Židov

Novosadska konferencija

U Novome Sadu osnovao s distrikat Saveza Cijonista Jugoslavije. Konferenciji, koja se držala u lijepoj dvorani židovske bogoslovne općine pribivalo je osim 91 delegata i brojno općinstvo, koje je velikim interesom pra'ila rasprave. Od malenoga kruga oduševljenih boraca za mladojevrejski pokret nastao je ugledan zbor, koji reprezentira 2000 organizovanih cijonista. U svim raspravama iskače kao tenor svih želja zahtjev za hebraizaoijom jevrejstva. Spoznaja, da jezik ima da bude na prvome mjestu u našem radu oko' samouzgoja naroda, jer je samo on kadar da nas duševno obnovi, dovela je nužno i do zaključaka o osnutku jevrejskih škola i preparandije, gdje nam se imaju izobrazbi naši narodni učitelji. Kulturnom radu treba u nas bez sumnje dati najširi op seg. jer smo tu najviše zaostali. Ugodno se dojmilo duboko religijozno čuvstvo jevreja u Vojvodini, koje |e u više maha izbilo na površinu. No nigdje nije bilo govora o našim općinama, kojima se kanda ne pridaje ona važnost, koja im pripada. Općine danas trebaju preuzeti od nas dio rada, opće židovske agende, koje smo dosad morali voditi sami. Konzekventno i razložito stajalište zauzeto je u političkom pitanju, u kojem su iznešeni naši zahtjevi kao narodne manjine. Otvorenost i iskrenost, kejom se ovo pitanje tretiralo, učinile su vanredan dojam i na nežidovske slušatelje, koji su sa simpatijom pozdravili prvi javni istup Jevreja u Vojvodini. Niže donosimo tok same konferencije. Nedjelja, dne 20. februara: U nedelju dne 20. februara održalo se prije zasjedanja konferencije u lijepom novosadskom hramu svečana služba božja, kojoj je osim delegata pribivalo i brojno gradjanstvo. Svečanu propovijed držao je bečkerečki nadrabln g. dr. Niedermann, koji je u oduljem govoru prikazao razvitak cijonističke ideje i platnenim riiečma pozvao židovstvo na suradnju za ostvarenje starodrevnog židovskog Ideala. Pod dubokim dojmom ovoga govora ostavili su učesnici hram. U četvrt 11 otvorio je predsjednik pripravnoga odbora dr. Matijas Sattler konferenciju pozdravivši delegate, zastupnike Saveza Cijoulsta Jugoslavije i goste, te zastupnika oblasti g. dr. Markovića 1 školskog inspektora g. Liotića. Izrazuje lojalnost židovstva prema vladarskom domu i državi i moli zastupnika vlasti, da ovaj izražaj lojalnosti podnese vladi. Jcvreji Vojvodine žele da budu dobri gradjani te da u zajednici sa srpskom, hrvatskom i slovenskom bradom saradjuju na procvatu države, pri čemu hoče samo jedno, da mogu ostati Židovi. Sin.er našeg rada odredjen je ustanovama ugovora od San Hemi ! Sevresa. Imajući u vidu interese države moramo precizirati svoje nacijonalne zahtjeve. Treba da izradimo svoj kulturni program, da osnujemo jevrejske škole, da provedemo organiziranje jevrejskog Narodnog Fonda i Keren iiajesoda. Teške zadaće treba izvršiti, a uspjeh ne će izostati, ako se prihvatimo rada ozbiljnošću, židovskim srcem i cijonističkorn svijesti. Dr. M a r k o v i ć izrazuje svoje veselje, da može pozdraviti kongres cijonista u Vojvodini, i želi dobar uspjeh zborovanju, koje će sigurno biti od koristi za državu i cionističku stvar. .Mi kao stari nacionalisti potpunoma shvaćamo V- a nastojanja. Zahvaljuje predsjedatelju na njegovim lojalnim riječima, te no će propustiti, da ih uputi na više mjesto. Predsjednik novosadske bogoštovne općine g. Bemhard E r n s t pozdravlja kongres u ime židovske općine. Čini to iz srdačnog svog židovskog osjećaja i židovskom bratskom ljubavi.

