Židov

oportunističku. Uočimo li prvu, to moramo ponajprije upozoriti, da su Nijemci več iz svjetsko političkih razloga interesovani o budućnost Palestine. Englezi se nadaju, da bi neutralizovana židovska država mogla postati engleskim mosnim branikom na prednjoazijskom kopnu. Druga je stvar ne će li se Englezi u svojim nadama prevariti. Moglo bi se dogoditi, da će židovski narod u vlastitoj zemlji poći svojim putem, koji će se i politički i duševno razlikovati od pravca britanskoga imperijalizma. Važnije je za nas od svega toga, da pitanje ekonomskoga napretka Turske sa židovskim naseljivanjem stoji i pada. Treba spomenute izjave vlada pozdraviti kao početak na bolje. Zato treba zahtijevati i energično uznastojati da ne ostane pri početku, nego da se židovska kolonizacija čim prije olakša i podupre. Od izgona svojega iz stare domovine preživjelo je židovstvo udarce gorke sudbine. Židovi se u toku vremena raštrkal po čitavom širokom svijetu. Najgore je bilo to, što su Židovi, kamogod su došli reprezentirali kuiturno-nadmoćnu manjinu. Praktički je to značilo, da su Židovi, bilo silom, bilo snagom pozitivnoga zakona bili isključeni od posjeda produktivnoga tla i vodjenja ratarskih poduzeća. Radi loga su Židovi narod, koji je većim dijelom izgubio vezu sa obradjivanjem zemlje, ne radi svoje nesposobnosti za obrađjivanje zemlje, nego radi premoći onih, koji ni jesu takovu vezu dopuštali. Kolonizacija Palestine može za Židove biti od velike važnosti, ako budu izvršili sve zadaće, pred koje su postavljeni. Ta Palestina je za njih „Obećana zemlja". Toga se danas drži cijonizam isto tako čvrsto* kao što se i pobožno židovstvo toga kroz tisućljeća drži. Jedan dio židovskoga kolonizatorskoga pokreta pošao je pravim putem. Vrho vn i vlastnik zemljišta bit će židovski narod, a spekulacije sa zemljištem bit će onemogućena. Ovako treba nastaviti! Židovska kolonizacija Palestine, dokazala je, da je moguće Židove učiniti ratarima i da Palestina ima dosta prostora i prirodnoga blaga, da primi mnogo tisuća židovskih ratarskih naselja. Dokazala je i to, da uspostava potpunosti ekonomskoga tijela i na kulturan život i samosvijest židovskoga naroda blagotvorno djeluje. Bude se mnoge sposobnosti, koje su kroz dugo vrijeme mirovale, a nastojanja, kojih su se Židovi odvikli, razvijaju se novom snagom. Ovo radjanje čarobno je za gledaoca, a od odlučne je važnosti za sam narod. Savladanje zapreka, koje ne leže samo izvana, pokazuju, da se tu radi o sposobnom i dragocjenom početku. Socijalizam ima razlogada potpomaže takov proces. Ne ćemo se osvrnuti na to, da bi porast produktivnosti Palestine Turskoj, saveznici Njemačke donio koristi. Nije ni glavna stvar, da njemačko radništvo sazna za uspjeh pokušaja, da se pučanstvo, koje je kroz stoljeća živjelo u gradu, presadi u selo No najvažnije i naj odlučnije je, da će židovska kolonizacija, učiniti narod, koji je silom prilika bio zapriječen u svojem razvitku i nastojanju, u potpunome opsegu dragocjenim članom ljudskoga društva.

