Židov

predaju na studij Užem Akcijonom Odboru. Iza toga govOrio je Boris G o 1 d b e r g o »f i.mane i ja ma organizacije«, a zatim je dr. Ha n tik e referirao nizaciji« te veli, da je prije rata cionistička organizacija bila zapriajvo ograničena nia Evropu, a tek pred ratom uspjelo Je proširiti cijontetički pokret i u prekomorskim zemljama, specijalno u Americi. Taj veliki cijonizam nije još potpuno stopljen e velikom orgatmziacijom, treba za njega istom naći formu. U Evropi je oi'Jonizani lično vezan nz ljude, koji već dvadeset godina rade, a vodi ih sve jedinstvo osjećaja odgovornosti za cijonizam. U Americi su prilike drukčije. Cijonizam nije ni za vrijeme rata izgubio organizacije; one ®u se tek borile s velikim poteškoćama. Ratom nastala je socijalna diferencijacija u cijonističkoj organizaciji kao i u cijelom židovskom narodu. Toj diferencijaciji po socijalnim gledištima morat će ee prilagoditi i aparat organizacije, ako hoće (te bude elastičan te pravi okvir, koji će da obuhvati cijeli židovski narod u radu za Ostvarenje židovske domaje u Palestini. Veliki uspjeh cijenama pokazuju nam razni kongresi, referendum u Poljskoj, glasovanje u Engleskoj,' te držanje židovskog novinstva. S razvitkom cijonizrma nije se u jednakoj mjeri nazvila i organizacija. Tn valja sad raditi, ali ne mehanično organizatora im mjerama, jer se tu radi o duševnim i socijalnim problemima. N e možemo da prelazimo preko njih, ni mimo njih. Moramo se s njima baviti. Stoga ne ćemo d a uredimo shematićan centralizam, već da ojačamo pojedine federacije osjećajem odgovornosti. Utjecaj vodstva mora se svagdje vidjeti, ali ne ćemo ga postići prisilnim sredstvima već složnim radom svih faktora, koji će spoznati da imaju nad sobom vodstvo, a ne komandu. Novinstvo i organizacije treba da se tačno izvjesio. Načelo, koje uređuje odnošaj između vodstva i federacija je respektirale autonomije federacije i ©jačanje svijesti odgovornosti. U ratu se pokazalo, što može cijonistički radnik raditi, koji se uvijek osjeća zastupnikom ukupnog pokreta. Skupljanje novaca, poticaj za privatnu inicijativu i iseljivanje u Palestinu ne može da ispunja težnju za židovskim radom, koji živi u naroda i u cijonističkoj organizaciji. U židovskom narodu živi neizmjerni fiktivitet. Ako hoćemo da našu djecu i buduću generaciju Palestine odgojimo u židovskom© duhu, moramo se brinuti za odgoj, za razvoj jevrejskoga, a e time u savezu za školu i narodni rad uopće. Radikalizam omOadine očuvao je životnu snagu pokretu, on će cijeli narod dovesti u naše redove. No naš će narod moći samo onda izgraditi narodnu domaju u Palestini, kad će cijonistička Organizacija kao jezgra židovskog naroda biti jaka'. Zatim prelazi na orgamizatoraa pitanja i ističe, da sadašnje vodstvo ima cijonistička egzekutiva, koja se sastoji iz članova Užeg Akcijonoga odbora, te upravitelja departementa u cijonističkoj centrali. Upravitelji departementa su osam članova Užeg Akcijonog Odbora S'imon, I d e 1 s o h n i dr. E e i w e 1. Vodstvo nosi solidarno odgovornost za rad. Sa zemaljskim organizacijama morat će se naći jača vezia. Najvažniji Je problem odnošaj k američkoj cijonističkoj organizaciji, koja će morati poslati svoga zastupnika u vodstvo. Da se Amerikancima omogući su-