Neka bi konferencija svojim raduiu koristila ukupnom jevrejstvu. Odstranimo bratsku zavadu unutar jevrejstva i nastojmo, da se medju sobom shvatimo i sporazumimo. Mir s nama *i medju nama! Iza toga predlaže predsjedatelj da se odašalje p <zdravnj btzojav pri tolonasljednik ll Aleksandru, zatim egzekutlvnom odboru cijonistićke organizacije u Londonu, ministarstvu u Beogradu, vrhovnom komesaru Sir lierbcrtu Samuelu a Jeruzalira, Savezu cijonista Jugoslavije u Zagrebu, komiteju židovskih delegacija na inirovnome zboru u Parizu, upravi Keren Hajesoda u Londonu i Židovskog Narodnog Fonda u iiaagu. Nakon prihvata predloga izabran je verifikacijoni odbor, koji je izvjestio, da konferenciji pribivaju delegati Iz 13 mjesta sa 91 zastupnikom. Tajnik pripravnog odbora g. Bar Giora Brandcis Izvješćuje o dosadan era radu u Vojvodini, te ptlkazuje poteškoće rađa. Prvo ievrejsko nacljonaljio .društvo osnovano._ic3nfci'.ativoin Jehuđe Brandelsa 9. maita 1919. u Novome Sadu, a u kratkom vremenu organizovana su gotovo sva veća mjesta Vojvodine. 1 omladinski pokret razvija se povoljno. Osnivaju v gombalaćka I pjevačka društva, te židovska dječja zabavišta. Kad se pokret razvio osjećala se potreba za listom, a pošto još nije bilo orgatrzaclje, složili su se nekolicina da izdaju »Jiidlsches VolksblatO. Uslijed propagandističkog rada zapušteno je skupljanje za Židovski Narodni Fond. 0 palestinskom radu Izvjestit će pal. komesar. Konačno prikazuje govornik 1 socijalno-karitativnl rad, koji je morala vrštl organizacija, jer nije bik) drugih institucija, koje bi taj rad preuzele. Sve predradnje vršilo je Židovsko narodno društvo u Novom Sadu. Dne 11. oktobra sastali su se zastupnici društava u Vojvodini 1 zaključišc da pristupe Savezu cijonista Jugoslavije, no da obzirom na specijalne prilike u Vojvodini, zatraže od Saveznoga Vijeća u Zagrebu osnutak posebnog distrikta u Vojvodini. Pošto je Savezni Odbor uvažio naše razloge pristupili smo organizovaniu distrikta. Iza toga držao je g. dr. Sigmunđ H a n đ 1 e r referat o ievrejsboj kulturi. Govornik davši definiciju o kulturi veli, da duh i duša mora da se stope u jedinstvo, jer je to besmrtna ievrejska sinteza. Duh bez duše je zapadna civilizacija, barbarizam bez kulture. Svjetski rat uklonio je spone zapadne civilizacije i ispoljilo se njezino biće, barbarsko đlvljastvo. Duša bez duha je lsto*ni san. Tamo, gdje se istok sastaje sa zapadom, gdje leži jedina stvaralačka dodirna ploha raznih kulturnih kompleksa. leži naša zadaća. .Moramo da ujedinimo istok 1 zapad, dušu i duh u jedinstvo, koje će sve uzvisiti. Čini se, da je nužda sinteze, židovska misao prodrla i u nežidovski svijet, pa nas svijet stavlja na naše mjesto. Palestina nam te otvorena. Podjimo na rad. Jevrelska kultura ima da stvori nove vrednote. Samo u harmoničnom i proporcijonalnom zajedničkom djelovanja duha i duše nastaju kulturna dobra s vijokovitlm vrednotama. Stoga moramo uliti židovskom narodu toliko duše < životne volje, da bi proporcija ovih sila bila u razmjeru s duševnom ostavštinom naših pred ; a. Židovski narod treba kl'uća'ući snažni život. Pasi vitet moramo opet pretvorit! u aktivitet. Kultura i civilizacija metrički izražene dvije su linije, koje se sastajji u horizontalnom vertikalnom smjeru. Kultura je istočno-zapađna, civilizacija sjevemb-južna određena linija. Horizontalni i vertikalni smjer sjeći će se u jednoj tačci i nije teško ustvrditi, da će se vatra pravit na onoj tačci, odakle svijetu dolazi svijetle. Naša biblija daje odgovor na to, gdje će to da bude. Proročanstva naših proroka još su se uvijek obistinila. I ono, što su o Cijonu rekli, postat će istinom. Našom dušom moramo da primamo vrednote jevrejske kulture, koje na nas čekaju. Kroz vrata naše duše, koja oplođjuje 1 oživljava, moraju proći vrednote jevrejske kulture k našem duhu, gdje će uslijediti dal.nji razvoj stvaralačkom radu. A što su vrednote naše kulture? U spoznaji vrednota, u spoznaji dijelova, spoznajemo jevrejsku knlturu, koja je jedinstvo svih tih di•elova. Protimba je danas u židovstvu, da li su kulturna pitanja ođ iste važnosti, kao i ekonomska i politička, osobito sad kod obnovnog djela,

