Židov

Zahvala T. G. Masaryka cijonista Jugoslavije. Na čestitku, odaslanu T. G. Maearyku. predsjedniku českoslovačkc re publike, prigodom proslave njegovog 70. rodjendana-, primio je Savez pijanista Jugo-slavije slijedeće zahvalno pismo: Presidćnt oeekOslovenSke republikjr Tomaš G. Masaryk. president republiky československe, dekuje Vam nprimne zft blabopi-ani k sed rndesti t i!letym najrOzeninam a navzajem Vam preje vseho najlepšiho. V Fraze, v dubnu 1920. Pain dr. Ivan Jakobi, potpredsjed. Saveza Cijonista Jugoßdajvije. Apel za organizaciju mizrahija. Od gospodina rabinera dra. P. Kellera iz Banjae luke primili smo ovaj poziv: CiNm u jednom londonskom izvještaju: Povodom velikog dogadjaja, zaključka u San Remu. priredio se svečani doček cionističkim vodjama u Londonu i predao im se sefer tora. Sokolov primio je toru i pravio šehehejianu. Shvatite li smisao toga postupka! Sve je to doknz narodne slobode, narodne sreće i božanskog pojma u židovstvu. No vidite li u tome veliku povijesnu vezu s vremenima Davida* s vremenima Ezre? A ipak, ikako je pusto u srcima mnogih cijonieta! Razlikuju danas židovske vrednote kad za to nemamo ni vremena ni sage. Danas nam je dužnost, da viđamo rane tragedije naše povijesne raskidElnosti, da okupimo i jeleamo sve, što je' židovski. Naši najsvetiji narodni momenti, koji su odoljeli burama od tisućljeća i koji su mKtm u .pustinji pokazali put platnenog stupa, naši blagdani i molitve Su im ravnodušne. Ali ovim redcima nije Svrha, da optužuju već da pomognu. Ne ćemo da se preplremo. nego da radimo. Ne ćemo dh rušimo cijonističku zgradu, nego hoćemo da sagradimo nove i da im damo više života i toplote. Želimo, tla unutar cionističke organizacije Jugoslavije i bratskom spoTEtaumu s njome osnujemo jiaku grupu mizrahija. Mizralusti hoće, kao vjerni cijoniste, da gaje principe naše tore i da u smislu n£še tore nniaprede židovsku kulturu, židovsku etiku, židovsko životno naziranje. U svakoj mjesnoj cijonističkoj organizaciji trebalo bi da bude bar jedtln ili dva mizrabista, koji će čuvati stare naše židovske Istine, zastupati stajtajište mizrahija. Gotovo kod svih zemaljskih Saveza, postoji mizrahistička stranka, koja je euEižna potpora cijonističkoj organizaciji. A kraj današnjeg stanja cijonizma treba mizrflki da bude savez svib Židova, koji će nositi u srcu pravu vjernost za židovsku nauku, za židovsku tradiciju, pravu vjernost, prokušanu u najtežim vremenima vatre i mača. Ko je istog mnijenja kao i ja, nekla ml javi svoj priključak. Kod slijedeće zemaljske konferencije hoćemo dđ konstituiramo jugoslavensku grupu mizrabista. U zadnjem pozivu egzekutive cionističke organziadje u Londonu veli Je medju ostalim: »Židovski genij, priveden opet židovskom tlu. obnovit će na toj osnovci veliku •predaju židovskih proroka.« Hoćemo da ispunimo našu dužnost i da doprinosimo ostvarenju velike Ove rečenice. Banjaluka, na erev šavuot 5680. Dječje jevrejsko popodne u Zagrebu. Neumornošću i potpunom predunošću k stvari učitelja jevrejskoga jezika, situd. ebem. Salomona le vi-a, Zagreb je mogao da zalbilježi jednu prevažnu etapu i/ r izvjtku jevrejskog uzgoja naše mladeži. Držimo jevrejsko popodne u »Glazbenom zavodu«, dne 30. maja o. g. uzgojno zamašnim za ove one. kojima židovstvo ima živo značenje.

