Zenit

време најјачег развитие позоришта глумцима нису требали писани комади, јер су и без њих знали стварати своју уметност. Музичка уметност најближа je позоришту и истичући вањски, изражајући уиутрашњи ритам, она омогућује да се разноврсни елементи позоришног дела сједине у јединствену хармонију. Пре свега под позорнице не сме бити сломљен. Он не сме бити једна једина плоха него мора бити разбијен одговарајући задаћама представа, на цели ред неравних хоризонталних или косих плоха, јер раван под je очигледно безизражајан : Он не даје прилике уметном приказивању комада, он не омогућује глумцу да развија своје гибање у довољној мери. ИзламајуКи под позорнице и узимајући за базу неравне сценске плохе, ми излазимо из сфере хоризонталног грађења у сферу вертикалног грађења. Вертикалне градње одговарају у главном задаћама мерила. Са животног гледишта те градње могу се учинити условнима. У самој ствари оне су доиста реалне, реалне са гледишта позоришне уметности јер оне дају глумцу реалну базу за његово деловање и ванредно се слажу са реалношћу његовога материјала. Глумчев костим не мора давати предоцбу о епохи, о стилу, он не мора бити средство за украс, он je друга љуска, нешто што је недељиво од његовога бића. То je видлљива маска његовог сценског изрвза. Костим има да подупире изражај тела, геста, кретње. Позоришна сцена век сама собом je готово, јединствено, самостално дело позоришне уметности и ради тога свако суделовање гледалаца не ствара скупног деловања него бесмислицу и хаос те као такво јесте неуметнички метеж. Гледалац не сме активно суделовати у приказивању он има да га стваралачки прима. Позориште јест позориште. Онај који делује јест глумац. Вештина глумца то je највиша и оригиналка његова садржина. Ритам његовог деловања органички je принцип.

АЛЕКСАНДР ТАИРОВ

PRVA RUSKA UMETNIČKA IZLOŽBA U BERLINU 1922

Izlozba je otvorena ovih dana. Priredjena je trudom ruskog komesarijata za narodnu prosvetu i umetuost sa inostranim komitetom za pomoé gladnima u Rusiji. Čist i prihod namenjen je gladnima u Rusiji. Izložba je reprezentacija celokupne ruske umetnosti sviju smerova. Izloženi su radovi samo onih koji su bilo cime zabelcžili opšti progrès. D. Štern berg, narodni komesar za umetnost i znanost, konstruktivni majstor, napisao je u Moskvi uvod toj izložbi oktobra 1922. iz koga vadimo sledeée: »Istovremeno revolucija je stvaralaékim sna gаmа Rusije otvorila nove Perspektive, gde je umetnicima dana mogućnost da svoja delà izuose na javne trgove i ulice, a time su oui bili obogaćeui novim idejama. Ukrašivanje gradova, ci ji je karakter revolucijom bio posve izmenjeu, zahtev uove arhitekture, prouzrokovale su sasvim razuniljivo, i nuždu nove konstruktivne forme. Što je pri tom bilo najvaznije: umetuici nisu vise radili svaki za se, nisu se skrivali po kutićima, nego su stupili u najbliži saobraéaj sa širokim narodnim masama, koje su ovo davano primale požudno, često sa živahuim oduševljenjem često i sa oštrom kritikorn. Mnogi koji uisu ovo iskušenje izdržali pâli su odmah u zaborav. Drugi opet izašli su iz tog iskuscnja očeliceni i uévrSéeni. Nisu vise hteli da se zadovolje jednim komadom platna, zabaciše kamene lesove koji se nazivlju kuéama, i nesuranjivo bi pobodili u svojoj borbi ciji je cilj bio stvaranje okoline za novoga éoveka: Blokada i rat ucinili su nemoguéim ostvarenje toga ciija. Najveći deo umetnickog rada za vreme prvih godina revolucije bilo je ukrašivanje javnih trgova. Bilo bi besraisleno, postaviti ih u jednom izložbenom prostoru, zato ovde i manjkaju.« I t. d.

