Židov

srebrenu kolajnu za hrabrost. Oberarzt Dr. * Edmund Altmann, Signum Laudis s mačevima, zlatni krst s krunom na vrpci kolajne za hrabrost, i odlikovanje crvenog križa 11. razreda. Oberarzt Dr. David Eisenstadter, Signum Laudis s mačevima i odlikovanje crvenog križa 11. razreda. Leutnant Moritž Ozmo, malu srebrenu i brončanu kolajnu za hrabrost. Jednog, dodrov. I§ak Eškenazi, veliku srebrenu kolajnu za hrabrost. Kadet Erich Rehberger, veliku srebrenu kolajnu za hrabrost. Kadet M. Mevorah, malu srebrenu kolajnu za hrabrost. Kadet I. Israel, veliku srebrenu kolajnu za hrabrost. Asist. Arzt Dr. Karl Landler, zlatni krst za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost. San. Leutnant Leo Pinto, zlatni, srebreni i željezni krst za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost. San. Leutnant Josip Danon, zlatni krst za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost. Za vrijeme rata svršili su studije i promovirali: Na 'čast doktora sveukupne medicine: sumišljenici Rudolf Rosner, Karl Weissmann> Bela Milhofer i Erna Hofman. Na čast doktora prava: M. Maestro. U toliko eto poznajem ja udes nekojih kolega od početka rata. Mnogi još manjka u tom iskazu. Valjda će nas »Židov« sve nađi i okupiti. Hedad! U Livnu (Bosna), 6. listopada 1917. ing. Oskar Grof. Skrb za židovsku ratnu siročad u Hrvatskoj. Izrael, bogoštovrra općina u Zagrebu izdala je ovaj proglas: »Krvava se drama velikoga rata primiče svomu svršetku. Goleme su rane, što ih je narodima velike naše monarhije orijaško hrvanje zadalo i što ih još udilj zadaje. Viđanjem tih rana odužit ćemo se bar donekle sjeni hrabrih naših boraca, koji besprimjernim junaštvom, stojeđ na braniku protiv pohotnih neprijatelja, liju krv za kralja i za dom. Jedna je od najsvetijih naših dužnosti, da se skrbimo za onu siročad, koja, je uslijed rata ostala bez hranitelja. Udovoljujući toj svojoj dužnosti udaramo podjedno i temelj obnovi onih redova, što ih je rat prorijedioDomovina će trebati ljudi i opet ljudi, kao najvažniji kapital za uspostavu uništenih vrijednosti i blagostanja. Iz ruševina ratnih mora da nikne nov, mlad život na spas domovini. Predstojništvo je izr. bogoštovne oppine u Zagrebu zaključilo osnovati u svom krilu zakladu (fond) za uzgajanje odnosno opskrbljivanje ratne siročadi. Nj. ces. i kr. apošt. Veličanstvo, kralj Karlo blagoizvoljelo je, na predlog gospodina bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije dra. Ivana baruna Skerlecza, premilostivo dozvoliti, da se ta zaklada prozove Previšnjim imenom. Kao prvi temelj ova je bogoštovna općina novoj zakladi votirala glavnicu od pedesethiljada kruna. Obraćam se usrdno na sve bogoštovne općine, korporacije i sukrvnike u domovini, da pothvat izr. bogoštovne općine zagrebačke što izdašnije potpomognu i unaprijede. Otvara se evo široko polje dobrotvornosti. Uvjeren sam, da ga ne ćemo ostaviti pusto, kad se radi o tom, da dobrotvornost stavimo u službu patriotizma i da, dademo plemenitog izražaja svojim osjećajima nepokolebive odanosti spram , posvećene osobe Nj. Veličanstva i ljubavi domovine. Predsjednik: DR. SIEBENSCHEIN.“ Hrv. sabor i Židovi. U saborskoj sjednici od 29. rujna 1917. ustvrdio je na-