Sitna Su djeca, koju g. Levi uči jevrejski po metodi ivribeivrit , igrajući, očitovala lijep napredak u poznavanju jezika, a što je važnijei veliku ljubav za jezik svoga naroda. Ona spoznaja, da to nije fek jezik, kojim se muče kod prevladjanja i kojim mole bez razumijevanja, već da će lm postati svagdašnjim jezikom. Uoči Ove činjenice suvišno je govoriti o pojedinim programu im točkama. Sve su one s ljubavi i ma'rom uvježbane po revnome učitelju strpljivom i punim ljubavi zU djecu. Sve su se one u Svojoj lijepoj jednakosti i lakoći jezika iz ustiju male djece dojimaile milo i djelovale na gd'jekoga jače od najsavršenijih govora. Koliko Ii je ‘miline proatrujilo Srcima odraslih, na kojima njijiOva sitna djeca vrše uzgojnu djelatnost. Nikojemu od ovo sitne djece ne ćemo da načinimo krivo, pa za to nikoga ne treba posebice isticati. U svih je predanost k stvari bila više od dječinske igrarije. Slušaoei su, prateći program s nekim toplim ushitom, preživjeli satove dubokog unutrašnjeg zadovoljstva, koje nije nimalo štetovalo od toga, što nije bilo u dvorani onih, koji Se smatraju neopravdano predstavnicima židovstva. Važnost ove zgode istakao je član kuratorija za jevrejski jezik g. dir. dr. Moja! je M a r g e 1, lijepim jevrejskim i hrvatskim govorom. Očekujemo, da je taj clEjn, na kome mnogo zahvaljujemo g. Levi-u, najbolja propaganda za materijalno i moralno podupiranje kutratorija za jevrejski jezik. »Žblovska Svijest« doitaša pod naslovom »Repatriacija stranih opasnih elemenata« ovu noticn: »Ured za štampu zenMjske vlade rairaslao je svim sarajevskim novinama izuzevši našem uredništvu ovo zvani eno saopćenje: Zemaljska vlada rješila jes. dla sprovede ranije izdata nai-edjenja o repatriiaciji stranih, po državu opasnih elemenata. Pored sprovodjenja ranijih naredjenja, izdače se i nova. kao rezultanta) : opažan ja prilikom najnovijih antid'ržavjnlih pokretat Svaki onaj stranac koji se svojim neprijateljsikim držanjem i protudržavnim radom ogriješi ili Se ogriješio po narod i državti biće iz zemlje izagnan. U tome smislu izdata uputstva vlastima. Povodom toga svraća se pažnja našeg svijeta na to, da ne pokušava intervenisati ili se uopće zauzimati, jer će u svakom slučaju hiti mjerodavno samo uvjerenje vlasti, stečeno iskustvom i pozitivnim objektivnim izvidima protiv onih, o čijoj se repatrijaciji rMi. Imena svih onih, koja se budu miješali u uredovanje, biće objelodanjena.« Mi jOš neznatno da li će s e i kak% će se gornja naredba provesti, ali alko se budu zaista sprovcdila »ranite naredjenja« onda već sada najodlučnije protestujemo protiv tega bez zakon ja. »Ranijim naredjenjimisi« bifli su proganjani gotovo isključivo naši sunarodnjaci, koji se ni jesu svojim držanjem, a niti Svojim radom ma bilo kako i kada ogriješili protiv narodla i države, nego su trebali da stradaju isključivo samo radi pohlepe i interesa elemenata, kojima je do pljačke a ne do čestitog rada. Ko je kriv, tome neka sudi redoviti Sud, pa ako ovaj osudi onda neka se bezclbzimo i progna, a tko nije kriv taj neka se pusti n miru da rridi svoj postio, jer to traži zakon i intemacijonalna konvencija. Mi se ne začarao, da pozovemo naše narodne prvake da u slučaju, aiko s e i ovaj puta ponove progoni naših nedužnih sunarodnjaka, da onda intervenišu i da se Svojski, i uplivom svojim Zauzmu za pravednu stvar. To im može samo služiti na čast, jer pošten čovjek, koji ne radi lih iz koristoljublja, imnde ne san«) pravo, nego i moralnu dužnost da se zauzme za pravednost. Intervencija u slučajevima nepravde po niašem mišljenju je dapače patrijotsko djelo, svakako više nego Ono, koje nepravdu naređjuje i izvršuje. Ko ne interveniše protiv pljačke znači da se s njome identifikuje.« Antisemitizam slovenskih kupališta i ljetovališta. U nakladi »Tourist Office« u Ljubljani izašla je ove godine brošina o VrbskOrrt jezeru. Na str. 9. ove brošire ima

