Židov

svrhu služe razni njihovoj dobi odgovarajući radovi. Mnogi su satovi posvećeni pjevanju, crtanju, kao i radovima iz slame i papira, koji imadu da probude u djece estetsko čuvstvo. Samo se po sebi razumije, da su dječja zabavišta od osobite važnosti za oživotvorenje hebrejskog jezika. Pučke škole, dijele se u opće i ortodoksne. Osam pučkih škola imadc osam razreda, i to u Jeruzalemu, Jati i Petah Tikvi. Osobita se briga posvećuje školama kolonija, te svaka kolonija sa 10 djece imade svoga učitelja. 2idovski predmeti zapremaju u naučnoj osnovi veoma široki prostor, pa se podučava jezik, liturgija, biblija, mišna hagada, povijest i zemljopis Palestine. 1 vrtljarstvo, a u djevojačkim školama i ženski radovi, u višim razredima gradskih škola i engleski jezik našli su u naučnoj osnovi mjesta. U prošloj godini poduzet je interesantan pokušaj, da se djeca privedu radu u kolonijama; grupe djece dovedene su u obližnje kolonije, da sudjeluju kod žetve mandula i berbe. Stanovahu u šatorima, pripravljahu si sami jelo, a noću su stražili u okolici nastanbe. U ortodoksnim pučkim školama je broj sati veći, a od četvrtoga tečaja počam podučava se tjedno 10 sati talmud. Od srednjih škola postoji jedna gimnazija ■u Jati, jedna u Jeruzalimu i realna gimnazija u Hajfi. Jafanska gimnazija, koja je otvorena godine 1904. brojila je u prošloj godini osim pripravnih razreda 406 učenika, Jeruzalimska gimnazija osnovana je 19t)9., zatvorena je za vrijeme rata od Turaka, pa je vrlo kasno ponovno otvorena, a sada se lijepo razvija. U nastavnom planu gimnazije zauzima hebrejski jezik velik prostor, te se uči biblija, literatura, židovska povijest i talmud. Opći nastavni plan prilagodjen je tipu švicarskih srednjih škola. Od stranih jezika uči se engleski, franceski i arapski, dok je zadnjih godina ukinuto učenje latinskoga jezika, a uvedena pouka u psihologiju i pedagogiju. Za one, koji će se posvetiti trgovini ili industriji, nadomješteni su ovi predmeti s predmetima trgovačke struke. Gimnazija u Jati dijeli se u literarno-pedagošku i tehničku sekciju. U svim srednjim školama bave se učenici vrtljarsfvom a u nižim razredima i rezbarstvom. Skotstvo nadalje obuhvaća i jedan ortodoksni učiteljski seminar u Jeruzalimu i žensku preparandiju u Jati, zatim umjetnoobrtnu školu Bezalel u Jeruzalimu, glazbene škole u Jafi, Hajfi i Jeruzalimu i poljodjelsku školu u Petah Tikvi, te konačno obrtničke škole u Jeruzalimu, Jafi, Tibcriasu i Hebronu. K tomu dolazi još zavod za slijepe i popravilište u Jeruzalimu, veterinarska škola u Jafi i razni večernji kurzevi za odrasle. Židovske škole u Palestini mnogo frpe radi nedostataka potrebitih prostorija, ali izgradnja i pedagoška sredstva još fale, a naročito nema dovoljno knjiga. Izvješće puno je hvale o djačkom materijalu. Učenici su marljivi i inteligentni, te ljube svoje škole. Uzgajaju se i razvijaju se pod snažnim utjecajem biblije i profeta. Fizički su dobro razvijeni, radini, odvažnT i puni ljubavi za narod i njegovo blago. Ali su ujedno i nervozni, nemirni i teški materijal za svaku školu. Ne slušaju i ne pokoravaju se tako lako. Hoće da znadu razlog svake disciplinarne kazne. Za židovske učitelje veli se da stoje blizu svojim učenicima, da su im drugovi i prijatelji, i da učestvuju u njihovom životu. Kao eksponenti kulture zemlje učestvuju u svim javnim radovima. Materijalni njihovi uvjeti su rdjavi.

