Židov

U jeruzalimskoj sinagogi sakupljeno je židovstvo Svetoga grada, da u postu i kiuotu odaje poštu žrtvama prvoga pogroma u Jeruzalimu, da oplakuje na sam pesah pale junake. Bolno se stiski srca svili pri pomisli, da se sve to moglo dogodili u času, gdje je zemlja iščekivala odluku o konačnoj sudbini, o iskupljenju po Engleskoj zadanoj riječi o osnutku židovske narodne domaje, i sred naricanja i pjevanja tužaljka stiže 6. ijara (24. aprila) glas o zaključku u San Kemo. Šofar zaori sinagogom, a kinot zamjeniše halel, hvalospjev nad konačnom geulat haareo. Palestina postat će Eree Israelom! Godina je dana eto prošlo od zaključka u San Remu. Veliko oduševljenje, koje je zahvatilo mase židovskoga naroda, moralo je uzmaknuti pred krutom zbiljom svakidašnjosti, koja nas nemilice potsjeea na nesnosni položaj istočnoga židovstva. Sjajni politički uspjeh cijonističke organizacije, koji nas je zadivio, nismo mogli potpunoma iskoristiti. Skeptici izvan naših redova i u našim vlastitim redovima nestrpljivi su i nezadovoljni. Nismo u ovoj godini postigli novih velikih rezultata. Polagano, «orak po korak, krećemo napred savladajući zapreke, koje nam još uvijek stoje na putu. lako je medjutim u Palestinu uvedena civilna uprava i Sir Herbert Samuel imenovan vrhovnim komesarom, jevrejski jezik proglašen službenim jezikom, osnovan bet din eljon gradjene nove ceste i željeznice, desetke tisuća haluca došlo u zemlju i našlo nakon savladan ja svih poteškoća rada, još nije izgradjena židovska narodna domaja. Ustanove nedavno objelodanjenoga mandata daju nam mogućnosti, da svojim radom pretvorimo Palestinu u Erec Israel. Dan od San Rema postat će istorijskim danom u židovskoj povijesti. O nama i našoj spremi, o našoj svijesti odgovornosti pred nama i budućim pokoljenjima zavisit će. da tim zaključcima dajemo realni sadržaj. Priznati smo po cijelom svijetu kao narod i naše je pravo na Palestinu dobilo med juna rodin u sankciju. Vrata Palestine su nam otvorena, a židovski narod mora ulazivši kroza njih u zemlju otaca dokazati, da je duhom i tijelom obnovljen kadar obnoviti i zemlju doprinašanjem najvećih žrtava.

Keren Hajesod

Regis trovanje društva »Erec Israel (Palestine) Foundation Fnnd Keren Hajesod Ltd.« 23. marta o. g. registrovan je u Londonu Keren Hajesod kao društvo s nazivom »Erez Israel (Palestine) Foundation Fund Limited c. Time se proveo zahtjev godišnje konferencije, koji je sadržan u tački 1. rezolucija o Keren Hajesodu. Za ustanovljenje sadržaja statuta bilo je mjerodavno to, da se za sad radi prije svega o tome, da imamo legalno tijelo za organizaciju, sabirnu djelatnost i prvu upotrebu novaca Keren Harjesoda, a da se ipak ne prejudicira njegovu budućemu razvitku. Zato se stvorio samo okvir za krug zadataka Keren

