Židov
tvovnošću gg. Salamoaa Liswy-a i A. Rosenberga, priredilo ovu jevrejsku predstavu, te im dugujemo veliku hvalu. Uspjehu doprinijela je i članica zemaljskog kazališta gdja Fanika Haimann svojim požrtvovnim radom. Karlovac, Makabejsko sijelo karlovačke židovske omladin e. Karlo.vačka je židovska omladina priredbom svečanog raakabejskog sijela dne 30. kisleva ll. decembra —■ prvi puta istupila pred židovsko gradjanstvo Karlovca, da mu pokaže rezultate svoga dosadašnjeg rada, pa đa ga potakne na intenzivnije pomaganje omladine u njezinom nastojanju oko hebraizacije i odgoja djece. Za sijela redala se tačka za tačkom, da sve pokažu marno nastojanje i lijepi rad omladine. Iza oduševljenog pozdrava havera predsjednika Branka Gost-1 a pjeva dječji zbor, uvježban po hhveru Egonu Goldneru, budnicu »Boj eres«! Svu je dubinu židovske bijede i snagu preporoda prikazala Heda Heksch deklamujući pjesmu dra. Lichta »Kraj menore«. Dječji zbpr vrlo lijepo igra »Hatedu vanim«, a iza toga pjeva Otika Brauner živo i zanosno »Seu Cijona!; da je zamijeni slatka mala Renee Kramer, koja pleše gracioznom virtuoznošću svoje karakterno plesove na židovske narodne melodije. Na koncu, kao bratski pozdrav gradjanima i zagrebačkoj omladini Bnot Cijona, Makabija, Literarnih Sastanaka i Judeje, koja se skupila kod prve javno priredbe karlovačke židovske omladine, otpjeva dječji zbor palestinsku dječju igru »Šalom Alehem«, kojom učini pravo raspoloženje za nevezanu zabavu » plesom. Nakon pjesama zagrebačkih gostiju i pantomime gosp. Rosenfeld a otpjeva g. nadkantor M e i s,e 1 Rubinsteinova »Azru«. Ovo je sijelo uspjelo i moralno i materijalno, pa treba zahvaliti žid. gradjanstvu, koje je priredilo lijepi buffet, omladini, koja je znala da pobudi kod gradjana interes za nove zadatke našega židovstva, pa da ga privuče radu oko izvršenja tih zadataka. Križevac. Javljaju nam iz Križevca: 0 subotu, dne 11. o. mj. proslavljena je u Križevcu dvostruka svečanost. U prisutnosti cjelokupnog židovskog pučanstva grada Križevca instaliran je u hramu novo izabrani predstojnik bogoštovne općine g. Aleksandar G o 1 đs o h m i d t, Dopraćen po upravnom odboru pozdravio je novoga predstojnika na ulazu hrama tajnik bogoštovne općine g. Ljudevit S t r a u s z, dočim ga je u samom hramu oslovio predstojnik istoga g. Jakov Hirschl i predao mu ua birane riječi ključ počasnog predstojničkog sjedala. Nakon što je novo izabrani predstojnik zauzeo svoje počasno mjesto, stupio je tajnik bogoštovne općine pred rabina g. Dr. Engela, koji je ovih dana navršio 25. godinu svoga shižbo▼anja, te mu uz zahvalu za njegovo poslovanje isporučio čestitke bogoštovne općine. Za vrijeme službe božje, koju je uz pratnja podpunog pjevačkog zbora celebrirao nadkantor g. Lavoslav Buchs-
man n, stupio je rabin na propovijedaoniou, te se u dirljivom svom govoru osvrnuo na minule 25 godine. Nakon što je nadkantor izrekao pred torom na oba svečara blagoslov u jevrejskom jeziku, završila je proslava otpjevanjem hvalospjeva. Drugoga dana, u nedjelju poslije podne održana je u dobro posjećenoj općinskoj dvorani dječja »Hanuka zabava«. Nakon što je predsjednik Židovskog gradjanskog društva« gosp. Robert Psoherhof u svom pozdravnom govoru razjasnio veliku važnost Makabejskih proslava zapalio je mali Branko Po 11 ak. Hanuka-svijeće. Zvonko i Jelkica Schwarz otsvirali su na glasoviru uz pratnju gusala Jellinekovu »Serenadu« sa tolikom vrsnošću, da su na burno zahtjevanje općinstva morali još jednu pjesmu dodati. Emica Krauss deklamirala je Morris Rosenfeldovo »Hanuka-sviječice«, a gdjica Ella Breyer »Na krilu Okeana«. U prigodnoj aktovki Mate Strausza »Hanuka Svjećice« odigrali su mališi svoje uloge upravo sa zanosom, na što je odpjevana »Hatikvah«. Tom zgodom sabrana je za Ž. N. F. lijepa svota. Uspjehu ove proslave mnogo su doprinijele gospodje Ivana Breyer, Zlata Grossmann, Elsa Penner, Gisella Strausz, Elvira Rotter, Ella Golđschmidt i g. Vlatko Hirschl. Popis pučanstva. Zamoljeni po Savezu jevrejskih (izraelitskih) • vjeroispovjeđnih općina kraljevstva SHS donosimo: Poslije punih deset godina izvršiće se u cjelokupnom Kraljevstvu popis