Židovskoj školi u Palestini uspjelo je, da ucjcpi židovski jezik kao živi jezik, da jeziku pribavi mjesto koje ga pripada i da utire put duševnoj revoluciji. No ona je i više uradila, ona je u narodu obnovila ljubav zemlji, sredovala mu poznavanje zemlje i utrla put općoj kulturi. Odsad će joj biti zadaćom odgoj k radu, da pripravi pokoljenje, koje će snažnom rukom izgraditi buduću narodnu domaju. Pregovori s Arapima. Londonski listovi javljaju, da će dr. W e i t zm a nn u ministarstvu za kolonije pregovarati s arapskom delegacijom. Ta vijest dokazuje, da cijonistička Egzekutiva nastoji, da u smislu zaključka kongresa dodje do sporazuma sa Arapima. Dostojna i jasna kongresna rezolucija izriče našu volju, da ostajući vjerni svome cilju ipak želimo s Arapima živjeti u prijateljskim odnosima. Smatramo ovu vijest povoljnim znakom, da je arapska delegacija napustila ‘ svoje intransigentno stajalište, koje je zahtjevalo kao preduvjet odstranjenje BalfoUrove deklaracije. Očekujemo, da će pregovori dovesti do povoljnih rezultata. Palestinsko državljanstvo. Jerusalem. (J. C. 8.l Do nedavna izdavala je palestinska vlada »Laissers Passers«, u kojima se državljanstvo označivalo »palestinsko*. Ali konzulati uskraćivahu ovim proputnicama viza. Stoga radi vlada na tom, da se prizna palestinsko državljanstvo i ako mandat još nije ratificiran. Službeno je proglašeno, da se osobe rodjene u Palestini ili takove čiji su oci rodjeni u Palestini, te osobe nastanjeno u Palestini, koje očituju da će steći palestinsko državljanstvo u buduće u »Laissers Passcrs* imadu označiti kao palestinski državljani. To je ali provizorna ustanova, koja ne prejudicira bilo kakove odredbe zakona o državljanstvu u Palestini, koji će se kasnije izdati. Cijela Palestina traži odstup generala Storssa. Jerusalem. (,J. C. B.) Zastupnici svih znatnijih jevrejskih institucija u Palestini zaključiše na jednoj zajedničkoj sjednici, da predadu High Comraissioneru memorandum sa zahtjevom, da se smjesta suspendira guverner Jerusalema, general Stores, koga cijelo javno mnijenje smatra odgovornim za dogadjaje od 2. novembra. Memorandum je potpisan od slijedećih ličnosti: L. Usiškin, Dr. Eder, prof. Pick, Dr. Ruppin i Sprinczak u ime cijonistieke komisije, Dr. Thon i Ben Cvi za Vaad leumi, rabin Jakob Meir i rabin Abr. Kuk za rabinsko vijeće, Meyuhas, Siler i Epstein u ime jevrejskog gradskog vijeća i Dr. Levy u ime Hidahdut-hasefardim. Iz Jugoslavije

Sjednica Saveznog Odbora. Dne 24. novembra o. g. održana je u Zagrebu pod predsjedanjem predsjednika S. C. I. g, dra. Huge S p i t z e r a sjednica Saveznog Odbora, kojoj su pribivali članovi gg. Moric Levi, dr. Fridrich P o p s, dr. Izidor Hermann, Avrain D. Levi, dr. Oskar Spiegler, Mihajlo Levi, članovi Radnoga odbora i kao gosti ing. Oskar Grof, dr. Sa-

muel Wessel, dr. Pinkas Keller i dr. Franjo H e r c og. U sjednicama prije i poslije podne izviješteno je o stanju cijonističke organizacije u Jugoslaviji, naročito o fi'hancijalnim prilikama. U posebnom potanjem izvještaju Palestinskog ureda izvješteno je o završetku godišnje izobrazbe halucim mostarske gjurgjevačke grupe, te je s obzirom na sadanje radne mogućnosti u Palestini, te poteškoće imigracije stvoren zaključak, da se halucim stavi u dužnost, da izuče pojedine zanate, kako bi im se što prije omogućilo useljenje u Palestinu. L T pravitelj Keren Hajesoda izvijestio je o dotadanjem uspjehu i budućem radu za ovaj fond. Nadalje je stvoren zaključak, da se odmah raspišu izbori za Savezno Vijeće ida se ono sazove u Sarajevo za dane 25. i 26. decembra o. g., te zaključeno da S. 0. predloži S. V-u, da usvoji zaključak XII. cijonističkog kongresa u Karlovim Varima da nijedan cijonista, koji nije udovoljio dužnosti prama Keren hajesodu, ma da je u položaju, da to učini, ne može u cijon. organizaciji obnašati začasne službe. Konsekventno tomu zaključku, da se ne verificiraju mandati onih delegata na Saveznom Vijeću, koji toj dužnosti, ma da im je to moguće, nijesu udovoljili. Konferencija palestinskih povjerenika. Palestinski ured za Jugoslaviju sa življe konferenciju pal. povjerenika u Sarajevo za dne 24. decembra o. g. u 5 sati p. p. u prostorije Židovskog nacijonalnog društva sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj P. U-a, 2, Smjernice za budući rad, 3. Eventualije. za Palestinski ured za Jugoslaviju Dr. Beno Stein Žiga HackerUprava Keren Hajesoda za Jugoslaviju javlja ovime svim svojim mjesnim kuratorijima i prinosnicima, da je svoje uredovne prostorije lo iz Trenkove ul. 18 u Ilicu 31. TTI. r te umoljava iste, da svoju poštu uprave na ovu novu adresu. Židovi i gradski izbori u Zagrebu. Za gradsko zastuptsvo u Zagrebu raspisani su izbori za 11, decembra. Svijesni židovski gradjani grada Zagreba odlučili su i ovaj puta stupiti samostalno u izbore posebnom svojom listinom. Židovsko gradjanstvo hoće ovim svojim istupom da ponovno dokumentira, da je voljno saradjivati u javnom životu, ida izvrši svoje gradjanske dužnosti. Ono hoće da ujedno manifestira, da mu je do pozitivnoga rada oko procvata grada Zagreba time, da ga ne učini poprištem političke partizanske borbe, koja ne spada u komunalne agende, te je na štetu razvitka grada, jer truje odnošaje medju gradjanima. Židovsko gradjanstvo napokon mora u gradskom zastupstvu imati svoje zastupnike, ljude svoga povjerenja, koji će zastupati njihove interese i biti vazda na braniku časti, ugleda i prava židovstva, a ne one ljude, koje im nametnu stranački odbori po svojoj volji. Svijesno židovsko gradjanstvo je i kod prošlih izbora u shvaćanju svojih pravih interesa odaslale u gradsko za-

10

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BRO] 37-38.