Židov
Utisci iz Erec-Jisraela*)
Vratili smo se iz Palestine puni naj boljih dojmova. U pogledu ekonomskog položaja smo primjetili, da ima mnoge prilika za zaradu. Svakako treba isprva početi u malom opsegu, jer je sve tel. u počecima. Arapi nemaju nikakovih potreba, bogatim Zidovima ne manjka ništa, a halucim ne zaslužuju još toliko, da bi mogli pokriti svoje kulturne po trebe. U gradnji se nalazi velika tvornica silikata, gdjje će se moći izraditi dnevno 4000—5000 betonskih opeka, pa se sad ujedno gradi i ciglana. Zatim so gradi jedna tekstilna tvornica, a tvoiničar Eeichert iz Lodza dopremio je u Jafu 100 tona strojeva. Dva tvorničara iz Varšave podižu tvornicu pokuć stva, koja će proizvoditi prozore i vra ta. I druge razne tvornice kao; kcnses va, čokolade, cigareta, žeste i mnoge druge. Danomice dolaze kapitalisti iz Amerike, Australije, Indije, Hohmdijc i drugih krajeva, koji hoće da ulože svoj kapital u izgradnju Erec-Jisraela. Ži dovi iz Argentine i Kanade poslali su svoje pouzdanike u Eree Jisrael da ta ino nakupuju zemlje. Dunam zcmlj** stoji danas 2 do 6 funti. Za obrađivanje i uredjaj treba isto toliki kapital, koliko zemlja stoji, tako te kolonist mora da ima svega bar 1500—2000 funti za Investiciju. Vrlo rentabilno je pošumljivanje, za što se može upotrijebiti najjeftinije tlo Pošumljivanje močvarnog tla je zapravo blagodat za zemlju. Na svaki dunam dade se zasaditi najmanje 150 drveia a razne vrsti eukaliptusa izrastu u Palestini za 10—12 godina kao naše drveće u 50 —60 godina. Vrijednost drvene gradje jednog eukaliptusa računa se na 9 funti. Uz investiciju od 1000—1200 fun ti može se za 12 god. polučiti utržak od 50—60.000 funti. Dobru budućnost bi imale kavane, hoteli, kupališta u Jafi, Jeruzalima i Tiberiasu. Jednako bi i jedno moderno, realno bankovno poduzeće bilo vrlo rentabilno. A i podizanje skladišta u lukama Jafe i Hajfe ukazuje se neophodno potrebnim. Vrlo se ugodno doima, da su djeca u Erec Jisraelu nadasve zdrava i jaka. Za svog čitavog boravka u Ereo Jisraelu vidjeli smo svuda samo zdravu, jaku, lijepo razvijenu djecu. Eoditelji su nam pripovijedali, da su njihova djeca vrlo rijetko bolesna, pače u Jeruzalimu, su slabo hranjena haluka djeca zdravija nego u nas, a da se djeca kolonista ona iz Tel-Aviva ne trebaju napose ni isticati. Pa i opasna očna bolest trahom je kod Židova, novog Jišuva, a dijelom i starog postala rijetkom. Hebraizacija omladine provela se uz pomoć oduševljenih učitelja potpuno i ima vrlo mnogo djece, koja ne znaju drugog jezika osim hebrejskog. Osobito dobar utisak čini Tel Aviv, koji je nalik modemom evropejskom gradu. Pred svakom kućom ima vrt, ceste su lijepe i dnevno se polijevaju. Du-
*) G. Bezalel Bela Fiirst, koji se i 3 ovih dana vratio iz Palestine, podao nam je svoje utiske iz Palestine, kak.’> ih donosimo.
gački »Rotschildov vrt« služi djeci kao igralište. Herzlova ulica je korzo. Pred 15 godina bio je taj Tel-Aviv pustinja puna pijeska, a danas cvatu na tom pl ješku ponajljepši cvjetovi. I ako je tlo palestinsko vrlo različno, ipak se r:n vije rekao bih i na kamenu i pijesku bujna vegetacija. Kolonije pružaju van redno lijepu sliku. TJ Petah Tikvi je najbolje žito, a najbolje vino u Rišon le Cijon. U svakoj koloniji ima narandža, badema i maslina. Najveće oranžerij su u Petah Tikvi, a u Hederi šuma eucaliptusa. Pesah smo proveli u Jeruzalimu Došlo je stotine halucim i haluoot u glavni grad da udovolje starom propi su Ole regel. Razapeli su svoje šatore, pjevali i plesali i ispunili ulice pravonradosti. Prvi dan hol hamoed Pesah gn vorio je Sokolov u dvorani kina Zion pred nekih 5000—6000 tisuća ljudi. Dir ljivo je bilo vidjeti, Lako su halucim pratili Sokolova u njegov stan i nosili ga na ramenima te pred njegovim sta nom pjevali jevrejske pjesme i izvodili plesove. Kasno u noć se razidjoše. Na prvi dan Pesaha bili smo u sina gogi Horba Šel Rabi Jehuda ha hasi' na brdu Cijonu, gdje su molili i High i Comissar sir Herbert Samuel, Sokolov, dr. Eder, Hermann Struck i mnogi drugi odlični vodje našeg pokreta. Rabin ove sinagoge je nadrabin Kuck. Herert Samuel je došao iz svog stana na Maslinovo brdo pješke u hram, koji je na brdu Cijon kroz dolinu Šiloa u prat nji svoje obitelji i gosti. Za njega je postavljen sučelice aron-hakodeša baldahin i pozlaćena stolica, a na desno mu sjedi rabi Kuck. Njemu je dana počast, da izvadi toru, a sinu da metne kle hodeš. K tori je bio pozvan kao šeliši i glasno i jasno ozvanjale su hramom riječi berahe. Nakon svršetka službe božje otišao je sa svojom obitelji i cijo nističkim vođjama u hotel Amdurski na kiduš. i
