Židov

generala C 1 a y t o na dolatei colonel M e inertzhagen kao najviši politički činovnik u Palestina. »Times« o palestinskom pitanju. »TbmCs* od 6. septembra posvećuju ovOm pitanju poseban članak. Franceska biva podsjećana, da imia u stilskom sporu osim Franceske i Engleske Još jedi) a stranka, židovski narod, s kojim se mora računati. Svi, koji kod raspravljanja o židovskom problemu svoju pozornost svraćajn samo na franccsko-englesko i kršćansko-muslirnafn. sko stajalište, ne shvaćaju, kako sn ozbilj. ne poteškoće ovog pitanja. Jednako važno je židovsko stajalište. CijOnistiČki pokret sa svojim idealima židovske domaje u Palestini, je činjenični i moć, koje se ne smiju mimoići- Njegove se grane prOširtiju cijelim svijetom i ako ne bi uspjelo, da se pravedno prosudi, opazit će se übrzo poslijpđioe tu svakoj civllizOvanoj zajednici. Engleska vlada ne može otstupiti od svog ol)€ćanja, da u Palestini izgradi židovsku narodnu domaju. Ml poznamo držanje arafpskih Felaba prama oijonnžmn, ali pO našem nazirartju moraju se židovske tražbine niz potpuno očuvanje sloboština Onih časti vrijednih poljodjelaca u prvom redu uzeti u obzir i što se tiče vremena kao L izvanredne njihove važnosti. Zbiljska poteškoća Ičži ali u tome, što franceska vlada nije dovoljno spoznala značenje cijonističkog pokreta. Ova poteškoća može da bude uklonjena dobrom voljom francuskih državnih i oijonističkih vodja- Da li će Engleskoj ili Pranceskoj bit podijeljen mandat u Palestini, jednako je važan sporazum izmedju Franceske 1 oijonista, kaO i iz med ju Franceske i emira Feysula. Imala bi da bude •zadaća engleske vlade, da postigne sporazum izmedju ove obojice. »Times-Ov« članak ziavršuje; zbiljsko stajalište, s kojim se može da pristupi ovim zamršenim problemima isteka, ne smije da bude onakOvo, koje pred sobom ostavlja intrige i mjogućnosti sporova,, već koje pruža izgled na uspješni i neegoistieki zajednički rad. Engleska i Franceska žele da zajednički rade, a na njihovim je vladama, da se ove njihove želje ispune.. Židovski zdravstveni ured u Jerusalimu. Zdravstveni ured, koji je osnovao Natan Strauss, izdao je izvješće o svom radu za vrijeme od septembra 1914. do decembra 3918. U izvještaju se veli: Kad je buknuo rat, zaključila je uprava židovskog zdravstveno? ureda 1 u Jerusalimn da pođe putem, kojim je pošla većina židovskog pučanstva Palestine, t. j. da ne ostavlja zemlju ma kakove Opasnosti prijetile, te da uzdrži uz naprezanje svih sila najvažnije pozicije židovskog kolonizaoijOnOg djela. Posljedica toga bila je, da je jedan dio liječnika i činovnika instituta bio primoran, da nakon nekog vremena primi otomansko državljanstvo. Velike poteškoće pravio je doskora financijalni položaj, te sn se morale reducirati plaće, dok su s druge strane dlanomiee rasle cijene životnim p>otrebama, a uslijed epidemija, koje sn nastale, imali su liječnici i činovnici vrlo mnogo posla. Konačno prisiljeno je više liječnika i činovnika, da pristupi otomanšku vojsku, a drugi su tik pred dolaskom engleskih četa bili izagnani iz J em,salima. Kraj svih tih poteškoća ostao je institut uz revnu ptomoć gg. dr. Glaiebrook a i grofa de B a 1 1 o b a r, amerikanskog

