Židov

Židovski narodni fond.

Svrha je Žid. narodnog fonda da u Paleelini kupuje i sliče zemljilte, ko/e će ostati neotudjivim imetkoni židovskoga narvda. Saopćenje Povjerenlštva židovskog narodnog fonda. Povjereništvo preuzele su gđja Klara Barmaper (prijašnja povjerenica) i gdjica M : rjam Weiller. Ađresa za listove: „Povjereništvo Ž. n. f. Zagreb Bngovita ulica broj 5. I. kat“. Adresa za novac samo: „Banka za trgovinu i obrt d. d. Zagreb za tekući račun Ž. n. f. Prinosi objelođanjivat će se u iistu „Židov“. pa će se daije otpremati Židovskom narodnom fondu, Beć. Mirovni čekovi (Friedens Scheks). Židovski narodni fond ćekaju poslije rata velike zadaće. Zato mu treba vei.kih sredstava, koje će mu židovski narod morati pridonesti u mnogo većoj mjeri i u mnogo bržem te.r. pu nego dosele. Osobito prikladno sredstvo, da Ž. n. f. privedemo brzo velike svote imademo u mirovnirn čekovima. Treba pozvati svakoga Žiđova, da Ž- n. fondu obeća dar kao uspomenu na skfapanje mira. To se obećanje provadja na čeku Ž. n. f. a iskupljuje se, kada mir nastupi- Svaki Židov a po gotovo svaki nacijonalni Židov i cijonista, koji je iz ovoga rata irnio živu gJavu i nije izgubio svoju egzistenciju, treba, da učini svoju dužnost prema židovskom narodu i treba da os.bito podupreŽ. n. f. Osobito će lako biti sklonuti našu biaću na ratištu i njiliovu rodbinu, da obećaju Z. n. f. dar za slučaj sretncg povratka iz rata. Najbolja je zgođa sabirati darovna obečanja u korist . n. f., kada Židov u velikoj Ce. žnji za mironi izjavi, k da bi rado darovao neznam koliko, da samo hoće mir nastupiti. Predoči rnu Cek neka ga ispuni i potpiše, neka pokaže, koliko bi mu vrijedio nastup mira. Mirovni se ček može ispuniti u korist Lands' pende (đarovanje zemlje) pa najmanji je dar K 50- ili u korist Pionier fonda, (najmanji dar K 25 -) a nrože se najednom čeku darivati i za obje svrhe Očekujem, da će naši prijatelji od nas odmah naručiti vrlo ukusne mirovne čekove i živo poradiii, da poluče što bolji uspjeh.

Darovi.

Otkup od čestitanja u korist evakuiranih palestinskih Žiđova. Mirjam Weiller K 4.—, Adolf Weiller K 2- Dr. Žiga Baum K 1 svi u Zagrebu; ukupno K 7Maslinovo drvo Arnold Donner, Zagreb na me sina Vlatka K 10 - Adolf Neuwalder na ime sina Gjure K3O —, Mavro Sirmai, Zagreb na ime oca Leopolda Schraalza K 20- ukupnp K 60 Zlatna knjiga sabrao Žiga Neuman Zgb na ime pok. Gustava Weinbergera Sesvete i to; B. Neumann. Zagreb K 84‘— Neumann Ivanska, R, Berkeš, Daruvar, Mrrko Graf, Zagreb po K 60S. Rendeli Zabok K 6'— Gustav Seidemann Prijeđor i Dr. W. Orlik na ime Johanaan Ihau StariBar K 10'— ukupno K 250Ratno darivanje zemlje Mijo Weiss Stubica na ime Dragica Weiss K f.ODječji sabirni arak Irme Hollftnder Zagreb. K 13Za evakuirane palestinske Židove Lazar Deutsch, Varaždin K 10- I. S. Zagreb K 10Sabirni arak Benoth Cijon Zagreb, (Anka Aschner) Samuel Bayer K 10- N. Mayer, R. Lausch, Berta Heinrich, Franjo Schlesinger, Vera Miilier, Eothmiiller, Isidor Pick, Hermann Miiller po K 2‘ukupno K 46 Škrabice. Thau Tuzla K 3 Karte Ž. n. f. Zagreb K 46-65, Osijek 46ukupno K 92-65. « Brošure i koledari Zagrčb K 12-60. Ukupno unišlo od 1. do 30.0. K 534.25 Šekel. Ruma " čl. K 14- Kutina 10 člK 20- Tuzla 30 čl. K 60 - — Zagreb 1 čl. K 10Gračanica 29 čl K 68'80, ukupno K 172-80. Mišmar Lav Stern Zagreb VII. IX K 36Ispravi: Otkup 6d čestitanja u br. I. iznaša samo K 23 -

