Ženski pokret

Pošto je ogroman broj omladine bez posla i pošto je nezaposlenost baš u to doba najštetnija, preporučuje Int. ž. s. nacionalnim savezima da svestrano prostudiraju to pitanje; sštudija treba da se vrši još radi toga, što je na dnevnome redu Internacionalne konferencije za rad, koja Ćče se održati g. 1935, pitanje o nezaposlenosti omladine. IX. KOMISIJA ZA JEDNAK MORAL. Int. ž. s. sproveščće opširno ispitivanje o prilikama po zatvorima za žene, istražnim i policijskim prostorijama i postupku sa ženama koje su optužene. Takvo ispitivanje provešće i za decu. Int. ž. s. moli Društvo naroda da naimenuje komisiju sa zadatkom da prostudira položaj zatvorenika i da usvoji takozvana minimalna standard-pravila za zatvorenike koje je izradila i pred ložila Int. komisija za kazneni postupak i zatvore, a zatim da ova pravila prime sve zemlje, članovi Društva naroda. X. KOMISIJA ZA ZAŠTITU DECE. Int. ž. s. moli nacionalne saveze: a) da pomažu sve akcije koje postoje za pomoć deci nezaposlenih roditelja i da o tome šalju izveštaj do 31 januara 1935 g. Izveštaji će poslužiti za obaveštenje komisije za zaštitu dece pri Društvu naroda; b) da prostudiraju izveštaj za zaštitu dece pri komisiji Društva naroda o maloletnim prestupnicima i da u svojim zemljama na osnovi te studije ispituju dalje, te o tome šalju izveštaj, pošto komisija za zaštitu dece namerava da predloži kongresu Int. ž. s. koji će se održati g. 1936 naročiti izveštaj o tome pitanju;

c) da nastojavaju u svojim zemljama da se deca koja postanu žrtve nemoralnih napadaja pregledaju od lekara-žene i da ih saslužava u prisustvu jedne žene. III. Ostali zaključci na kongresu. Kongres je na posletku primio još neke rezolucije i to: Nacionalnim savezima preporučuje: a) da se zauzmu kod svojih vlada da se sprovedu odredbe konvencije o trgovini opijumom i opojnim otrovima. Konvenciju je primilo do sada 39 država i na snagu je stupila 1933 g.; b) da prostudiraju izveštaje novo osnovane komisije pri Društvu naroda za otpravu ropstva. Ova komisija ima zadatak da nadgleda izvođenje konvencije protivu ropstva i da istražuje postajanje ropstva u kojoj bilo formi, uključivši izvesne oblike domaćih običaja usled kojih pate žene i devojke nekih afričkih plemena, te oblike pod kojima se vrši adoptacija dece u istočnim zemljama; c) da rade na donošenju internacionalne konvencije za zaštitu morskih ptica i riba pošto su ugrožene od zagađivanja mora usled loženja lađa uljem; d) da obrate pažnju izjavi luksemburškog radničkog delegata na Internacionalnoj konferenciji rada od 15 juna t. g. koji je obavestio o tome da poslodavci u . Luksemburgu moraju dobiti dozvolu vlade na uposlavanje udatih i neudatih žena. Poslednja tačka dnevnoga reda je bila utvrđivanje mesta za održanje kongresa Internacionalnog ženskog saveza u g. 1936. Kongres je izabrao Beograd. Po izveštaju Int. ž. s. priredila

Štebi Alojzija

Прослава двадесетпетогодишњице Прве женске гимназије у Београду

Уочи Видов-дана, 27 јуна, ове године, прослављена је двадесетпетогодишњица од како је прва група матуранткиња Прве женске гимназије у Београду положила виши течајни испит. Том прославом желело се да се у исти мах обележи прва дужа етапа постојања прве пуне женске гимназије у нас, као и то да се тај датум истакне као један радостан и светао догађај у културном развоју нашег женског подмлатка. Јер, доиста, тек од прве матуре одржане 1909 г. у Првој женској гимназији, може се уочити како наша женска деца континуирано развијају своје интелектуалне спо-

собности и како несметано стичу средњешколско образовање, у равној мери као и њини вршњаци. До душе, и npe отварања ове женске гимназије, било је девојчица које су, у тежњи за највишим образовањем, успевале да похађају, ту и тамо, појединачно или у већим групама, мушке гимвазије, у Београду или у унутрашњости, да полажу виши течајни испит у њима, те да на тај начин стекну све услове потребне за пријем на највише научне заводе. Али те појаве су биле изузетне, и зависиле су већином од случаја и од воље феминизму накло-

1934 SEPTEMBAR—OKTOBAR

ženski pokret

97