Židov

*avjf>todavci da su upućeni u bitnost jviju oranja, moraju u prvom red« da pomajm fizičke i duševne zahtjeve, Sto ih iziskuju pojedina zvanja; nadalje moraju da su svagda orientovani o mogućnostima smječtenja u pojedinim zvanjima i to ne pod uskim vidokrugom s4sov te konju k'Mr«*, vfč n» <-sn 'U i<atekosečnog pregleda gospodarskog žifota, kod čeea židovski savjetnici o izbom zvanja moraju da svoju pozornost »vrate na dva momenta: na prilike u galutn i na one u Eree Israelu, jer budućnost našega naroda leži i ovdje l etodje. ¥« smiju nikako da, kako je /©ć u jednom prijašnjem članku spomenuto ograniče svoje djelovanje na pojedina zvanja, već moraju da uoče sva produktivna zvanja; maloobrt, umjetni obrt, industrijski rad i poljoprivredu, vrtljarstvo i tehnički stručni •brt, dječje vrtove i kućno gospodarstvo ttd. Stanovite specijalno prilike morat će so svakako posebno uvažiti. Tako će se kod a na uzeti osobiti obzir na industrije,koje su kod nas razvijene: mlinaritvo, drvena industrija; potonja kao gradjevno stolarstvo već i za to, jer je za Palestinu od osobitog znamenovanja, U vrtijarstvu i poljoprivredi, za izučeuje kojih se kod nas pruža takodjer mnoga prilika, bit će potrebna Sto uža »aradnj* sa Pal Uredom. Povrh toga morat će savjetodavne da uoči i zdravstveno stanje kandidata, jer se osposoWjeilje mora da prosudi i sa zdravstvenog gledišta: visoko uzraslog i slabašnog Čovjeka ne ćemo privesti zvanju, čije izvršivanje razvija za pluća opasnu prašinu, čovjeka sa slabim vidom ne ćemo smjestiti u optičkoj ili urarskoj radnji, tuberkulozna djevojka ne može da radi u dječjem vrtu ili u kućanstvu i »lično. Zato ć« savjetodavan uvijek po-, država ti veza sa liječnikom, kojemu bi takodjer morale biti poznate bitnosti zvanja. Sa navedenim nije još iscrpljeno djelovanje savjetodavna. Najracionalniji savjet nije kandidatu dostatan, često opravo bezvrijedan, ako se ne omogući da taj savjet i raoijonalno slijedi. Ragjetodavac mora stoga takodjer da uputi kandidata, kako se ima u odabranom zvanju da izobrazl. Zato mora savjetodavnu đa su još dva pomoćna sredstva ea raspoloženju: prije svega popis stručnih škola za razna zvanja, da se po mogućnosti informiše o vrijednosti pojedinih učilišta u svim pojedinostima i da omogući kandidata izobrazbu pod najpovoljnijim uvjetima; u drugu rukii pregled onih zanata, industrija i drugih preduzeća, u kojima može da uslijedi izobrazba a to naročito za zvanja, čija izobrazba no iziskuje protfcodr. >g polaska koje stručne škole. 11. Iz razloženja proizlazi, da ured za savjtovanje za izbor zvanja mora da bude spojen »a dobro organizovanim uređjajem za posredovanje zvanja. Tehnička strana ovakove institucije ne može da so ovdje razlaže. Hoću samo da spomenem, da ne dostaje jednostavno registrovanje ponuda i potražnja natnještenja i da se međju obima stvori aeko ravnovjesje. Tako se ova akcija

