Židov

skih. talijanskih i turskih društava, da Re ove fosfatske poljane iskoriste. Sto je ali uslijed transportnih poteškoća ostalo bez uspjeha. Uslijed novog razvitka zemlje sve više se potražuje umjetno gnojivo, uslijdd Čdša se stvaraju pripravni radovi, da se fosfatske poljane iskoriste za potrebe kolonizacije. Iskbriščivanje fosfata mogla bi đa postane jednom od najvažnijih industrij skih grana u zemlji. Vrtliari i posjednici oranžerija u kotaru jaffa održali su konferenciju u svrhu organizovanja trgovine i eksporta naranča. Izabran je akcijoni odbor židovskih, muslimansih i kršćanskih gojitelja naranča. Hebrejsko društvo umjetnika n Jcrusolimu. I Jerusolimu obrazovano je hebrejsko društvo umjetnika , koje si je stavilo za zadatak, da u pučanstvo unose smisao za umjetnost, umjetnine i estetski ukus. Društvd namjerava, da u proljeće priredi izložbu umjetničkih djela. Pod konac mjeseca novembra prispjela sn iz Trsta i Carigrada u Palestinu dva broda sa đvijestopeđeset useljenika. lz Jugoslavije

Rodjendan Nj. Kr. V. Nasljednika Prijestolja Aleksandra. Povodom ro djendana Nj. Kr. V. Nasljednika Prijestolja Aleksandra održana je u zagrebačkom hramu 17. o. mj. u 9 sati do podne svečana služba Božja, kojoj je uz predstavništvo bogoštovne općine i mnogobrojno općinstvo pribivala i školska mladež. Služba božja uvedena je pjevanjem Kraljevskog psalma po nadkantoru g. Josipu Rendiu uz pratnju kora. Iza toga izrekao je rabin g. dr. Gavro S e h w arz pred otvorenim Aron hakodeš-om molitvu za vladara i vladalačku kuću. Služba božja završena je otpjevanjem triju narodnih himna. Izbori u Židovsku bogoštovnu općinu u Zagrebu. Dne 12., 13. i 14. o. mj. obavljeni su izbori za zagrebačku židovsku bogoštovnu općinu. Još nikada za njezina opstanka nije vladao ni pri bližno toliki interes za izbor njezinih upravnih organa, kao ovaj put. U redovima općinara sa jakim židovskim osjećanjem dozrela je čvrsta odluka, da likvidira dosadanji upravni sistem. Si stem, reprezentovan ličnostima, koje su upornim ustrajanjem uz jedan odavna zastarjeli izborni red umjeli, da uz slijepo sljedovanje svojih pristalica, sebi osiguraju neke vrste monopol na vodstvo općine. Sedmerotraka-zvij e z d a svojim je blijedim i hladnim svjetlom odveć dugo vladala sudbinom ove općine i dobro je, da je ugasla prije, no što je pod njezinim utjecajem obamro sav općinski život. Pod geslom: »Svi dobri Židovi na okup za spas naše općine< ušlo se u izbornu borbu. Židovima sviju - struja, koji su dobre volje, da porade oko napretka i procvata bogoštovne općine i njezinih institucija htjelo se dati mjesta u njezinoj upravi. U prosi jed jeftin ovoga piincipa postavljeni su pro-

ti kanđiđatsknj listini dojakošnje vecl ne općinskog predstojništva kandidati ina čijomsti i nećijomšti, ortodoksi i neolozi, aškenazi i sefardi, sve Židovi sa toplini osjećanjem ža židovstvo i jasnim shvatanjem njegovih potreba. Je li čudo, da je ovakovu listinu kandidata ša zadovoljstvom pozdravila Ogromna većina izbornika i golemi općinara, kojima je usprkos njihova udovoljenja dužnostima prama općim bilo po famoznim ustanovama izbornog reda, bilo propustima činovnika, oduzeto pravo izbora! Je li čudo, da šu uspravni Židovi otkloniv s prijezirom i gnjusanjem nedostojnu borbu vodstva protivničke gru pe letačima, punima prikrivenih i otvorenih denuncijacija i ispraznih patriotskih fraza, dali svoj glas muževima svog povjerenja? Je li čudo, da su ti ljudi, koji izbornićima nijesu znali kazati rij jedimo n ječi o svom radnom programu za bogoslovnu općinu već ako im je program njihovo nametljivo isticanje hrvatstva i jugoslavenstva da su ti ljudi u izborima doživjeli potpuni poraz? Upravo dirljivom agilnošću i mladeAaČkim poletom prihvafiše se naši Židovi posla, kad je izdana parola, da se polazi u izborim borbu. Gospodje, ženska i muška omladina i balhatim natjecahu se u izvršivanju preuzetih dužnosti. Rijetkom disciplinom i podredjivanjem primljenim nalozima uspjelo je, da je organizatorni i tehnički dio izborne agitacije uzorno proveden. Na večer prije prvog dana izbora održana je u prostorijama »Union Kina« još jedna brojno posjećena izboran skupština. Govornici gg. dr. Lavoslav Ši k, J akov Davidović, dr. Marko Horu, Lav Ste r n i dr. Aleksander L i c h t stvarno, su osvje.tlili djelovanje dosadanje većine predstojništva i iznijeli' čitavi niz neodloživih reformi, koje b ; se imale provesti, te podvrgli oštroj kritici nedostojan način izborne borbe sa strane vodstva protivne grupe. Izbori provedeni su sva tri dana bez ikakvog incidensa. Svi mandati pripali su listinama, kojih je nosioc bio u I. izborništvu g. Dr. Hugo Ko n, u 11. izborništvu g. dr. Lavoslav Ši*k, u 111. izborništvu g. dr. Marko Horu. Od protivne grupo nije izabran ni jedan kandidat, u koliko pojedinci nijesu kandidovani na obim listama. Razmjer predanih glasova bio je u I. izborništvu: 56 prama 35, u 11. izborništvu 87 prama 10, a u 111. izborništvu 248 prema 32. Nakon obavljenog skruti ni ja i proglašenog izbornog rezultata priredio je veliki broj prisutnih izbornika novo izabranim članovima općinske upravo srdačne ovacije. Beograd. Kako »Jevrejski Glasnik« javlja nastupio je naš sumišljenik g. dr. Fridrik Po p s predsjednik eškenske općine i potpredsjednik Jevrejskog Nacijonalnog Društva u Beogaclu dne 24. pr. mj. dužnost potpredsjednika (podnačelnika) beogradske općine. G. dr. Pops član je Saveznog Odbora S. C. J„ pa mu je predsjedništvo S. O. čestitalo na velikoj časti. Toj se čestici mi najsrdačnije pridružujemo.