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Poginuli. Na talijanskom je ratištu poginuo zastavnik h. h. pj. pukovnije br. 1 Benjamin Kabiljo (iz Sarajeva), a na albanskom jednog, dobrov. Haim Dan o n (iz Travnika). Obojica su odlikovani srebrnom kolajnom za hrabrost 1. razreda. S njima gubi opet žid. bos. omladina dva nadobudna člana. Čast njihovoj uspomeni! Odlikovanja. Sumišljenik natporučnik Karl Tri edlan de r, mjernik i član peštanske ~Makkabae“, koji od početka rata boravi na fronti, odlikovan je srebrnim Sisnumom, nakon što je prije već dobio veliku srebrnu kolajnu z„ hrabrost i brončani Signum sa mačevima. Poručnik u pr. Ernst Deutsch iz Sarajeva, kod b. h. pj. puk. br. 4, odlikovan je za osobito hrabro držanje pred neprijateljem redom željezne krune 111. razreda s ratnom dekoracijom i s mačevima. Taj naš vrijedni sumišljenik ranjen je več tekom rata dva puta i od prije već posjeduje odlikovanja: vojnički krst za zasluge 111. razreda i Signum, oba s mačevima. Vesetf nas, što čujemo, da je poručnik Deutsch prilikom oslovljenja po Njegovom Veličanstvu na dotično pitanje s ponosom odgovorio: „Ja sam Židov iz Bosne 11 . Sumišljenik natporučnik Armin Outtrnann odlikovan je „zlatnim krstom za zasluge sa krunom 11 . Čestitamo našim dičnim junacima! Promocija. Član akad. društva „BarOiora 11 (Beč), Vlado Altmann iz Sarajeva, poručnik 37. pješ' puk., promoviran je početkom ožujka na čast doktora medicine, Mobilizovani član akad. društva „Judeja 11 (Zagreb), Mojsije Mondschein, sada u Zagrebu, promoviran je 10. ožujka t. g. na čast doktora prava. Obojici srdačno čestitamo! Osobna vijest. Oosp. dr. Edmund Fischer moli nas, da svim njegovim prijateljima i znancima, s kojima mu nije bilo moguće, da se oprosti osobno, prigodom njegovog odlaska iz Zagreba, isporučimo ovim putem srdačni „Zbogom!* 1 . Dopis iz Zagreb«. ( Ugarski cijonisti 0 našem radu). „Zsido Szemle 11 od 11. siječnja 1918. donosi slijedeću bilješku pod naslovom „Balkanski odnošaji 11 : „Cijonistička zemaljska organizacija jugoslavenskih zemalja monarkije izdaje počamši od 15.9. 1917. polumjesečnik „Židov 11 , koji već broji 1000 pretplatnika. Već sc pokazuje i uspjeh širenja toga lista. U prvom broju mjeseca novembra sakupile 1200 kruna za Ž. n. f. U 4 mjeseca 1000 pretplatnika, u jednom tjednu 1200 kruna za Ž. n. f. 1 Kada će nastati u madžarskom židovstvu takovi balkanski ođrošaji 1 ? ;l Nas ta notica veseli, jer hoće da potakne sumišljenike preko Drave na intenzivniji rad. Doista, ako se usporede rezultati cijonističkog rada s ove 1 s one strane Drave, onda izlazi po nas povoljna slika. Konstatiramo, da je medjutim broj naših pretplatnika premašio 1300, a prinosi za Ž. n. f. u zadnjem broju premašili su kruna 8600. — (za dva tjedna!)Ipak ne smijemo biti zadovoljni. Veliko i ozbiljno doba traži sve veće žrtve. Neka je svaki iskaz Ž. n. fonda novi rekord, neka je svaki puta veći, nikada manji od prošlog iskaza. Dužnost je svakog sumišljenika, da energično nastoji i pripomogne, da polučimo svedj nove rekorde! Zagreb. (Bataljunska zapovijed o pok. nadporučniku Rikardn Nenmannu). Natpo' ručnik u pričuvi, Rikard Neumann, koji je