Razglednice u korist Žid, nar. fonda. Društvo: Judischer Natronalfonds. Sammelstelle fiir Osterreich, Wien 11./l. Zirkusgasse 33. izdalo je novu seriju lijepih trobojnih umjetničkih karata. Karte su uspjele reprodukcije slika židovskoga umjetnika Wilhelma Wachtla. Cijena po komadu 20 fil. Serija stoji 1.20 K a 100 komada 16. K- Novac se mora poslati unaprijeđ.

Djelovanje Židovskog narodnog fonda u gradovima i naseobinama Palestine.

1) Zajmom u iznosu od 300.000 franaka, što ga je Ž. N. F. dao Anglo Palestina Comp. bilo je moguće da se sagrađe poznate židovske gradske četvrti Tel Aviv i Nahlat Benjamin u Jafi, a Herzlija u Haifi. Tim je zajmovima omogućena izgradnja ovih četvrti,tako da danas vcć predočuju vrijeđnost od vise milijuna franaka. 2. Bezalelu, skoli za umjetni obrt u derusolimu, stavio je Ž. N. F. na raspolaganje đvije monumentalne zgrade u vn'jednosti od 13COOO franaka. Bezalelu je svrha, da uvodi umjetni obrt medju siromašne palestinske Židove. Time im otvara nova vrela za privredu i podupire kućnu industriju. 3. Za Jevrejsku gimnaziju u Tel-Avivu Ž. N. F. je stavio na raspolaganje zemljište, na kojem je sagradjena monumentalna zgrada u vrijednosti od preko 200000 franaka. 4. Za Židovsku tehniku u luci Haifi dao je Ž. N. F. za gradilište svotu u iznosu od 100.000 franaka. 5. Za Židovsku bolnicu u Jafi V ’ koja- ze ima sagraditi, stavio je Ž. N. F. na raspolaganjc gradilište u vrijednosti od 200000 franaka. 6. Z d ravstven i u re d u Jerusolimu dobiva od Ž. N. F. 6000 franaka subvencije. 7. Za vrijeme rata stavile su farmeŽ. N. F. židovskom pučanstvu palestinskih gradova i kolonija na raspolaganje svoje zalihe žita i doprinijele time u velike üblaženju bijede. 8. Raznim radnjama, kao: melioracijom močvarnog tla, gradnjom cesta i kuća za rudnike, dao je Ž. N. F. mnogim židovskim radnicima priliku za zaradu i sačuvao ih je od bijedetejod toga da se nijesu morali iseliti. 9. Uzduž željezničke pruge Jafa-Jerusolim posjeduje Ž. N. F. dva oveća zemljišta Hulda i Ben-Šemen, na kojima se sadi Herzlova šuma. U ta je dobra Ž. N. F. do sada investirao oko po milijuna frauaka. 10. U kraju, gdje Jordan ističe iz Tibenaskog jezera, posieđuje Ž. N. F. dva dobra: Kineret i Daganija. Prvo je zemljište dano u najam društvu za razvoj zemlje u Palestini, a obradjuje ga radnička zadrugaZemljište se Daganija obradjuje zadružno. Na Kineretu nalazi se osim toga i farma za odgoj židovskih djevojaka za narodno gospodarstvo i vrtljarstvo. 11. U plodnoj se dolini Jezreel nalaz na zemljištu Ž. N. F. dobro Merhavija, koja se prostire duž željeznice Haifa-Damaskus, a obradjuje ga takodjer zadruga. 12. U susjedstvu je zadruge Merhavija osnovana zanatlijska kolonija, kojoj je Ž. N. F. pozajmio 12.500 franaka iz njetnu priklopijenog Wolfsoh n-fonda, u svrhu, da se grade kuće. 13. U koloniji Ber-Tovija (Kastinije), na jugu Judeje, kupio je Ž. N, F. posjed na ime „Federadje kanađskih cijonista“. Ovaj je posjed dan u zakup rađničkoj zadruzi. 14. U koloniji Hedera posjeduje Ž. N. F. G a n Š m u e 1. vrt naranča i etroga, kojemu su ponovno priključeni nasađi maslina Obradjuju ih radnici zadruge za nasade. 15. Poduzeće The Palestine Land Developement Company pozajrnioje Ž. N. F. 300000 franaka u svrhu instalacija na dobru Kineretu i za privredu tla. 16. Židovskoj palestinskoj banci (A. P. C.) đoznačio je Ž. N. F. zajam od

