Vasiona

De aestu maris, Romae 1747 (O morskoj plimi) Caroli Noceti e Societate Jesu, De iride et aurora boreali carmina ... cum notis Josephi Rogerii Boscovich ex eadem Societate, Romae 1747 (Pesme 0 duzi i polarnoj svetlosti, za koje Boišković napisao primedbe) Dissertazione della tenuità della luca Solare, Giornale de’ Letterati, Romae 1747 (Rasprava o sićušnosti sunčane svetlosti) Eclipsis Solis, observata a PP. S.J. in Collegio Romano, Julii 25 anno 1748, Giornale de’ Letterati 1748 (Pomračenje Sunca posmatrano od strane isusovaca u Rimskom kolegiju 25 jula 1748) Eclipsis Lunae, observata a PP. S.J. in Collegio Romano, Augusti 8 anno 1748, Giornale de’ Letterati 1748 (Pomracenje Meseca posmatrano od strane isusovaca u Rimskom kolegiju 8 avgusta 1748) Dialogi pastorali V. sull’ aurora boreale, Roma 1748 (Pet pastirskih dialoga o polarnoj svetlosti) Soluzione geometrica di un problema spettante l’ora delle alte, e basse maree, e suo confronto con una soluzione algebraica del medesimo date del Sig. Daniele Bernouilli, Giornale de’ Letterti 1748 (Geometrisko rešenje jednog problema koji se odnosi na vreme piime i oseke, i njegovo poređenje sa algebarskim rešenjem istog od strane gosp. Daniela Bernujia) De determinanda orbita planetae ope catoptricae, ex datis vi, celeritate, et directione motus in dato puncto, Romae 1749 (O određivanju putanje planète pomoću katoptrike, ako su dati sila, brzlna i pravae kretanja u datoj tačci) De centro gravitatis, Romae 1751 (Q središtu teže) postoji još jedno prošireno izdanje De Lunae atmosphaera, Romae 1753 (O atmosferi Meseca) Osservazioni dell’ ultimo passaggio di Mercurio sotto il Sole, seguito a 6 di Maggio 1753, fatte in Roma, e raccolte dal P. Ruggiero Gius. Boscovich, della Compagnia di Gesù, con alcune riflessioni sulle medesime, Giornale de’ Letterati 1753 (Posmatranja poslednjeg prolaza Merkura ispred Sunca od 6 maja 1753, izvršena u Rimu, i prikupljena od strane Rudera Jos. Boškovića, iz reda isusovaca, sa nekim rasmatranjima o njima) De lentibus et telescopiis dioptricis, Romae 1755 (O sočivima i dioptričkim durbinima) De litteraria expeditione per pontificam ditionem ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV, Romae 1755 (O naučnoj ekspediciji kroz papsku državu radi merenja stepena meridiana i ispravke geografske karte, po zapovesti 1 pod pokroviteljstvom Benedikta XIV zajedno sa Chr. Maire-om) drugo izdanje 1757, treće 1776, a francuski prevod pod naslovom: Voyage astronomique et géographique, dans l’Etat de l’Eglise, entrepris par l’ordre et sous les auspices du pape Benoît XIV, pour mesurer deux degrés du méridien, et corriger la Carte de l’Etat écclésiastique, Paris 1770 dopunjeno podacima o drugim merenjima De inaequalitatibus quas Saturnus et Jupiter sibi mutuo videntur inducere praesertim circa tempus conjunctionis, Romae 1756 (O nejednakostima koje izgeda da Satum i Jupiter izazivaju jedan kod drugog naročito oko vremena konjunkcija)

Brevis theoria micrometri objectivi u delu La Caille-a Lectiones elementares opticae od 1756, na latinskom prevodu 1757 Viennae Austria® (Kratka teorija objektivnog mikrometra) De Solis ac Lunae defectibus, Londini 1760 (O pomračenjima Sunca i Meseca) drugo izdanje 1761, treće 1767, a francuski prevod pod naslovom: Les éclipses, Paris 1779 (O pomračenjima) Of the next transit of Venus (London 1761) (O idućem prolazu Venere) Dissertationes quinque ad dioptricam pertinentes. Vindobonae 1767 (Pet rasprava o dioptrici), u kojima se nalazi kao dodatak: De secundis imaginibus visis trans lentes, et apparenti satellite Veneris (O sporednim likovima koji se vide kroz sočiva i o prividnom Venerinom satelitu) Memorie sulle cannocchiali diottrici, Milano 1771 (Memoar o dioptriékim durbinima) De orbitis cometarum determinandis, ope trium observationum parum a se invicem remotarum, u Mémoires de mathématique et de physique Paris 1774 (O odredivanju putanja kometa iz tri posmatranja malo medusobno udaljena) Account of a new micrometer and megameter, Philosophical transactions 1777 (Izveštaj o novom mikrometru i megametru) Teoria del nuovo astro osservato prima in Inghilterra, Memorie di Matematica, e Fisica della Società Italiana I, 1782 (Teorija novog nebeskog tela videnog prvi put u Engleskoj) Opera pertinentia ad opticam et astronomiam I —V, Bassani 1785 (Dela koja se odnose na optiku i astronomiju) —• francuski naslov; Nouveaux ouvrages appartenant principalement à l’optique, et à l’astronomie, à Bassan 1785 (Nova delà koja uglavnom spadaju u optiku i astronomiju). Ovih pet knjiga Boškovićevih satoranih delà podeljenih na opuskule sadrže mnoge astronomske radove, čiji se naslovi niže navode, sa naznačenjem knjige i strane; izostavljeni su opuskuli koji spadaju samo u oblast optike i teorije instrumenata. De modo determinandi discrimen velocitatis, quam habet lumen, dum percurrit diversa medis, per duo telescopia dioptrica, alterum commune, alterni novi cujusdam generis, 11, 248 —314, (O načinu odredivanja razlike brzine svetlosti kada prolazi kroz različite sredine, pomoću dva dioptička durbina, jednog obienog, a drugog izvesne nove vrste) De novo genere micrometri objectivi, 11, 315 —358 (O novoj vrsti objektivnog mikrometra) De telescopio exhibente simul binas imagines ejusdem objecti, alteram directam, alteram inversam, cum earum motibus contrariis et aequalibus, 11, 359 —378 (O teleskopu kojim se dobijaju istovremeno dve slike istoga predmeta, jedna prava a druga izvrnuta, sa suprotnim a jednakim kretanjem) De globulis nigris translatis per discum Solis cum epistola gallica ad ejus phaenomeni observatorem, 11, 379—397 (O ernim lopticama koje prelaze preko Sunčevog kotura, sa pismom na francuskom posmatraču ove pojave) De refractionibus astronomicis, 11, 398—443 (O astronomskoj refrakciji) De refractionibus astronomicis, et altitudine poli determinandis per distantias apparentes binarum fixarum supra, et infra polum, 11, 444—464 (O

ВЛСИОНА IX, 1961 број 2

37