoga u oblasti pedagogike vidi & 3 ovih izlagania, a o njegovim prvim radovima iz filozofiie vidi članak N. Loskoga u ovom zborniku.