240000 franaka, u svrhu doznake zajmova kolonistima uz solidarno jamstvo. 17. U kolonijama Petah-Tikva, Hedera sagradio je Ž. N. F. za ukupnu svotu od 50000 franaka po jedan veliki do mz a n eoženjene radnike. Osim toga sagradio je iz spomenutog već Wolffsohn-fonda, kaošto i iz jednako mu priklopljenog rin-fonda radničke obitejjske kuće u kolonijama Petah-Tikva, Rlsonle-Cijon, Rehobot i Ncs-Cijona. 18. Do sada je Ž. N. F. za svotu od neko 200.000 franaka podigao radničke kuće za jemenske Židove, koji su vanredno važan elemenat za razvoj židovske kolonizacije. Radnički domovi sagradjeni su u grupama, i to u mjestima: Nahlijel kod Hedere, Mahne-Jehuda kod Rišon-le-Cijona Somre Tora kod Rehobota, /V\ošav-Kahane kod Ben Semena itd. 19. Ž. N. F. doznačio je i svotu od 6000 franaka za poboijšanje socijalnih i hi gijenakih prilika jemenskih Židova. 20. „Odboru u Odesi“ pozajmio je Ž. N. F. 20.000 franaka za osnutak radničke kolonije En-Ganim kod Petah-Tikve, a 30000 franaka za osnutak radničke kolonije Nahlat Jehuda kod Rišon-le-Cijona. 21. Savezu žena ža kulturni rad u Palestini doznačio je Ž. N. F. 6000 franaka za spomenutu već dievojačku farmu na Kineretu. 22. Ratarsku školu podupirao je Ž. N. sa subvencijom od 2000 franaka.

Bilješke.

O židovskim imenima: Mnogi roditelji daju svojoj djeci svakojaka čudna, nobična imena, misleći da je to fino i kulturno. A ne znadu, koliko imade lijepih židovskih imena i koliko je slavnih Ijudi, nežidova, nosilo židovska imena. Evo izbora židovskih imena i tumačenjem njihovog značaja: Ivan, Jovan postalo je od jevrejskoga Jechohanan (Bog je milostiv), Oabrijel fmoć božja - !, Michael (tko je kao Bog?) Rafael (Bog je izliječio', Imanuel (Bog je s nama), Ismael (Bog čuje), Uriel (Svjetlo božije), llija, Elias (Gospod je moj Bog), Eliezer (pomoz Bog), Joachim (od Boga uspravljeni), Nehemija (božija utjeha), Tobija (Bogumil), Zaharija (koji se Boga sjeća). Nadalje su židovska imena: Ana, Hana, Jelisabeta, Samuel, Ariel. Jozua, Josip, Jakob, Toma, Hajim (Živko), Baltazar, Makabi, Oideon. Lijepa su imena: Salamon (Miroljub\ Amon (vjerni), Baruch fßenedikt) David (Ijubljeni), Melchior, Nahum (tješitelj), Jona (golub), Debora (pčela) Suzana (Lijerka), Hadasa (mirta), Estera (zvijezda), Serafina (Angjelka), Marija, Lea, Rahela, Judjta, Sara (Regina), Saloma, Marta, Mirjama. Rut, Noemi, Delila, i t. d. Mnoga od ovih spomenutih imena nalazimo medju Hrvatima i Srbima. Fond od 10 milijuna dolara za ratnu pripomoć. »American-Jewish Cronicle« predlaže da se u svrhu ostvarenja »Fonda od 10 milijuna dolara za ratnu pripomoć« svaki američki Židov i svaka Židovka odreknu svoje jednodnevne zarade u korist fonda. Nathan Stra u s s poznati dobrotvor, koji je već mnogo darovao za bijedno židovsko pučanstvo u ratnoj zoni, prođaje svoju kuću, a vrijednost njenu od 350 000 dolara, poklanja spomenutom fondu.

STRANA 6.

»Ž 1 D O V» (HAJEHUDI)

BROJ 2