R. ŠTERNBERG

Studija moskovskog hudožestvenog teatra

Berlin meseca augusta. »Studia« jedva dobiva najrđavije berlinsko pozoriste na raspoloženje. Vise je štala nego pozorište. Da oni ne urniju nastupati tako gospodski kao njihovi nčitelji van granica Rnsije. Ali, izraz pojedinaca je nezaboravan: ispaéen bolan dubok čovečan. Kenia na njima nista »glumačkoga«. Pod jednom fotografijom u izlogu knjižare Ladišnjikova pisalo je : »umro meseea marta 1922.« A. V. Andre jev ! To je bio njihov najsnažniji scenograf, čije kulise još i danas upotrebljuju članovi »Studia« kao svetu uspomenu na svog dobrog druga iz »crvenih dana«. To je scena Erika IV. drame u 4 cina od A. Strindberga. Scena bez »stvarnosti« bez predmeta. Jedinstvena novoumetnička realizacija. (lista bez »rekvizita«. Jednostavna nepromcnjiva. Ne predočava ništa što bi bio »teater« ili dekoracija. Svetlo prostor i opet svetlo prostor. Omeđen ili »ogranicen« koliko je to veé potrebno, ali svetlo prostor, Zna se, da su scene »Studia« uvek nadmašivale one od »Hudožestvenog teatra«. Г ne znam mogu li posve poverovati pricanju mojih ruskih drugova, da »Kamerni Teater« u Moskvi nadmašuje oboje i sve sto je dosada dano u Rusiji i u Evropi. Sredstvo ko jim je »glumački« realizovan Erik IV. bio je groteska. Kostim i celokupna igra: groteskna kreacija. Mima elasticna valovita. Nema jedinica dein je kolektivnost. Nema »sknpne igre« nego jedna igra. Nema patosa, geste, deklamacije, glume, vikanja i t. d. Sastavni delovi i sredstva su nezapažena : deluje samo jedno jedinstveno umetničko delo na sceni. Erika IV. koga je napisao skandinavski pesnik Strindberg, a igrao ga ruski, slavenski čovek M. A. Če h о v, dobio je umetničku formu još nezapaženih kontura. Zašto da se trudim, da »opisujem« taj događaj, kad sam uveren, da je to nemoguéno i nepribližno onome sto se doživi zajedno s M. A. Oehovom i svima ostalim drugovima. Dogadaj je osebujan i nov a tu je prenranjena analiza. Nezahvalno je analizovati delà koja još nisn na svom najvisem usponu. Naprotiv: u novom početku. Početak je velik, a u vremenu imamo mnogo prava, da očekujemo veéa delà nego što su solidna ali stara delà njihovog »Hudožestvenog Teatra«. (Bas im sada u Zagrebn pljesée hiljade snobova!) Napominjem kao knriozum, da je nemačka kritika (bez izuzetka) porekla im vrednost, neshvativši novu umetničku realizaciju moskovskog »Studia«, a navcliko hvaleéi sve dosadanje ruske kičeve, koji .su našli plodno tlo u zajednici s nemačkom ogranicenoséu. Pa tko da se ne nasmeje?

LJUBOMIR MICIĆ

TKO JE PISAO О » ZENITH« VAN GRANICA S. H. S.?

Austrija: »Renaissance« »Neues Wiener Journal« Belgija: »Ca ira« »Signaux« »Lumière« »Ecrits du Nord« Bugarska: »Prolom« Cehoslovačka: »Červen »Proletkult« »Most« »Rost« »Ceske Slovo« »Cas« »Narodni Listy« »Prager Tagblatt« - »Prager Presse« »Rovnost« »Pravo Lidu« Engleska: »The Criterion« Prancuska: »Aventure« »Action« »Athéna« »Manoniètre« »La Vie des Lettres« »L’Esprit Nouveau« »Les Ecrits Nouveaux« »L’Ordre Naturelle« »Clarté« »L’lntransigeant« »Journal du peuple« »Promenoire« »Les Nouvelles Littéraires« Holandija: »De Stijl« »Mecano« Italija: »Cronache d’Attualità« »II Tempo« »Delo« »üciteljski list« »Bollettino Quindicinale« Madjarska: »Ma« »Hirlap« Nemačka: »Ararat« »Literarisches Echo« »Neue Schaubühne« »Frankfurter Zeitung« »Berliner Börsen Courrier« »Filmkurier« Hannoverscher Kurier« »Westfälische Zeitung« Poljska: »Zwrotnica« Rusija: »Vješ« »Nakanune« Svedska: »Svenska Dagbladet« Spanija: »Tableros« »Ultra« Cosmopolis« »Prisma.«

56

Читајте: „КОЛА ЗА СПДСДВДЊЕ“!