rodni zastupnik Kovačević: »Čitav je sabor protiv Čifuta!« Ne bismo rado vjerovali, da je doista cijeli sabor protiv Židova, jer znamo da u njemu sjedi većina, koja je živo odobravala izvode programnog govora novoga bana. Banov govor bijaše demokratski u najboljem smislu riječi, pa nas je ispunio pouzdanom nadom, da ne će za njegove ere u Hrvatskoj i Slavoniji biti mjesta slijepoj mržnji i predrasudama prema valjanim sinovima zemlje. A ipak je u saboru pala gore spomenuta tvrdnja, a da se nije nitko našao da se ogradi protiv nje. Šutjeli su oni ugledni članovi sabora, koji se inače ističu svojom objektivnosti u prosudjivanju, šutjela je saborska većina, šutjela je vlada! Zasada priopćujemo samo ovo. Večera i južina za žiđ. vojnike i zarobljenike. U predvečerje »dana pomirbe« priredio je odbor židovskih djevojaka pod vodstvom gdje Johane Kraun večeru za židovske vojnike i ruske zarobljenike i tako pružio doista lijepu sliku požrtvovnosti i darežljivosti naših židovskih gradjana. Sakupio se tu velik broj zarobljenika, kao i naših vojnika; a uzmanjkalo nije ničesa, jer je svega bilo u izobilju. Požrtvovnost naših židovskih djevojaka, koje su same preuzele podvorbu, te ovaj lijepi i gotovo svečani doček probudiše na tim ozbiljnim licima iskru veselja i sreće, »no i neko turobno sjećanje ... i bolnu čežnju . . . čežnju domom i njihovim milima u njemu koji sigurno sa istim bolnim sjećanjem i čežnjom provode ovu večer ... u oči velikoga blagdana . . . Da je ta priredba tako dobro uspjela zasluga je odbora židovskih djevojaka, koje su za ovu večer već kroz tjedne prije marno radile i sabirale, a istaći je osobito gdju Johanu Braun, koja im je svagdje zborom i tvorom pomagala. A od naših darežljivih sugradjana doprineo je gotovo svaki svoj obol i time učinio svoju dužnost, a probudio čuvstvo zahvalnosti. Drugi dan priredila je židovska bogoštovna općina na svoj trošak u kavani »Šport« južinu, pri kojoj se i opet sakupilo do dvije stotine zarobljenika i vojnika. m Osnutak židovske banke u Tuzli. Na drugi dan Roš-Hašana sastadoše se imućniji tuzlanski Židovi na dogovor, da osnuju židovsku banku. Na dogovor je doneo sarajevski odvjetnik g. dr. Chorowitz već gotova pravila, koja su pročitana i po prisutnima primljena. Koliki je interes medju Židovima tuzlanskog okružja za osnutak židovske banke vidi se odatle, što su već prvih nekoliko dana sve dionice, u vrijednosti od jednog milijuna kruna, rasprodane, a potrazi za dionicama još uvijek nije bilo udovoljeno! Osnutak židovske banke u Tuzli biti će od velike koristi po razvitak i unapredjenje trgovine i obrta Židova u Posavini. Od sada biti će Židovi 'riješeni neugodnosti, da u slučaju potrebe kucaju na vrata drugih novčanih zavoda. Imajući svoj novčani zavod, moći će svaki reelni pothvat izdašno poduprti židovskim kapitalom. Unapredjujući materijalno dobro židovstva ne će banka zaboraviti ‘ ni na idealna njegova dobra, jer pravila predvidjaju, da će jedan dio dobitka biti namijenjen židovskim kulturnim institucijama. Bankovna su pravila poslana na potvrdu zemaljskoj vladi. Kada budu potvrdjena, počeće banka sa svojim radom, kojemu od sveg srca želimo da bude uspješan, na ponos tuzlanskih Židova, a na korist svih onih, kojima će biti od potrebe bratska ruka_ pomoćnica.

