Židov
uzdržavanju židovskih institucija. Pošto se vlada zauzela za stajalište, da sve te institucije imaju »otomanski karaktere, dao je nalbi Nahum svoju ostavku. Izgredi antisemitskih vojnika u Varšavj. U posljednje vrijeme ponavljaju se napadaji antisemitskih vojnika ni židovsko pučanstvo. Nedavno provalile su grupe 10. poznanjskog bataljuna u čekaonicu stanice, te napadoše pojedine Židove, odsjekoše kn bradu, obljubljeni šport poljskih vojnika, i übiše putnika Rottenberga na najbostijalniji način. Željeznička policija nije mogla da Svlada ekscedente i istom u pomoć pozvanoj žandarmeriji uspjelo je, da uapei 26 vojnika. Drugi jedno 200 na broju htjeli su da oslobode uapšene vojnike i otvorili su vatru na peronu. Žandarmerija uzvratila je vatrom i nakon puškaranja od pol sata, prešli su vojnici na juriš. Borba hod koje; je poginuo vodjai žandarmerijskog odjela, prestala je istom, kad je došla vojska sa strojnom puškom, te napala daljnjih 12 vojnika. Poljski ministar rata Lesnievski upravio je na štopski odjel ratnog ministarstva ovu naredbu: »U zadnje vrijeme dogodilo se češće, da su se židovski narodni zastupnici kod mene pritužili na nepodopštine vojnika. Vojnici napadaju pojedine Židove.'Cesto s e doga d ja ju grabeži. Sve to se obično odigrava na željezničkim stanicama. Znam, da se odlučnom Voljom mogu ugušiti ovi izgredi, koji su nespojivi s dostojanstvom poljskog vojnika. Namljujem trećem odjelu, da dade momčad poučiti i da joj se razjasni lakomišljeoOst njezinog postupka i štetu pored nedopustivosti koju prouzrokuju poljskoj vojsci. Ovim izgredima protiv nedužnih i nenaoružanih Zidova škodi se i jioljskoj domovini, jer jedna grupa Židova izrabljuje to u inostrotnstvu svoje svrhe. Nairedjujem da Se izdaju najstrožije naredbe, koje će onemogućiti svaki izgred vojnika. Židovska minoritetna prava za plebiscitne krajeve. Kako »Uacefira« javlja, na mjerava poljska vlada da priznaje Židovima u plebiscitnim krajevima minoritetna prava. Vlada poslala je u tu svrhu posebnog komisaira u Litavsku, da prouči židovsko pitanje. Vlada htjela bi na taj način djelovati na Židove, da bod plebiscita glasuju u korist Poljaka ili da se bar drže neutralno. Pitanje istočnih Židova u Njemačkoj. Na skupštini Saveza istočnih Židova u Njemačkoj govorio je prof. dr. H. Loeweo nuždi istočnih Židova. Eazlajgac je odnošaj između istočnog i zapadnog židovstva i istakao važnost istočne židovske kulture za održanje i ojačanje cjelokupnog židovstva. Govornik je zatim ocrtalo strašnu nuži bijedu istočno-židovskih bjegunaca i neumorni rad Saveza istočnih Židova n provedbi djela ju - i po moći za svajn beskruć-11 u braću. Iza toga pozvalo je g. K t a u s prisutne, da podupiru Savez u njegovim teškim zadaćama. Odvjetnik Feblović govorio je o općinskim izborima i tražio, da se u predstojništvo izaibere nekoliko istočnoga židovstva. Konačno Je dr. Loewe govorio o zniamenovauju istorijskog časa za budućnost židovskoga naroda. Skupština primila je s velikim odobravanjem rizlaganje govornika. Bečka židovska djeca u Engleskoj. Iz Londona se javlja: U kooperaciji s općim KOmitejem za prijem djece iz zemalja gladi U Engleskoj radi posebni židovski komitej 23 prijem židovske djece. Na čelu je komitejh veliki rabin Engleske dr. Hertz. a Potpredsjednici su dr. M. Gas te r i dr. ' ■ S c h o n f e 1 d. Komitej upravio je apel 113 sve židovske općine, u kojem vrlo’ živo opisuje nuždu bečkog židovstva i marta! iujl djece. Ističe, da je vlada odobrila tu aka opća pomoćna akcija za djecu u Engleskoj bazirana je na stajalištu, da se sva°m djetetu i za vrijeme gostoprimstva omogući da živi po propisima •Svoje vjere. rva grupa djece očekuje se 24. maja. Djekoja su u dobi od 6. do 15. godine reguliraju se iz svih slojeva pučanstva, te
će u Engleskoj ostati 3 do 12 mjeseci. Apel završuje izrazom nade, da će engleski Židovi ispuniti dužnosti prema oskudnoj bečkoj djeci i doprinijeti spasu židovske djece od trajne bolesti, zakržljavanja i prerane smrti.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine.