ova) rečenica: da ne bi kao kroz noć iznašli i neprijatno zasjenili naše»južne obale razlieni »Rosen-, Mamici- i Feigen baumi.< Jedna ugledna gospodjas, zagrebačka Židovka, jjoja se radi oporavka svoga sina ' obratila na jedan hotel u Poljče (GorenjBko). zamoljena je da saopći, kojeg je v j s_ro za kon a. Jednako nam saopćuju. da je uprava u Bledu zaključila, da otklanja posjet Židova kao nepoželjnih gostiju. U Opće se čini da slovenska_ ljetovališta i lječilišta provadjaju bojkot Židova. StavljE)mo to do znanja svim Židovima. Uvjereni smo, da će ih njihovo sta\mapoštovanje i bez svakog našeg komentara odsele odvratiti od nedostojna pokušaja, da ee nameću, gdje ih Se ne žeđi. Vijest o toj tjesnogrudtroj mudrosti spriječit će i inozemsike Židove, da frekventiraju mjesta, gdje ih se ne želi. Izjave povodom zaključka u San Kenm. Iz Varaždina primili smo Ovaj dopis- Potvrdjujemo zahvalom primitak Vašeg svojedobnog brzojava kojim nam saopćiste radosne dogođjaje u San Remu. toliko važne za sve Zidove. U redu mnogobrojnih boraca i velikana židovskog nareda zauzjmiljete Vi, kao reprezentant svih cijonieta Jugoslavije, odlično mjesto i veliki dio sloge i zadovoljštine nad postignutim ciljem iznađe se pripisati Vašem preganju i neumornom, nepokolebivom saradjivanju oko ostvarenja ti sućljetnog ideala židovskog naroda,. Varaždinska mjesna organizacija, silom ovdje vladajućih prilika doduše malena i slaba, sa ponosom i oduševljenjem pozdravlja velevažan bistoričkd zaključak konferencije u San Remu te Vas moli. da ovim putem primite njezinu najsrdačniju čestitku. * v Kao uspjeh naše mjesne organizacije možemo Vara javiti, da je u petak dne 7p. mj. na večer održano u ovdašnjem hramu svečano bogoslužja, kojom prig l -m je na« suraišljenik g. rtadrabin Dr, J, Kob u izrekao, sjajnu svečanu prop.v’jed. nakon koje Si* pivi jnt u hramu varaždinskom odpjpvala hatikva. Narednih dana ot;)očeti ćemo Sa “.skupljanjem za Narodni fond. Odličnim vel- 1 štovanjem Dr. Artur Krajainjski, HeTmlan Herzer Niš* Baš u vremenu, kad je ondašnja cijonistieku, organizacija! >Maks Nordaiu« postigla sporazum s ovdašnjom općinom za zajedničku akciju na razvijanju jevTejskih narodnih idejla medju našim Jevrejim®, stigla nam je mnogo očekivana i radosna vijest da je. pitanje o obnovljenju i vaspos tovljenju jevrejike domaje odlukom San Remske konferencije svršena stvar. Na konferenciji društvejnoj primljena je ova neopisivim veseljem. Donesena je odluka. da se odsluži svečano blagodarenje. Na dan, odredjen kap »Jom ašekel* ocMuženo je blalgodarenje. popraćeno deklamacijama, jevrejskim pjesmama, govorima, g. rahla, te povjerenika ž. n. f. g. MordehajS Kofina i tajnika kluba g. Leoraa Ešk enazi, ja, koji Su isticali važnost današnjeg doba i pozvali gradjane da se svi založe i pomognu moralno i materijalno cilju obnavljanja naše prestare države. Oproštajna večer jednog haluca u Brodu n. S. Dana 20. maja o. g. bila je u dvorani »Tri Gavrana* oproštajna večer u pr čast halueu, članu o. d. »Maks Nordeu« sum. Marka Spitzera iz Vel. KopCtaice. Oko 9 sati bila ee već napunila dvoraba omladincima spomenutog udruženja, k"o i drugih ličnosti, koji su došli da s e oproste od svog člana, druga, prijatelje! i znanca. Predsjednik O. D. sum. Herzler u svom j® oprosnora govoru istakao zEmašitost i moralnu visinu naših haluca, te je i ondašnje društvo ponosno, da je dalo jedinoga babica. Nakon što je haluc u kratko opisao borbu, koja se je u njegovoj duši odigrala, zaoTila je dvoranom židovska himna'. Dr. Spiegler, predsj. M. 0. izazvao i e svojim dirljivim riječima ganuće, koje l e

6

»ŽIDOV« (HA JHTJDT)

BROJ 15