djelovanje na slijedećoj konferenciji, predlaže u ime Užeg Akcijonog Odbora, da se godišnja konferencija održi početkem jula. Mjesto će se naknadno odredili. Dr. Hantke ističe, da bi najrade sazvao u julu kongres, ali obzirom na to, da ruski cijeniš te moždla ne će moći da prisustvuju kongresu, te da se imadu prije kongresa riješiti neka važna ipitLnja, mora se za sad odustati od kongresa. Na konferenciji morat će se mijenjati statut za izbor delegata od 200 platjlaca šekela na 1000. Kraj toga morat će Se omogućiti i matira federacijama da budu zastupane na kongresu, pa prepeauča jropOrcijondlni izborni sistem. Konačno govorio je o cionističkoj agitaciji, i o potrebi dobrog novinstva, te završuje; Židovski je narod jedinstveno tijelo, čiji su udovi cijonističko* organizaciji jednako vrijedni. Moraino da koncentriramo naše sile za naš cilj. U dSskuziji mdopninjuje Sokolov referat izvještajem o odnošaju cijonistioke organizacije prema drugim korporacijama, koje s a simpatijom prate naš ratd, te razlaže važnost ž ido vHko-o merikanskog, južnoafričkog i drugih kongresa. K a p i a n traži zastupstvo Ceire Cijona u Akcijom. Odboru, Godišnja konferencija neka se održi n» temelju izbora, za keje trel>a postaviti jasne programe. 6 o 1 d b 1 o o rn govori o razvitku cijonistioke organizacije u Engleskoj, a dr. S e h 6 n f e 1 d o zaključcima mizrabi-konferencije u Amsterdamu. Dr. Bernstei n-K o g a n razlaže stanje cijonistiekog pokreta u Beaarabiji, a P O d l i ,š e v s k i u Poftjskoj, inž. S t r i C k e r u Austriji. On je protiv prebrzoga priznanja pojedinih federacija i traži razjašnjenje odnos a ja prema Poale-cijonu. U nastavku debate (nedjelja, 22. februara) izjavljuje u ime čehoslovačke cijonističke organ i Tla čije dr. Hugo Her ručanu, da je sporazuman s referatom dr. Hantke-a. Traži življi i uži kontakt između vodstva i federacije. Cijonizam nije tek kolonizatorno poduzeće, pia zato mora dai udovoljava svim živim potrebama pokreta. Pozivlje vodstvo, da slijedeću godišnju konferenciju održi u Karlovim Varim a. H a y m s o u govori o potrebi saradnje cjelokupnog engleskog židovstva, te valjanog novinstva. Rosof traži- da vodstvo i kraj pbziva novih sila ostane u rukama povjerenika cijonisit. organizacije. Godišnja konferencija neka dobije pravo, da kooptira 1 članove za Veliki Akcijoni Odbor. Priznanje novih federacija ima da uslijedi tek nakon pred loženja programa. Na j d i ć želi, da se sve sile privuku na rad, ia u radu nestat će diferencije. Traži hebraiziranje organizacije. G o 1 d e t e i n drži, da frakcije trebaju dobiti mogućnosti zastupstva na kongresu, ali za sad nemaju prava da budu Zastupane u vodstvu. Abrahams misli, dn bi Uži Akcijoni Odbor trebao biti vflada, a Veliki Akcijoni Odbor bi Se mogao napustiti. Podliševski traži, da bude temelj organizacije šekel, palestinski ra)d i jevrejski jezik. Sprinzak je za saziv kongresal, te traži priznanje grupe Hapoel Haoair i Ceire Cijon kao federaciju i zastupstvo u AkeijonOm Odboru. Bohm je nazora, da se kongres sazove istom, kad bude pitanje mandata odlučeno. Organizacija morat će promijeniti strukturu. Neka se uvaže i socijalni pokreti. Spiritus movens je duševni pokret, koji nam

uzdržava mladež, te nam daje idealističke pijouire za Palestinu. Dr. W eizm Jnn razlaže, kako Su se informacije davale federacijamO, te nag'lasu je, da vodstvo mnoge informacije nije moglo dati federacijama, jer je bilo vezano diskrecijom pa-ema drugim faktorima. Zatim prikazuje nastojanje, da privuče radu i druge sile. Konačno govori o ođnošaju prema federacijama i pojedinim smjerovima i ističe, da slad još nije moguće odrediti čvrste forme. U godini dana ne može se izgraditi, što se za šest godina promijenilo. Kongres, koji hoćemo sazvati, treba da je velik i dobar, a ne Smije biti suirOgat kongresa, U zaključnoj riječi naglašujo dr. Ha ntk e, da će se n buduće morati naći uži kontakt s federacijama. CijOuističkoj javnosti valja dati više no informacije o politici. Ponavlja momente, koji govore za saziv godišnje konferencije, a protiv kongresa. Rezolucijama i zaključcima ne mogu da se konačno završuju razvojni procesi u organizaciji. To vrijedi i za Poale Cijon, koji je mnogo učinio za pobjedu narodne i cionističke misli. Akcijoni Odbor neka ima karakter parlamentarnog odbora kongresa. Vodstvo ne može biti sastavljeno na temelju zastupstva grupa i federacija, već mora biti za rad sposobno tijelo, koje je u glavnim linijama složno. Zatim se prešlo na glasovanje, te su primljeni prijedlozi Akcijonog Odbora: da se sazove godišnja konferencija početkom jula 1920. Izbor mjesta prepušta se egzekutivi, s dodatkom Kaplania, da se godišnja konferencija održi u zemlji s niskom valutom; Akcijoni Odbor uipozoruje, da se izbori za godišnju konferenciju mogu provesti samo nakon predaje šekela, Šekeli kao i iznosi za Restc-rationsfoncl i mlad u se slijedećih mjeseca predati Jewish Colonial Trustu, Budžet u ukupnom iznosu od 491.000 engleskih funti, odobren za vrijeme od marta 1919. do februara 1920. produžuje se na 6 mjeseci.* Zatim su primljeni prijedlozi: StriC ker a, dia se osnuje dopisni ured; da se izabere komisija za izradbu izboranog reda. Članove komisije određuje Akcijoni Odbor; dr. W e i z m a nn a. da se židovskom pučanstvu u Palestini dade 4. zastupnika u cijonističkoj komisiji; G o 1 d b e r g a, da se broj članova cijonističke komisije povisi ua 13; Spri n za ka, da Akcijoni Odbor uznastoji čim prije provesti organiziranje palestinskog židovstva putem saziva konstituaute nla temelju općeg, izravnog i tajnog proporcijonalnog izbornog reda bez razlike spola. U nastavku palestinske debate izvješćuje S i m o u o organiziranju palestinskih i em igrač ij on ih ureda, te o radu balucima, čiju Organizaciju moraju provesti zemaljske federacije. Zatim govori o iskustvima u Holandiji, Njemačkoj i Poljskoj. Dr. Schdnfeld traži informacije o emigraciji. Dr. Galeb izvješćuje o emigraciji iz Južne Rusije i Rumunjske. P i nkelst ei n, tajnik emigracijomog departementa, govori o principima emigracije i radnom principu emigracijonog departe-

STRANA 6.

»2 IDO V. (HAJHUDI)

BROJ 8. i 9.