Clarence J. Sola. Iz Londona primili smo vijest o smrti začasnog predsjednika cdjonističke federacije u Kanadi i člana Akcijouoga Odbora, Cliarenoa I šaka de ti o-1 a. Pokojnik potječe iz stare, ugledne španjolske obitelji. Bio je ugledan trgovac, koji je igrao veliku ulogu u kanadskom trgovačkom svijetu. Cijonizmu priključio se de Sola odmiah na početku pokreta. Bio je prvi predsjednik kanadijske cij. federacije u Londonu izabran čLanom Akcijonoga Odbora. I u židovskom općinskom životu djelovao je vrlo zaslužno koio predsjednik općine. Bio je dobar poznavalac židovske povijesti i napisao je nekoliko lijepih radova iz židovske povijesti. Pukovnik Wedgwood o Palestini j cijonizmu. Na svom putu u Madžarsku, da prouči ondašnje prilike i da se osvjedoči o opstanku bijeloga terora, potražio je pukovnik Wedgwood nc(drabina prof. dra. Chajesa, da ga lično upozna i da s njime govori o cijonizmu i budućnosti Palestine. (Pukovnik Wedgwood poznat je kao osobiti prijatelj eijonizmja u Palestini, te je u nekoliko navrata u parlamentu tražio izvršenje Baifourove deklaracijo. Op. ur.) Pukovnik Wedgwood čestita« je dr. Chajesu na uspjehu cijonizma. Njegovo &e lioe žarilo, kad jie govorio o »našoj« Palestini, o svim lijepim mogućnostima razvitka buduće židovske narodne domaje na prastarom, narodnom tlu. Za ponos, koji je zvučio iz svake njegove riječi, kad je govorio o njegovom udjelu na izvojštenju pobjede pravedne stvari židovskoga naroda i djelovanju int er f rake i jonalnoga cijonističkog kluba u parlamentu, kome pripada i jedan Židov, mogao bi mu zavidjeti mnogi Židov. Na pitah je nadrabina drat Chajesa, što ga je sklonulo na to. da Se tako živo zauzima za zalbtjieve cijonL&ta, izjavio je pukovnik Wedgwood, da to čini iz dubokog svog osvjedočenja, da židovski narod predstavlja za čovječanstvo vrio važan kulturni faktor, te da će biti blagoslov i za sve druge narode, ako se tom kulturnom faktoru dadu uvjeti da stvori najsa vršeni je. Pukovnik WedgwOod izrazio je tjuboku bol nad osudom Jabotinskoga. koji je tako zaslužan za palestinsku stvar, i nadu se, da će nova uprava u Palestini popraviti razne pogrješke vojne uprave. Dobra žetva u Palestinu Engleski časopis »The New Čast« objelodhnjuje izvještaj Svoga dopisnika o rezultatima žetve za godinu 1919. i izgledima za ovu godinu. Ukupni rezultat žetve narandža iznosi 66 milijuna kilograma, kukuruza 15 milijuna smokava 4 i pol milijuna, masline, citrona, banana i dhtulje 100 milijuna kilograma!, poljoprivredna žetva bit će vrlo povoljna. Od februara je neprestano povoljno vrijeme, te se računa s velikom nadprosječnom žetvOm i padanjem cijena. Toplo vrijeme donijelo je bujnu vegetaciju, kako je dugo nisu vidjeli stanovnici Palestine. Seljaci sve više obrađuju dosad pusto zemljište, služe se novim vršaćim strojevima, te uvađaju moderne metode u poljski rad. plan za židovski univerzitet u Jeruzalimu. Židovski dopisni ured i® Londona javlju, da sn u kraljevskoj akademiji u Edinburgu izloženi nacrti za židovski univerzitet u Jeruzalimu. Nacrte izradio je prof. G e d d e s, koji je u tu svrhu pošao u Palestinu. Rabiti dr. D a i c h e s. koji je nacrte proučio piše u Jewish CbrOnicle« članak o njim®. Gradnja zgrrida jevrejskog univerziteta stajati će 1,000.000 funti (400 milijuna kruna) i trajati će dulje vrijeme. Nacrti biti će izloženi u svim većim židovskim centrima, a eijonistička organizacija pravila je snimke u propagandističke svrhe. Cijonističko propagandno putovanje na
daleki Istok.. >The Jewish Guardian* Javlja, da je g. Israel Cohen, bivši tajnik cijonističke federacije u Engleskoj poslan, od cijonističke egzekutive u važnoj misiji židovskim općinama Australije, Indije i dalekog Istoka. Svrha je njegove misije, da razjasni Židovima tih zemalja znamenovanie zaključaka mirovnog zbora, da širi i jača cijuinstičku organizaciju i da skupi fondove za unapredjivanje cijonističkih projekata u Palestini, Cohen poći će najprije u Palestinu, da se u zemlji .informira o razvoju i potrebama zemlje a tad će preko Port Sadda poći u Australiju. • Cohen nosi sobom preporučna pisma te poslanicu od Weizmanna, Sokolova, lord Rothscbilda, lord Roberta Cocila, dna. Nordaua i drugih. Drži &e, da će to putovanje trajati godinu dana.