i španskoga konzula, intaktan, a danas su opet svd liječnici i činovnici židovskog zdravstvenog ureda na svome mjestu. Bakteriološka sekcija. Ova je sekcija mnogo pomogla pučanstvu Jerusalima za vrijeme velikih epidemija (kolere, dišem teri je, rekurensa i šarlaha). Sekcija bila je odmah po vojnim oblastima rekvirirana za vojne oblasti, ali to nije priječilo rad za civilno pučanstvo. Uslijed nehaja i nemara turskih oblasti nije bilo u Jerusalimu druge ovakove institucije, koja bi izgladnjelom civilnom pučanstvu mOgla pomoći protiv epidemjia, i gubici ljudskih života bili bi znatno veći 1 , da nije pomogao zdravstveni ured i time preuzeo dnžnOst, koju je trebala izvršiti država. Priređene su velike množine antikolete i antitifus limffe i kad je u ljetu 1916. i 1917. nastala u Jerusalinuu i okolici kolera, započeo je zdravstveni ured energičnu akciju. Sve škole i građanstvo upozoreno je na opafcnoet, koja prijeti i pozvano, da se cijepiti (pecovanje) dade: U 5 dijelova grada uređene su stecije, gdje se besplatno obavile injekcije pučanstvu. Sdkoija zatražila je od vlade, da samo onim Osobama dozvodi putovanje, koje se mogu iskazati svjedodžbom, da su cijepljeni. Kraj nemara oblasti morao se zdnatvstvenß ured Mati oštrih mjera, te pozvao konzulate, bolnice d filantropske institucije, da pomognu samo onim ljudima, koji mogu dokazati, da su cijepljeni Sekcija nije se ograničila nal Jerusalem već je svoje djelovanje protegla r na sve gradove Palestine i na sv€ kolonije. U sva mjesta poslan je materijal za cijepljenje i potrebit« instrukcije. Tako je uspjelo, da smo übrao savladali epidemiju u cijeloj zemlji. Za ustanovljenje imfekcijoznih bolesti stajao je laboratorij židovskog zdravstvenog ureda na bezplatno raspolaganje cijelom pučanstvu bez razlike vjere i narodnosti. Godine 1915. piredila je bakteriološka sekcija velike količine otrova protiv miševa, koje sin zatražile židovske i njemačke kolonije. Na zahtjev vlade priređen je Coccobacillns d’ Hereble protiv napasti ska>kavaca. Sekcija je objelodanila više radova i izvješća njezinih članova u raznim stručnim listovima. Higjenska i malarijska sekcija. Ova je sekcija pravila mikroskopska pregledan ja krvi ii dala besplatno kinin bolesnicima u klinikama. Kinin dijelio se i u profilaktičke svrhe, a često je i dala kinin-injekcije. Sekcija bavila se i drugim higijenskim radovima (analizom vode, pregledom životnih namraßea itd.). Za vrijeme rata položen je i temelj za higijenski ran z e j. Muzej sadržava 1. skup modela, koji objašnjava životne uvjete urođenik« s higijenskog gledišta; 2. herbarij medicinskih biljaka, koje su nađene u Palestini. 3. fotografske snimke cisterna za' vodu n Jerusalimu i razvoj tipičnih bolesti u zemljiSekcija za očne bolestu Za liječenje očnih bolesti, otvorene su dvije stacije, jedna u nutarnjem, a jedna u vanjskom dijelu grad«. U školama obavljala je sekcija redovito pregledanje i liječenje očnih bolesti. Sekcija pregledala i liječila .je i djecu na muhamedanskim školama i u kršćansko-sirskoin sirotištn. Ukupno je lb

jftoejio 1000 djeoe. U maju 1917. otvorena je posebna klinika za Očne bolesti. Sekcija poslala je svoje stručnjake i u druge gradove i kolonije radi liječenja trahoma; dala je upute mjesnim liječnicima i izobrazila je sestre, koje su vrlo blagotvorno djelovale u Rišon Leeijenu, Rehobotu, Bkronu, Hederi, Hajfi, Jafi i Artufu, Op ć i radovi. Usljed položaja, koji je ratom stvoren, sudjelovao je židovski zdravstveni ured i u radovima, koji inače ne spadaju u njegov djelokrug. Tako je kod izgona židovskog pučanstva >iz Jafe, organizirao liječničku pomoć za bjegunce stavljaju« na raspolaganje liječnika i 2 sestre, uredio 2 mikroskopske stacije ii dijelio besplatno lijekove. Osim toga sudjelovao je židovski zdravstveni ured u zajednici s aimerikanskom medicinskom ekspedicijom >Hadasa< na organizaciji »Ezra Medieinit«, liječničkoj pomoći za siromahe grada Jemsalima. Izvještaju židovskog zdravstvenog ureda dodane su- točne statističke talile, iz kojih vadimo slijedeća data; 1. Bakteriološka sekcija provela je 27290 istraživanja. Potrošila je 1421,962 ccm. Ikoleraiimfe i 238,800 ccm tifuslimfe U samom je Jerusolimn provela 30.570 preventivnih injekcija protiv kolere2. Higijenska sekcija provela je 38380 istraživanja krvi i potrošila 154,115 kg kinina. 3. Sekcija za očne bolesti pravila je 441874 visita na klinikama. U bolnicama provela je sekcija 436 teških operacija. Jevrejska dječja zabavišta u Jerusalemu. Sada imade u Jerusalemu već 11 dječji h zabavišta (vrtova) sa preko 1000 djece. Prije dolaska Engleza bilo ih je samo četiri. S ostalim školama preuzeti su i ovi »Danim« u eijonističku školsku upravu, koja je odmah shvatila znamenitost dječjih vrtova za narodni uzgojni rad. Danas su dječji vrtovi pravi nosioci kulture j blagoslov za zapuštenu djecu jemsalemskih gradskih dijelova. Svi ti mali jemeniti, sefardi, aškenazi, mogrebenci, buharci i ostali, kojima roditelji govore razne jezike, odgajaju se u jevrejskom Jeziku i tako se igrajući stvara novi, zdraviji naraštaj. Obuku vrše učiteljice. Pjesma i igra, zorna obuka i gimnastika uče se isključivo jevrejskim jezikom, pa već postoji posebna jevrejska literatura za te svrhe. Veći dio djece, što polaze »ganim«, pripada siromašnim slojevima pučanstvaS toga je važna zadaća, da se ta djeca u higijenskom i socijalnom pogledu podignu. Njegovanje čistoće, borba protiv malarije i trahoma također se provode u vrtovima. Osobita se pažnja posvećuje proslavama židovskih narodnih blagdana i religiozno-naeijonalnom uzgoju uopće. Mirne duše možemo reći, da su ovi dječji vrtovi pravi blagoslov za jerusalemßku djecu, a za narodnu stvar od neprocjenjive koristi. Trgovačka komora u Palestini. Cijonistički kopenbagenski ured primio je iz Palestine ovo izvješće: U mjesecu maju ove godine zaključile su oknpacljone oblasti, da otvore trgovačku komom u Palestini. U upravu ove komore pozvani su: 4 Židova, 2 Muhamedanca, 2 kršćana i 2 poddirektora. Komori predsjeda vojni zapovjednik. Od Židova su imenovana ova gospoda: Jichak

12

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 29. i 30.