Jedan jubilej. Danas se navršava deset godina od osnutka Prve hrvatske tvornice cigaretnih papira i tuljaka Mati je Freundau Zagrebu. Jubilarac je u Zagrebu dobro poznat i punim pravom poštivan. Neumornim marljivim i solidnim radom podigao je tvornicu iz malenih početaka na današnju visinu. Tvorničke su marke obljubljene i uvedene u cijeloj našoj domovini i na Balkanu. Mi taj jubilej spominjemo, jer je i g. Freund jedan od onih Židova, koji su pijoniri hrvatske industrije, a ističemo ga, jer je g. Freund dobar Židov i plemenit, darežljiv, dobrotvoran čovjek. Treba pohvaliti lijep odnošaj izmedju g. Freunda i njegovih namještenika i radnika, kojima je uvijek, a naročito u vrijeme rata bio dobrim i uvidjavnim prijateljem. Sa jubilarcem slave desetgodišnjicu njegovi suradnici g. Vilim Šlesinger, predsjednik ureda i g. Metzner, tvornički poslovodja, koji su uz njega od osnutka tvornice. Povodom desetgodišnjice darovao je jubilarac veće svote u dobrotvorne švrhe. Čestitamo iskreno i želimo dalje dobar uspjeh. Osobne vijesti. Ovdje su umrli na. kon duljeg bolovanja; Odja K. Ste r n, sestra g. prof. dra. G. Schwarza i pravnik treće godine Albert P i c k, plemenit značaj žrtva prevelike samozataje. G. dr. Arnold Sch š n, prič. nadliječnik 70. p. p. odlikovan je viteškim križem reda Franje Josipa s ratnom dekoracijom. Javili smo, da se g. S. Baum povratio iz Tome pridodajemo, da se ovdje radi o g. prič. poručniku S. Baumu. Varaždinska je općina izabrala svojim rabinom dra. Kohna iz Pozsonyja. Izraelske bogoštovne općine i naš list. Imade bogoštovnih općina, koje nam još uvijek ne poslaše pretplatu, a imade ih i takovih, koje nam list povratiše. Mislimo, da će se ove općine ipak doskora sjetiti, da im je dužnost podupirati, ili barem držati i čitati naš list. To valjda netrebamo tek opširno dokazivali. Ne vjerujemo, da je financijaino stanje ma koje naše općine takovo, da joj ne bi dozvoljavalo predplaćivanje našega lista. Nu kada bi to i bilo, ne treba nam vraćati •list, jpr smo pripravni, da naš list svakoj takvoj općini šaljemo besplatno. Zato i ovaj broj opet šaljemo svim, pa i onim bogoslovnim općinama, koje nam ne poslaše predplatu, pa se nadamo, da nam ga ne će vratiti. 7ćO pretplatnika ! Ne samo usmene i pismene izjave, već i brojne prijave za pretplatu, potkrijepile su izdavače u uvjerenju, da je list doista potreba. Pretplatnici se javljaju sa svih strana: iz Hrvatske i Slavonije, Bosne 'i Hercegovine, Srbije; iz garnizona zaposjednutih zemalja sa bojišta i iz bolnica! Osobito je lijep broj pretplatnika u Zagrebu, a priličan u Sarajevu. List su pretplatile bogoštovne općine, zastupnici svih slojeva židovskoga pučanstva, a i nekolicina nežidova. Tek su izašla dva broja našega lista i već se prijavilo preko'7oo pretplatnika! Radosna srca i sa zadovoljstvom javljamo ovu činjenicu svojim prijateljima s molbom, neka ne miruju, dok si nije naš list prokrčio put u svaku židovsku kuću! Pretplatnicima na uvaženje. Prva dva broja raspačali smo u više hiljada primjeraka, poslali smo ih svima, čije smo adrese imali, a po gotovo svima, koji su ga tražili. Dnevno nam još uvijek dolaze narudžbe za prva dva broja i urgencije radi neprimljenih brojeva. Prvi je broj posvema razgrabljen i žalimo, da ga za sada ne mo-

STRANA 6.

»ŽIDOV (HAJEHUDI)

BROJ 3.