koje znači prvi korak ostvarivanja političkog ideala. Amerikanci stavljaju kulturna pitanja u drugi rcđ. Mi snio uvjereni, da pravo riješene jevrejskog problema zavisi o tome do kojeg je stupnja svijest jevrejske kulture proširena i produbliena u duši Židova. Da židovska kultura postoji, dokazuje naš život, opstanak židovskoga naroda. Povijest dokazala je, da se samo onaj narod može održati, koji ima vlastitu kulturu. Židovski narod živio je 2000 godina izmedju tudjih naroda i tudjiu kultura; no do danas nije bilo tudje kulture, koja bi mogla da neutrališe jevrejsku. U prvom redu naših kulturnih vrednota stoji naša religija. Jevreji podignuli su vjeru u beskonačne visine, ispunivši je duhovnošću. Oni su vjeru riješili od naravnih sila i stvorili etos. vjera postala je ćudorednim princip >m. Ako se židovskom narouu sve oduzelo, ruje mu ipak v vijct mogu oduzeti njegovu knjigu. Toru, ij:gove z-ik ne n c-govu . doto !.• ost i njegovu volju za život Naša religija od visoke je kulturne vrednote, ona ie osnovka naše kulture. Prareligija svih naroda nestalo je i svi narodi preuzeli su od nas osnovke svoje vjere. Hrišćanstvo i islam odvietci su Jevrejstva, a staro stablo stoji danas čvršće no ikada. U daljnjim svojim razlaganjima govorio je referent o produbljivanju, koje je izgradio nadjeni i objavljeni pojam jedinstva u mišljenju i čuvstvovanju jevrejskoga naroda Zatim govori o zajedničkom korijenu i nagonu jevrejskog l grčkog mišljenja, koj se i pored bitnih razlika zbližuju u nekim taćkama, Izmedju grčkog i jcvrejskog svjetskog principa nastaje paralela, a naš princip: ćudorednost pobijedio je, živi i doživljava svoje obnovljenje. Perspektivu veća je oa prošlosti. Prva ie naša dužnost na kulturnom polju da naučimo jevrejski jezik. Samo u izvornom tekstu moći ćemo da shvatimo i da razumijemo kulturna dobra naše tradicije. Religija je u nerazriješenom savezu sa jevrejskim nacionalizmom. Djela naših pjesnika i mislilaca omogućuju nam da upoznamo židovsku bit. Učimo stoga jevrcjskil Jevrejska kultura sraštena je s jevrejskim jezikom i ne možemo sebi zamisliti jevrejsku kulturu bez jevrejskog jezika. Ne možemo danas da postavimo konačni kulturni program, jer nam jćš nisu osigurane materijalne mogućnosti. Židovi Vojvodine moraju nam Ih dati. Ako čovjek hoće da živi, ne može se prepirati o tome, da li treba ili nc treba disati. Kulturni program je početak velikoga rada, on daje boju i ton /adu, što ga imamo izvršiti. Morat ćemo namaknuti sredstva da preudesirao naše škole, da bi djelovale u židovskom smislu. Moramo stvoriti osnovke za židovska dječja zabavišta, pučke i srednje škole, te preparandije. Morat ćemo osnovati jevrejska športska, pjevačka i muzička društva. Da postignemo taj cilj predlažem slijedeću rezoluciju: Distrikat Vojvodinskih cljonista izjavljuje, da stavlja kulturne zadaće u židovskom pokretu u isti »ed sa političkim 1 ekonomskim zadaćama. Vidi u propagiranju jevrejskog jezika najvažniju dužnost i zadaću na jevreiskom kulturnom polju. Distrikt bira kulturnu komisiju s nalogom, da u smislu referata predloži egzekutivnom komitetu detaljne predloge, koje Ima da izvrši«. Iza toga govorio je nadrabin Herman Schvveiger (Zenta) o stajalištu cijonističkog pokreta prema religiji. U oduljem govoru prikazuje govornik znamenovanjc religije u životu židovskoga naroda, te dokazuje da židovska religija nije nikada bila tjesuogrudna, da je ova vazda gajila znanost, čuvajući uz to židovsku tradiciju. Cijonlstc stoga moraju poštivati židovsku tradiciju, te ne smiju ništa podupirati što h bilo protiv židovske viere. Govornik odlučno traži borbu protiv vjerske korupcije, te drži da bi cijonizam i na tom pol u trebao da izvrši veliku zadaću! U svojim rezolucijama traži, da bi rabinska komisija izdala odluke, koje baziraju na šulhan-aruhu, a koje bi bile mjerodavne za cifonističku organizaciju. Djelovanje komisije imalo bi se ograničiti na židovske vjerske komunalne stvari, na kojima su interesovane sve općine. Podpredsjednik Saveza cijonista i predsjednik Radnoga Odbora, g. dr. Beno Ste i n (Zagreb) oslovio je konferenciju slijedećim govo-

BROJ 8. i 9.

11D O V< (HAJHUDI)

5