nedavno podlegao teškim ranama stečenim na bojištu, vršio je prije svog drugog odlaska na bojište, lokalnu službu. A kako ju je vršio i kako je time dao sjajan primjer, da časnik Židov svagdje, na fronti i u zaledju, vrši svoju dužnost zdušno i požrtvovno, neka nam je dokazom oproštaj, što mu je napisao pukovnik Stanzer T 3. lipnja 1917. u bataljunskoj dnevnoj zapovjedi broj IBX Zapovijed glasi: „Uslijed svoga odredjenja na ratište oprašta se sutrašnjim dauorn od ovoga bataljuna pričuvni natporučnik Rikard Neumann. Od prvog časa, čim je pridošao još ne potpunoma zdrav i oporavljen od teške rane k ovome bataljunu, pregnuo je svim silama i uložio voljko i odano svu svoju spremu i znanje u povjerenu mu službu. Kao zapovjednik stražarske satnije za koje se mjesto, koje je uz to skopčano sa velikim naporom iziskuje toliko rutine i svih sićušnih finesa, što se samo d; ijom vježbom, prirodjenom sposobnošću za službu mogu prisvojiti, on je zapremao ovo mjesto i vršio tu službu na sveopće priznanje. Nebrojene nadoknade za razne etapne, stražarske i morsku obalu osiguravajuće bataljune, nadoknade za željeznička pružna zapovjedništva, konjanička i topnička tijela, nebrojene manje preselice i opremke, 11. i 111. akcije za izmjenu itd. sve je to to on u najvećem redu složio i pravodobno dakako uz najveći tjelesni napor na odredište otpremio. Kao u gradjanskom zvanju osobito uvaženi knjigovodstveni stručnjak vršio ie i daljnju povjerenu mu službu kontrolnog organa kod raznih institucija, koje djeluju kod ovog bataljuna, i to takovom točn 'šću i spremom, da se je na poslovanje ovih institucija moglo u svako vrijeme gledati onom pouzdanošću, koja je moguća samo onda, ako to poslovanje kontrolira vrstan i skroz savjestan stručnjak. 1 u ostalom svom poslovanju kao strijelni časnik, odjeIni zapovjednik vojnog redarstva itd. postigao je svojim neumornim radom najljepše uspjehe. Napose moram istaknuti, da je sa osobitom ljubavi prema ovome bataljunu pratio i one grane ovdašejeg poslovanja, koje nisu zasjecale u njegov djelokrug te je nejedamput skočio i njima savjetom i svojim radom u pomoć. Tako je primjerice iskoristivši svoje gradjanske sveze u jedno vrijeme, kad je vladala najveća oskudica opskrbio bataljun dovoljnom zalihom one živežne namirnice, koje bataljun nije mogao nigdje dobiti. Premda je imao pravo i akoprem je to gledom na njegovo zdravstveno stanje bilo nužno nije u 2 godine, što je kod ovog bataljuna bio, zamolio dopust, već je neprekidno vršio tešku službu. U cijelom njegovom poslovanju jasno je i očito izbijala njegova savjestnost, sprema Previšnjoj službi, odanost prema predpostavljenim zapovjednicima, koje je najzdušnije potpomogao te sustretljiva sudružnost prema svojim drugovima. 1 ako bataljun gubi ovako vrsnu silu, to sam uvjeren, da će on i na novom svom odredjenju u svakoj prigodi potpuno vršiti svoju dužnost i postidi i tamo najljepše uspjehe. Opraštajući se sa ovim vrlim časnikom, izričem mu za njegovo odano službovanje moju toplu hvalu i Priznanje u ime Previšnje službe sa srdačnim: „Pratio ga Bog i sreća junačka! 11 J Dopis iz Osijelća. {Jedna „ Poruka “.) U „Jugu 11 od 6. mj. šalje g. Miroslav K. „Poruku našim Jevrejima 11 , koja kulminira u slijedećem pozivu: Promjena njemačkih (madžarskih) imena u slavenska. Duh novoga vremena, doba demokracije i nacionalnog osvještenja zahtijeva od nas Židova, ne znam s kojega se razloga pisac članka konzekventno služi izrazom „jevreji 11 ), da se zbližimo narodu, medju kojim živimo,

STRANA 4.

Ž I D O V« (HAJ’HUDI)

BROJ 7.