Židov

lija društva za promicanje obrta i poljodjelstva inedju Židovima saopćila je odboru židovske svjetske pripomoćne konferencije izvještaj svog generalnog tajnika Zigelnickog iz Mopkve. Prema ovom izvještaju polaže centralni odbor najveću važnost na rad u I'krajini, te nekoliko gradova kao n. pr. u Berdićevu, Cerkasy, Vinice, KameKec-Podolski, Novigrad-Volinsky osno-i vani mjesni odjelci društva koje razvijaju zamjernu djelatnost, koja se naročito oćituje u organizovanju poljodjelskih kooperativa i zadružnih radiona. ! U isto se vrijeme vodo pregovori sa vladama, da se profesionalne škole, koje su do sada pripadale Ici i drugim organizacijama postave pod upravu Orta. Odjeli Orta u sovjetskoj Rusiji i Ukrajini naglašuju napose potrebu, da im se pošalju predmeti za uredjenje kooperativnih radiona i profesijonalnih školu. Ne postoje zapreke za uvoz ovih stvari u Rusiju. U okružju grada Vitebska i Homela nadjeno je već 70 židovskih poljodjelskih kooperativa, koji rade na 2700 desjatina zemlje. U minskom okružju obradjuju ovi kooperativi 300 desjatina. Centralni odbor Orta dogovorio je sa vrhovnim gospodarskim vijećem, da će ove radione biti opskrbljene strojevima i orudjem, te će biti odaslani nadzornici, da nadziru rad u tim kooperativima, Židovi Vilnc i izbori za »ejm. Iz Vilne javljaju: Provizorna vladina komisija za srednju Litavsku pripravlja sve radove za izbor u sabor koji će odlućiti o pripadnosti Vilne. Predsjedatelj izbornog okružja Vilne poslao je svim organizacijama Vilne komunikej, u kojem ih pozivlje da nominiraju kondidate za izbornu kchnisijtl. Taj komunikej dostavljen je i židovskim organizacijama, koji su kao odgovor poslali ovu izjavu; Kad promotrimo izborni red, vrijeme i uvjete, pod “kojima misli provizorna vladina komisija, da provede izbore za sejm, smatramo nemogućim, da bi ovakav sejm bio doista izražaj volje cjelokupnog stanovništva. Židovska općina u Vilni primorana je uslijed toga da izjavi, te židovsko pučanstvo grada Vilne ne će učestvovati u tim izborima. Ovu su izjavu podpisali predsjednik židovske općine, pedsjednik cijonističk« organizacije u Litavskoj, predsjednik židovske demokratske stranke, te radničkih udruženja Cirej Cijon i pučke stranke.

Iz cijonističkog svijeta

Konferencija Velikog Akeijonog Odbora. Konferencija Velikog Akcijonog Odbora sazvana je za 6. februara u London. Očekuje se, da će i amerikanski delegati pribivati konferenciji. Weitzmann u Amsterdamu. U Amsterdamu započela je velika agitacija za Keren Ilajesod. Održana je velika skupština, kojoj je pribivao i engleski poslanik Sir Graham, a na kojoj su govorili prof. Weitzmann i JabotinskL »Ica« zastupana u cijonističkom ekonomskom vijeću. Palestinski dopisnik Hajnt* imao je nedavno razgo-

vor sa glavnim, upraviteljem židovskih kolonija loc u Galileji, gospodinom Kalvarijskijem, koji se istom vratio s puta iz Evrope. Kalvarijski, koji je cijonistn, vrlo. je mnogo učinio za kolonije. Osnovao je jevrejsku evropsku Školu, koju polaze djeca Felaha i mnogo je doprinio poboljšanju odnosa izmedju Arapa i Židova. U razgovoru izjavio je Kalvarijski, da se u zadnje vrijeme znatna poboljšao odnofiaj izmedju eijonistieke organizacije i baruna Rothschild. Za budući rad u Palestini predloženi su barunu mnogi planovi, koji se bave poljoprivrednom kolonizacijom, zatim projekti za industriju i gradnju tvornica. Potonjima pripisuje barun veliku važnost. Poljoprivredna kolonizacija prouzrokovala je velikih troškova, sad stoji uzdržavanje koloniju baruna godišnje 15 milijuna franaka. Barun ne misli da napusti kolonije, jer zna, da su ono temelj svih naših pozicija. No obzirom na veliku svotu koju iziskuje poljoprivredna kolonizacija, morat će odsad zauzeti prvo mjesto u djelovanju baruna za Palestinu industrija, O financijskom pitanju izjavio je, da su do nedavno slabi financijalni izgledi palestinskog obnovnog djela znatno bolji postali. I u krugovima francuskih asimiliranih Židova pokazuje se velik interes za Palestinu. Znatno će tome doprinijeti i okolnost, da se »Ica« odlučila *na sudjelovanje* u Ecconomic Councilu eijonistieke organizacije. Zastupnik Ice, g. Maiersohn, ima velik interes za obnovno djelo, te se mnogo očekuje od njegove suradnje. Oprostili miting za dra. šemarjuhu Lovina. U počast dru. Soma r juli u Levi na, koji polazi na agitaciju za Keren Hajosod u Kanadu, bio je oprostili miting u Monnickcndam dvorani u Londonu. Rabi Goldboom otvorio je skupštinu oduljim vanredno lijepim govorom, u kome je osobito srdačno pozdravio dra. Lovina. U vanredno oduševljenom govoru rekao je dr. Levin, da mu je tcš.co bilo odlučiti se na nova putovanja, jer je želio, da kao veteran mirno živi u Palestini. Sad je čas, da mladež preuzme odgovorna mjesta i da pusti mirovati staro radnike. Osjeća, da ne će moći na isti način govoriti židovskom narodu ove zemlje kao u prijašnjim danima. Ne možda zato, jer nema dosta odvažnosti v.eć za to, .jer njegova sadašnja misija iziskuje kudikamo veće odvažnosti no prije. Zadaća govora onih dana bila je vizija o židovskoj narodnoj domaji u Palestini, a židovsskome narodu r nije nikad nedostajalo vizija. U fantaziji bilo je moguće i bez novaca provesti u Palestinu hiljade ljudi, a u zbilji bile su im povjerene kudikamo veće zada-, će. Jedna je od najvećih tragedija židovstva. da su još u ovom času potrebita velika objašnjenja, da ponukamo židovski narod na nastup njegova posjeda u Palestini. Govornik zatim opisuje svoja putovanja kroz centralnu Evropu, te veli, kad bih imao da jednom riječju najbolje karakterišem židovski život u zemljama centralne Evrope upotrijebio bi ih