Hajesoda, koji proizlazi iz rezolucijo. Kao glavna zadaća označena je u elanu 3. a): »Da preduzme sva takova djelovanja, koja se ukazuju potrebna ili prikladna u oilju izvadjanja deklaracije britanske vlade (općenito poznate kao Balfourove deklaracije) u pogledu osnivanja židovske narodne domaje u Ercc Israelu«, Ustanove, koje se dalje navadjaju, nabrajaju razne pojedine zadaće Keren Hajesoda u Erec Israelu i izvan nje, koje proizlaze iz glavne svrhe. I konstitucija društva prilagodila se samo najprečim časovitim potrebama. Ukazalo se najboljim, da se za vrijeme, dok Keren Hajesod ne prodre iz cijonist'ičkih krugova u daljnje židovske krugove i dok ne bude moguće organizovanje prinosnika, povjeri pravo imenovanja direktorija egzekutivi cionističke organizacije. Prvi direktorij sastoji iz gg. Josepha Cowena, dra. Bertholda Feiwela, Vladimira Jabotinsky-a, Isaaka Naidića i Hilela Zlatopolsky-a, kojima je nedavno pridijeljen profesor Herman Pick, član centrale »mizrahi-a«. Pregovori s federacijom Poale Cijon radi delegacije jednog zastupnika u direktorij nisu još dovršeni. Društvo se obrazuje od Članova, koje prima direktorij, a koji svake godine održaju glavnu skupštinu, da im se predloži bilanca i izvještaj direktorija i auditora (nadzorno prvenstvo po engl. zakonu). U ovlaštenja direktorija spada, uz ostalo, izdavanje kamatonosnih certifikata. Kako je spomenuto, ima se netom registrovano društvo smatrati samo provizornom zakonitom formom za Keren Hajesod. Niz važnih pojedinih pitanja treba još da se riješi. Zato se zaključilo, da se sadašnje društvo doskora nadomjesti definitivnim društvom, koje će potpunoma voditi računa o mnogojakim potrebama Keren Hajesoda. Uz drugo valja ići za tim, da se tome drugome društvu već po njegovu spoljašnjemu karakteru dade osobita važnost. To se predvidja već u članu 3a memoranduma društva, koje je sad registrovano, koje navadja kao jednu od svojih svrha: »Da osigura osnutak društava pod »Companv’s Actom od 1908./17. ili na osnovu jednog Roya 1 Chartera ili osnovanom na jodnom Act of Parliament sa svim ili bilo kojim svrhama sadašnjega društva te da prenese na takovo društvo svoje glavnice ili da ih u njemu investira«:. Naročito valjat će naći statutarno riješen je za ustanove sadržane u taćki 7. godišnje konferencije, da će posjednici certifikata učestvovati u upravi fonda. Za to će se morati da nacije riješeuje, koje bude odgovaralo vjerojatno izvanredno velikome broju posjednika cert.iV kata. Oblik, na koji se u ovaj čas misi-, i koji se ispituje, predvidja stvaranje councila (vijeća), koje sastoji od zastupnika posjednika certifikata, koje ima da se stvara tako, da pojedine zemlje ili grupe odašilju u vaj council izvjestan broj zastupnika prema visini doprinosa, koje su dali. Ovaj bi council imao osim prava, da odobri bilancu i poslovanje, i ovlaštenje, da bira izvjestan broj direktora Prema srazmjem, koji sad imamo u vidu, imao bi council imenovati polovicu di-

rektora, a druga polovicu, zajedno sa djelovodnim direktorom, imala bi odrediti cijouistička organizacija kao »Jewish Agency« (u smislu britanskog mandata nad Palestinom, op. ur.). Napokon bi council imao pravo, da imenuje članove za board of trustees. Predvidja se, da se idućoj sjednici Velikog akcijonog odbora predloži osnova statuta za društvo, koje se ima osnovati. Poticaji za to sa strane organizacija za Keren Hajesod i federacija bit ć© dobrodošli. Za Erez Israel (Palestine) Foundatiou Fund Keren Hajesod Limited. London, 7. aprila 1921. za diktorij. sekretar. Berthold Feiwel Leo Herrmann Početak kampanje za Keren Hajesod. Nakon prekida pregovora izmedju dra. Woizmanna i vodja amerikanskih cijonista izdala je cijonistička delegacija manifest na amerikasnko židovstvo, koji je potpisao Weizm a nn, Ussi škin. Levin i Mosinsohn, a u kojemu se najavljuje osnutak uprave Keren Hajesoda za Ameriku. Vodje amerikanskih cijonista predložili su oijonlističkoj delegaciji, da se do kongresa Keren Hajesod u Americi skuplja od samih darova, te da novac ostaje kod amerikanskih povjerenika. Fond Keren Hajesoda imao bi ostati deponiran u amerikanskim bankama, jedino bi se imao isplatiti budžet za narodno zdravstvo, te mjesečni prinosi za palestinski budžet. 0 ovim prinosima imala bi Egzekutiva Cijonističke Organizacije položiti računa Amerikancima. Otklonjenje tih predloga po Weizmannu naišlo je na odobrenje cijele araerikansko- židovske javnosti, te je u novinstvu živo komentirano. Usiškin i Levin započeli su kampanju sa dvim velikim skupštinama, na kojoj su se prisutni obvezali, da će namaknuti 350.000 dolara. Suda«; Mack objelodanjuje proglas za darovni fond, te svaljuje krivnju za prekid pregovora na dra. Weizmanna.

Iz židovskog svijeta

Poraz asimilacije u engleskom židovstvu. Na prošlom je sastanku »Board of Deputies«: pretresen prijedlog Joint Foreign Conunitteea, da bi Board of Deputies, opozvao svoga povjerenike Sir Stuart S a m u e 1 a iz komiteja židovskih delegacija u Parizu, budući da je došlo do raznih poteškoća kod pokušaja jedinstveno političke suradnje Joint Foreign Committeea i komiteja židovskih delegacija. Većina se prisutnija međutim izjavila protiv iznešenog prijedloga. Konačno prihvaćen je slijedeći protuprijedlog: »Prijedlog Joint Foreign Committeea vraća se obrazloženjem, da Board of Deputies ostaje na dosadanjem svom stajalištu, po kome ima Joint Foreign Committee da nastavi suradnju sa Komitejom židovskih delegacija u Parizu. Nadalje se stavlja zadatak Joint Foreign Committeu, da nastoji ovu saradnju još više zbližiti nego dosada.« {Board 0 f Deputies jest zajednički odbor raznih židovskih organizacija u Engleskoj. Prijedlog se Joint Foreign

4

»ŽIDOV« (HAJHUĐI)

BROJ 14.