krajem ove godine, 28. decembra. Važnost ovoga popisa koliko za nauku i statistiku, toliko i za svakog pojedinca, dovoljno je poznata. Ovp je, pored toga i prvi popis poslije Ujedinjenja, pa je s toga njegova važnost još i uvećana. Ovaj popis ima da ostavi vjernu sliku stanja poslije narodnog ujedinjenja i da bude osnovica za izvodjenje državne organizacije. Sve jevrejske općine, rabini i općinski činovnici, kao i inteligencija po mjestima, treba svojski da se zauzmu, da se ovaj popis izvrši u potpunoj tačnosti, kae i da uvere stanovništvo, da popis nema nikakve veze ni sa plaćanjem poreza. ni sa rekvizicijama, vojnom obavezom ni ostalim nužnim državnim nametima. Nadamo se, da će se svi Jevreji ove Kraljevine odazvati svojoj gradjanskoj dužnosti. '■**! Iz »Informaeijonoga odsjeka Žid. akad. potp. društva« a Zagrebu. Akademičari daju instrukcije, i to: jedan iz jevrejskoga jezika, dvojica iz sviju predmeta srednjih škola, dvojica iz matematike, jedan iz latinskoga i grčkoga. Ponude valja slati na gornji odsjek, Palmotićeva ul. 16. »Žid. akad. potp. društvu« u Zagrebu darovalo je za »Žid. dja čk u menzu: Našička tvornica tanina d. d jedan vagon drva. Molimo ovime naše židovske sugra. djane, da se ugledaju u taj plemeniti primjer, te našu menzu podupru darovima u naravi (drvo, brašno, šećer itd.) Adresa društva glasi: Žid. akad. potp. društvo za žid. dječku menzu, Zagreb, Palmotićeva ul. 16.
Za tiskovni fond darovao: L. H. prigodom pobjede kod općinskih izbor* K 520.
Književnost
»Jhdischer Verlag« (Berlin) izdao je prije kratkog vremena dvije zbirke židovskih narodnih pjesama: F. M. Kaufmann; »Die schbnsten Lie de r der Ostjuden« i Amo Nadel: «Jiidische Volkslied e r«. Djela zaslužuju osobitu pažnju, jer je time (možemo kazati) prvi put dana prilika, da zapad upoznaje pjesme istočnih Židova. Pojedine su pjesme bile doduše već i prije zabilježene i obradjene, ali sistematski skup svih narodnih pjesama nije dosada postojao. Nadel je već prije izdao zbirku židovskih narodnih pjesama, ali to su samo t. zv. > Jontefflieder«. U ovom najnovijem Nadelovom djelu nalazimo medjutim (uz preradbe nekojih pjesama Varsavskoga) i narodne pjesme, većim dijelom vesela sadržaja i melodije, koje tomu odgovaraju. Sve pjesme u Nadelovoj zbirci imadu uza se glasovirsku pratnju, što je za popularizovanje ovih pjesama kod nas od velike važnosti. U Kaufmannovoj zbirci ne ima pratnje i to čini njegovo djelo nekako znanstvenijim. Kaufmann je kod svake pjesme napisao tekst jevrejskim i latinskim pismenima. Donaša na kraju svake pjesme komentar, a na kraju knjige malen glosar. (I Nadelovo djelo ima na kraju malen glosar.)' Kaufmann je zabilježio 47 narodnih pjesama, te ih podijelio u: religiozne i hasidičke, uspavanke, dječje, ljubavne, svadbene, obiteljske, vojničke i druge. Kaufmannovo djelo nije namijenjeno širim slojevima, nego onomu, koji želi, da proučava židovske narodne pjesme. Promotrimo sad pjesme same, odnosno t napjeve njihove. Kod svih ćemo opaziti čudnovat sklad medju melodijom i tekstom. Židovi posjeduju talenat, da lako izmisle bajke i legende, pjesme i melodije. Istočni će Židov za čas izmisliti melodiju za kakovu god pjesmu. Milieu sam (sinagoga heder) djeluje na pojedinca mistički, tako, da se u njemu pobude posebna čuvstva, koja su temelj stvaralačke snage. To je uzrok, da su istočni Židovi jedni od najtalentiranijih umjetnika. Kao što pojedinac, tako i čitava rasa: narod sam posjeduje glazbenog talenta u izobilju. Za sve prilike života, bile ove vjerske ili ne, stvorilo si je istočno židovstvo svoje pjesme. Tako ćemo naći na pr. u Kaufmannovom djelu mnoštvo svadbenih pjesama. Ove pjesme imadu dijelom neki svečani, a dijelom neki veseli, raskalašeni karakter. Druge pjesme, na pr. ljubavne, iznenadjuju nas svojim prirodnim osjećanjem. One su pune neke slatke melankolije, a to dolazi odatle, što su najvećim dijelom komponirane u »moll-u«, Taj »moli« daje pjesmama neki posebni sentimentalno-melankolički karakter, i bas to je jedra od bitnih oznaka židovske narodno pjesme. Možemo mirne duše kazati, da je za cijelo jedan od najzvanijih sabirača
6
xŽIDOV« (HAJHUDi.
BROJ 35.