izraz »strah«. Strah može biti trojak: I. strah pred dalekom budućnosti, 11. bojazan pred ono, štq će sutra biti, i 111. strah pred danas pred sadanjim časom. Ova zadnja i najgoru vrsta straha obuzela jo židovski narod u zemljama centralne Evrope i u galutu uopće. Kakav jo medjutim položaj Palestine t Kad bih htio jednom riječju da označim stanje u Palestini, činio bih to riječju »povjerenje«. Palestina jo jedina zemlja na svijetu, gdje živu Zidovi s povjerenjem i bez straha. Prije kratkog vremena bilo bi rusko židovstvo snauo u stanju, da kupi polovicu Palestine. No oni su upropašteni, i ako sad imadu i slobodu useljivanja, nemaju novaca da emigriraju. Simbolička jo to opomena Židovima cijeloga svijeta, da jo sad, samo sad čas, da izgrade židovsku domaju. Kad so sloglo povlndjivnnjo tražili su prisutni, da Jabotinsky govori. Jabotinsky jo zatim u oduljem govoru razložio planove Koren hajosodn.

Iz Palestine

Rad cijonističke komisije

Piše dr.

Josef K 1 a u s n e r.

Od londonsko konferencije amo i iza ujo nastalo »krize* nijesu prestale tužbo na Vaud hacirim (Zionist Commission). Predbacivahu mu s jedne strane rasiponost, s druge strano nerad. Sad mu spočitavahu da se previše bavi »kulturom«, sad opet da pokazuje preveliku simpatiju za radništvo. Osoba Usiškina, koji Je kroz 39 godina bio propagator praktičnog cijonizma, koji je gotovo sav praktički rad u cijonizmu izvojštio, nije za pravo pokazala ispravnost ovih tužbi. Sad Je Vaad hacirim objelodanio kratki izvještaj o radu u godini 5680. Potpuni izvještaj bit će predložen slijedećoj sjednici Velikog Akcijonog Komiteta, istražna komisija, koja sad boravi u Palestini, a koja sastoji od gg. de Liemc, Simon Szolda. preispitat će ove izvještaje. Uvodno konstatuje izvještaj, da plaće činovnika iznose samo S'/o od budžeta. Priračunavši troškove biroa (putovanja, porti, najamninu, tiskanice itd.) sa 3*'2%, iznosili su opći troškovi UV 2 . S manje troškova ne radi nijedan ured, nijedna vlada. Kraj toga moralo se paziti, da rad no bi trpio uslijed pomanjkanja personala. Nije se moglo otpustiti nijednog činovnika, koji j>* vjerojatno za nekoliko mjeseci opet mo gao biti potreban. I' djelovanju Vaad hacirima opazio se nedostatak većih koncepcija; vele, rta nijfe stvorio ništa velikoga, ništa novoga. Ali prvo nije za to bilo jos vrijou;*-. drugo nijesu toga još dopustilo pribko. a treće nedostajala su potrebita sredstva. Stari Vaad Imcirim, prijo 5650., koji je sastojao od »praktičnim Amerikanaca, Engleza i Talijana, a u kojem jo i Jabotinski djelovao, morao ja takodjer svoje djelovanje u glavnome da udesi tako, da spasi stanovnike ! alest'. ne od gladi, t. j. da podijeljuje subvencije. U godini 5680. prošlo je 10 mje*

BROJ a

»ŽIDOV« (HA.ltlUDl).

5