Keren Hajesod
Keren-Hajesod u Bugarskoj. Izvadak iz jednog pisma opunomoćenika KerenHajesod centrale u Londonu, odaslanog u Bugarsku: „Već sam u svom pismu iz Plovdiva izvijestio, da moja turneja po provincijalnim gradovima Bugarske naliči jednom sjajnom trijumfu. Ipak ne ću nikad zaboraviti, što sam doživio u Hasnovu. Moj posjet sličio je narodnoj svečanosti. Odmah kod mog dolaska zatvorene su sve radnje, i čitavo pučanstvo pohrlilo je u hram, gdje je bio sastanak. Na cesti pred hramom očekivali su svi rabini grada moj dolazak i uzduž čitavog puta bila su postavljena školska djeca. Kad sam se približio hramu, pozdravio me je na srdačni i svečani način nadrabin, odjeven u punom ornatu. Oduševljenje pučanstva bilo je neopisivo. Pošto sam svršio svoj govor, ustao je nadrabin i velikim se je uzbudjenjem zakleo na aron hakođeš, da se ne će nijedan Židov i nijedna Židovka u Hasnovu oteti plaćanju maasera. Prvi puta u svom životu vidio sam jedno slušateljstvo u tolikoj mjeri ganuto i preneseno u takovo oduševljenje za Erec-Jisrael, osobito zarad haluca. U kratko bio je uzvišen i dirljiv čas.
Slijedili su još neki sastanci, i priličan novčani iznos nasmožen je odmah. Ljudi su dali više, nego se od njih očekivalo, lste večeri priredjen je koncert. Po mom mišljenju moglo bi se 25. ini odmah nasmoći, kada bi židovstvo kao cjelina bilo istoga duha.“ Velika akcija za Keren-Hajesod u Austriji. Pretstoječi djonistički kongres potakao je cijonističku organizaciju, da poduzme sistematsku propagandu medju širokim masama, koja na jednaki način služi šekelu t kao i Keren-Hajesođu. Osim toga bila je postavljena komisija za Keren-Hajesod sa nadrabinotn drom. Chajesom na čeluPred nekoliko dana održala se velika skupština, u kojoj je đr. Chajes izvijestio o svojim utiscima iz Amerike. Rascjep izmedju londonske uprave i cijonističkog vodstva u Americi, Brandeis i Mack, koji su k poli tičkim uspjesima cijonizma tako mnogo doprinijeli, zafajuju sada, gdje se radi o realizaciji, jer su do pred malo godina bez doticaja sa židovskim životom bili, i sada poslije političkih uspjeha vide samo eko nomski problem. Ali i u Americi počinju shvaćati, da se Palestina ne može sagraditi perom u ruci, nego heroizmom i požrtvovnosti i da je cijonističkoj delegaciji dijelom već uspjelo, da ovu spoznaju u Americi proširi, Evropejski cijoniste morali bi da uče iz pogriješaka načinjenih u Americi. Karlovac. U subotu 30. travnja i nedjelju I. svibnja posjetio nas je uputom R. O. S. C. J. i povjereništva Keren-Hajesoda za Jugoslaviju g. dr. Aleksander Licht u pratnji člana R. O. g. Feliksa Bauma, da povedu i u našem gradu akciju za osnovni fond. Na kolodvoru pozdravljeni po odaslanicima gradjana i omladine uputiše se naši gosti u grad, gdje je bio još isto popodne sazvan u vijećnici bogoštovne općine maleni odlični krug gradjana, da saslušaju pouzdane informacije 0 organizaciji, zadacima i upotrebi KerenHajesoda, te o dosadanjem uspjehu akcije u cijelome svijetu i u Jugoslaviji. G. dr Licht prikazao nam je konstituciju i r« oko Keren-Hajesoda u iscrpljivorn prikazu sa uvodnim vjernim osvrtkom na današnji teški položaj židovstva, te jedinoj mogućnosti izlaska iz ovog neodrživog položaja. S velikom pažnjom saslušana su stvarna razlaganja našega gosta, te su sva prisutna gospoda izjavila, da su u potpunoj spoznaji odlučne uloge Keren-Hajesoda kod nacijonalno-socijalne i moralne obnove židovstva spremni da ispune svoju dužnost 1 đa se stavljaju u službu sabirne djelatnosti. Zaključen je osnutak mjesnog kuratorija za Keren-Hajesod, u koji su ušli gg, Rendeli, dr. Kramer, Julijo i Mavra Fr6h 1 i ch, ing. Heksch, Weinberger, Pavao Beck i Robert Reiss. Na večer bila je sazvana skupština svih općinara, koju je otvorio g. dr. Kramer, te zamolio đra. Lichta, da prikaže razvoj naše narodne politike, te razloži probleme koji proizviru iz današnjega položaja židovstva. Dr. Licht ostavio je u dvosatnom govoru, saslušan najvećim interesom, kod svih prisutnika najdublji dojam, bez razlike na njihovu dosadanju orijentaciju prema židovskom pitanju. Naši građjani, upućeni tačno u razvoj i stanje našeg oslobodilačkog pokreta, pokazali su sutradan kod upisivanja za Keren-Hajesod kako shvaćaju oz
BBOJ 16.
.ŽIDOV« niATTTUDI)
3