, ' v »irt Hanuka sijelo »Literarnih sastanaka židovske omladine« u Zagrebu. Dne 27. kisleva B. prosinca r— prpslaviSe. Literarni sastanci makabejsku slavu, da pruže dokaz živoga židovskoga života zagrebačke židovske srednješkolske omladine. Predsjednik Erieh Rotbmuiler, pozdravljajući prisutne jevrejskim jezikom istaknuo je, da u sadanje doba mora da govori o novim Makabejcima bal učim, što vrše novu hnuuku —■ posvetu naše zemlje, koju je dušmanin bio pogrdio, te priča iz novih makabejskib knjiga o psvajanju zemlje po n« rodu. da raspravlja o izgradnji židovske domaje u Erec Jisraelu. Ocrtavši rezultate četrdesetgodišnjeg kolonizacijpuog rada u Palestini, te vanredne gospodarske mogućnosti za kolonizaciju velikog stila, prelazi na zadaće galutskoga židovstva, ’da pokaže, kako je za izgradnju potrebna, najpožrtvovnija suradnja svakoga Židova, pa izriče poruku omladini, dp svajsi radenik za, Erec Jisrael radi i za omladinu, te da galutski Židovi no smiju zapustiti najbolju svoju djecu halucim, što polaze, da izgrade nov židovski život u Erec Jisraelu. Gost haver Fritz, uz pratnju braće Rosenfeld, pjevao je ugodnim glasom pjesme, Roskina i Nadela, da židovsko gradjanstvo bolje upozna ovu dvojicu najboljih židovskih kompozitora. Iza toga čitao je haver Šalom Fre?berger, prijevod lijepe novele Solem Alehema Trendl. Haverim braća Rosenfeld sviraju na guslama i klaviru Dussig-Burmestera i Winiamskoga, pa virtuoznim sviranjem polueuju uspjeh. Na koncu otsvira tamburaški zbor »Makabija«, pod ravnanjcm havera B. S tein era, nekoliko židovskih narodnih zjesama, priredjenim za tamburaški zbor po haverim A. Rothmuller i B. S t e i n e r. Sve su pjesme slušaoci primili burnim odobravanjem. Svečanost je završena pjevanjem Hatikve. Dječja Hariuka-priredba u Zagrebu. održana je 5. o. mj. u velikoj dvorani hrv. glazbenog zavoda pred mnogobrojnim općinstvom, koje je bilo ushićeno gledajući i slušajući svoju mladež, kako izvadja čisto jevrejski program. Sve prizore i pjevačke točke izvela su djeca na zadovoljstvo sviju, a naročito sitnog općinstva, koje je opet imalo »svoju« pretstavu. Kao pjevač istakao se sonornim školanim glasom Vlatko Reich iz Osijeka, koji odaje osobitu darovitost. Prigodni proslov, paljenje svijećica i pjevanje Maos cur, dadoše priredbi Hanuka-notu. Dvije krasne žive slike. galut i povratak u Cijon, učiniše duboki dojam na svakoga. Po svojoj tendenci i biranom programu, ova je či- , sto jevrejska pretstava bila vjerna slika onoga, što danas pokreće osvješteno židovstvo, a naročito omladinu. Stoga se propagandistična i manifestacijona vrijednost ove priredbe mora visoko cijeniti. Osobito priznanje ide Djevojačkom društvu «Bnot Cijon», koje je svojim marnim radom, potpomognuto požr-

BROJ 35.

»2n>av.

5