ne bi mogla da provadja n poželjnom opsegu, jer bi ponuda namještenja bila ovisna o slučajnostima. Pošto ćemo biti kod smještenja naših židovskih šegrta upućeni poglavito na židovske obrtnike i na poduzeća, kojima upravljaju Židovi, morat će se napraviti po mogućnosti potpuni katastar svih židovskih obrtnika i poduzetnika u Jugoslaviju Zamišljamo si, da će ovaj ured raditi za cijelu Jugoslaviju, pri čemu se može misliti i na uredjenjc filijala u drugim židovskim centrima Jugoslavije. Taj katastar omogućit će neprekidnu agitaciju medju poslodavcima, da služe svrhama ureda za izbor zvanja. U ostalom držimo, da bi za ovu stvar mogli rainteresovati i nežidovske poduzetnike. Na taj način otvara nam se dal.)nje polje rađa; ponuda mjesta sa strane poduzetnika ne će se ograničiti lih na šegrte, već će se tražiti ćesto i izučeni pomoćnici i radnici, vršit će se dakle porod specijalne svrhe; i z obrazbe šegrta, koja je dio savjetništva o izboru zvanja, pravilno i: posredovanje rada. Vrijednost ove uredbe će porasti, ako se pored katastra poslodavaca sačini i katastar iz učenih pomoćnika i radnika, koje će opet trebati sklonuti, da se pri tražnji mjesta posluže posredovnim uredom, kako bi se mogla da popune ponudjena mjesta. Sastav ovoga katastra nije laka stvar. Bit će tr> jedna od najvažnijih predradnja ureda i uspjet će samo onda, ako će svojski saradjivati razne institucije u gradovima i na selu: ako će bogoštovne općino i organi cijonističke organizacije (mjesne organizacije palestinski komesari, omladinska društva) pribaviti adresni materijal. Rad će se sigurno isplatiti. U ostalom bi ovi katastri omogućili dragocjeni studij ekonomskih prilika Zidova u Jugoslaviji, koji bi u prvom redu bio od osobite vrijednosti za onoga, koji savjetuje pri izboru zvanja. Htio bi još spomenuti, da se veliki uredi za izbor zvanja i promicanje obrta služe i drugim pomoćnim sredstvima. Tako podržaje po Židovskom narodnom vijeću u Beću osnovani ured za promicanje obrta nekoliko besplatnih večernjih stručnih i jezičnih tečajeva, koji bivaju vrlo marliiv«. |> .-.jrč . anj. tf 0 H ! ’l|l rB(iOn » cu, koja sjajno uspjevn. naročito bravarska radionica. lit. Zahtjev za promjenu zvanja unutar židovstva iskonski je ideološko-programatske naravi. Za sad je kod nas u Jugoilaviji dobrim djelom ostao na toni sretnom stupnju. No po malo postat će i kod nas imperativom socijalne nužde, te se ne može unaprijed znati, da li ne Će kritički dogadjaji jednoga dana iznijeti ove zahtjeve u svoj svojoj oštrini. Pojavljuju se uznemirujuće sjene. One nas opominju, da budemo pripravni. Kreiranje savjetništva o izboru zvanja ne tiaži samo mladež, koja je svršila razne škole, ili, koja se bavi dugotrajnim studijem koji nam ne pruža najljepše vidike— već gotovo dnevno dolaze nam židovski bjegunci, koji traže pomoći, a ne dobročinstva, rad, a ne ini-

kritinju. Pretežnim dijelom su to mladi ljudi- u mladenačkim i najboljim muževnim godinama. Židovi su to, koje rado vidimo, jer traže rađa, a nisu Sudreri; danas nam samo vrlo teško »spjeva, trošeći mnogo energije i vremena, da ih shodno smjestimo. Toj grupi bilo hi cd velike koristi dobro organizovano bivjetništvo o izboru zvanja i posredovanje rada. Time bi djelovanje drwđtva zahvatilo i u područje socijalne skrbi, a taj rad mogao bi postati još mnogo intenzivniji. Nema sumnje, da većina bjegunac« još uvijek radi po starom sistemu Šiuv rera, a bogoštorne opčine i karitativna društva no brinu se za poboljšanje. Nije uvijek razlog tome neshvaćanje za savremenu skrb, za bjegunce i siromahe, več često samo poteškoće provedenja. T tako se još uvijek dijele po staro drevnom običaju milostinje koje ako su i vrlo visok** - obzirom na današn.]« ekonomsko prilike ne znače- ništa drugi-, đo nirognčenja puta do susjedne rpćise. Sav se novac potioši za putne troškove i kad nam dolaze ( vukovi šnoreri, ne možemo iui niti predbaciti, da su šnoreri po zanatu. Naša današnja karitativnu društva nc omogućuju ništa boljega, a Palestina'još nije tako daleka da bi mogla primiti sve te ljude. Palestina može i kraj povoljnijin prilika za imigraciju primiti samo one elemente, koj mogu <hv saradjuju na izgradnji zemlje, koji dakle vrše produktivni rad. Palestina im može i ne smije da bude utočište za §norere. ona mora da je radno polje produktivnih radnika. Radi se dakle o tome, da karitativnu djelovanje učinimo racijonalnijim. U toj točki mogao bi, po morao mišljenj«; ured za unapredjivanje obrta uspješnu djelovati, pokušavši, da reprod aktivira i one bjegunce, koji još i danas imaju nar sebi značaj šnorera. Ovaj ured morao bi da ujedno fungira kao Središnjica rt skrb oko bjegunaca i airomaka. Zamiš ljam si onoga, koji sav'etuje pri izboru zvanja ujedno kao skrbnika bjegunac;« i sirotinje. I svi siromasi morali bi poći k njemu, te nema sumnje, da če mu uspjeti, ako ima dobro ure-djeno posredovanje posla, da mnogima od njih na»n zarade. Karitativna društva sigurno bi tad podupirala ured, a još bi se stvar produktivnijom učinila, kad bi bogoslovne općine i karitativna društva privela novac, koji izdaju za neproduktivne potpore, svrhama koje smo naveli, tako da bi se izgradile radionice i radruškole (potonje po uzoru Anitto Mullerl. Time bi bila stvorena mogućnost za mnoge nove egzistencije. Zagrebačka bogoštovns općina shvatila je taj način socijalne i'omoći, a nadamo se. da ćo dalekosežnoet ovoga pred u zeca shvatiti i Savez logoštovnik općina i razna karitativna društva. Samo c-e sobom razumije, da se u prvom redu računa sa djelotvornom potporo* židovskih obrtnika i poduzetnika. Dr. B. St.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 8. i ft.