Iz Jugoslavije.
Savez Cijonista Jugoslavije upravio je povodom zaključka u San Kemu, predsjedniku ministarskog saveta. g- dru- Miletilku Ve«u i ću, slijedeće pismo: Zagreb, 20, maja 1920. Gospodine ministre I Zatkljućak u San Eemu, kojim se jevrejskome narodu nakon 2000 godina vraća njegova domaja u Palestini. izazvao je neopisivo oduševljenje u redovima Jevreja cijeloga evijeta. U velikome osjećanju sreće nad mogućnosti, koja je dana jevrejskom narodu, da svojim djelom zauzme i opet mjesto u kolu prosvijećenih naroda, saradjujući e njima oko najviših ciljeva čovječanstva, jevrejskomn narodu nedostaju riječi, da dolično izrazi Magodlarnost onim muževima, koji su stvorili ovaj velebni istorijeki čin davši mu slobodu, svim onim plemenitim muževima, koji Su bilo djelom, bilo izraženim simpatijama doprinijeli ostvarenju njegove tisućljetne čežuje utirući tako put njegovu oslobodjenju. U tom povodu potpisani se Savez Cijonasta Jugoslavije e osobitom blagodatnoati sjeća čuvstava, koje ste Vi, Gospodine Ministre, neposredno izj Baflfourove deklaracije od 2, novembru 1917. u ime srpskoga naroda i srpske vlade izvoljeli izraziti za ciljeve cijondstičkog pokreta. Dozvolite, da i mi, Gospodine Ministre,, tom prilikom dademo izraza svome osjećanju, da je ova Vaša toliko topla izjava zauvijek ojačala veze naših srdaca s narodom, čijim ste Vi bili toliko srdačnim glasnikom simpatija prema nama. Primite, g. ministre, izraz našeg odličnog štovanja za Savez Cijonista Jugoslavije dr. Ivan Jacobi, Rikard Herzer. potpredsjednik S. C. J. tajnik Na ovo pismo stigao je Savezu CijOnista Jugoslavije ovaj odgovor: Kabinet Prethodnika Ministarskog Kabineta 28- maja 1920. Bogtad. Predseđniku Saveza Cijonista Jugoslavije. Po nalogu Gospodina Predsednika Ministar. Saveta čast mi je izvestiti Vas, da je Gospodin Predsednik primoo Vaše da’ je Gospodin Predsednik primio Vaše na lepim osećajima u njemu izraženim; 6. Predsednik je ceo svoj život posvetio osećanju nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja našega naroda, te nije ni jednog mo-, menta sumnjao, da ostvarenje te velike ideje pretpostavlja i Oslobođenje i grupisanje i svih ostalih naroda u slobodne j nacionalne države. Zbog toga je on, radeći na oslobođenju iiEšega naroda, radio i na oslobođenju Vaših suplemenika, za koje gaji poštovanje i veru, da će onaj deo njihov. koji )e u slobodnoj Jugoslaviji, svima silama težiti dta se naš državni život kreće ka opštem radu i blagostanju. Molim Vas, da i ovom prilikom primite uverenje moga poštovanja. Po naredbi Predsednika Ministarskog Saveta, šef kabineta.
BROJ 15.
»2 IDO T< (HAJHUDI)
5