Židov

Bude Ii Savez ozbiljno išao za ostvarenjem svojih ciljeva i postigne Ii prve uspjehe, moći ćemo pokriti sve svoje potrebe: Konačno moli ing. Grofa, da povuče svoje predloge. Dr. Pops (Beograd) u odgovoru ističe, da je teško reflektirati na sva pitanja tin; više, što m’su uvijek u najtješnijoj vezi s budžetom. Općenito se mogu ipak svi prigovori svesti na dva mišljenja, od kojih prvo drži, da je dovoljno, da se primi budžet, što ga je predložila privremena uprava. Drugo traži, da se već sada stvaraju sredstva, koja će omogućiti budući rad Saveza. Upravni odbor nije htio s jedne strane vezati ruke budućemu odboru, a s druge strane krnjiti pravo inicijative kongresa. Privremena uprava držala je, da sam kongres ima da iznese sve želje i da stvara zaključke o njima. Uvjerava kongres, da privremena Uprava nije nijedan čas zanemarivala interese Saveza, no nije htjela da iznese prijedloge nepoznavajući mišljenja pojedinih općina. Preporuča stoga kongresu, da u načelu prihvati predloženi budžet, a bude li na raspolaganje sredstava, tad se mogu provesti i ostvariti prijedlozi svih govornika. Predsjednik dr. S p i t z e r stavlja na glasovanje budžetni prijedlog privremene uprave o prihodima. Kongres jednoglasno - prihvaća taj predlog, koji predvidja prihod od 100 hiljada dinara. Na to se prelazi na debatu o pojedinim stavkama rashoda. Dr. Reiner preporuča skromnost u administrativnim izdacima, a prištednje, koje bi se mogle učiniti, neka bi se upotrijebile za stvarne zadatke. Dr. Brandeis (Zemun) veli, da naš Savez još nije organizovan. Za organizatorni početni rad potrebne su dobre sile, biro itd. On drži, da ne možemo dobiti sposobnoga čovjeka za šefa kancelarije u Beogradu ispod 60 hiljada dinara godišnje, dočim se u predloženom budžetu predvidja za tu svrhu samo ?6 hiljada dinara. Pošto je završena debata o rashodu, stavlja predsjednik upit, da li kongres prima predlog privremene uprave. Kongres ustajanjem prihvaća budžetni predlog o rashodu. Predsjednik predlaže kongresu, da zaključi, da se sve pobude i pismeni podnesci .koji su u toku debate o budžetu pojedini govornici obrazložiti, upute novoj upravi, da ih uvaži i provede prema mogućnostima. Kongres usvaja taj predlog jednoglasno. Predsjednik daje riječ g. dru. Pops u u daljnjoj tačci dnevnoga reda povišenje uloga od 2 na 5 dinara. Dr. Pops čita slijedeći predlog privremene uprave: Sastavljajući budžet rashoda Saveza, privremena uprava našla je. da će aproksitna tivno trebati oko 100.000 dinara za pokriće raznih izdataka po potrebe Saveza. Polazeći od predpostavke, da ima u cijeloj Kraljevini oko 20 hiljada poreskih prinosnika, uprava nalazi, da se sa godišnjim ulogom od ? dinara od poreske glave gornji iznos budžeta rashoda ne može pokriti. Pa kako je stopa od 2 dinara po poreskom prinosniku predvidjena još 1919., kada su opšti izdaci po raznim pozicijama bili mnogo umjereniji, privremena uprava je riješila, da kongresu podnese ovaj predlog c povišenju prinosa: Da se godišnji ulog, koji je dužna svaka općina plaćati od poreske glave prinosnika predvidjen u §-u 6. Pravila, podigne od 2 dinara na 5 dinara. Podnoseći ovaj predlog kongresu na rješavanje, privremena uprava moli, da isti izvoli odobriti. U vezi s ovim predlogom privremene uprave čita se i prispjeli pismeni predlog zemunske općine, prema kome bi se imao povisiti ulog od 2 dinara na 10 dinara. U obrazloženju ovoga predloga traži zemunska općina, da se jedan dio uslijed povećanoga uloga povišenog prihoda upotrijebi za podmirivanje administrativnih troškova, napose za veću platu šefa kancelarije, jer da su ti troškovi prenisko odmjereni. O tim predlozima razvija se debata, u kojoj učestvuju gg. dr. P i n t o, dr. Kon, dr. Levi i dr. Licht. Dr. Pinto se izjavljuje za predlog zemunske općine, ali se ne slaže s time, da se taj višak upotrijebi za administrativne svrhe. Dr. Kon (Zagreb) upozorava na to. da je taj višak potreban za vršenje mnogih konstruk-

tivnih zadataka, o kojima je na kongresu bilo govora. Dr, L e v i (Sarajevo) drži, da je nedostatan i podvostručeni budžet od 200 hiljada dinara za postignuće ciljeva, kojima težimo. Neka se prepusti novoj upravi, da ona nadje sredstva za vršenje stvarnih zadataka. Dr. L ic h t (Zagreb) predlaže, da se višak od 100 hiljada dinara uvrsti naknadno u već primljeni budžet kao stavka za konstruktivne zadatke. Nakon što je ovaj predlog primljen, stavlja predsjednik na glasanje povišenje uloga od 2 dinara na 10 dinara, prema pismenom predlogu zemunske općine. Kongres jednoglasno zaključuje ovo povišenje. Na predlog predsjednika dra. Spit z c r a izabrana su u kandidacijoni odbor ova gospoda: ing. Izidor Sum b u l (Sarajevo), ing. Oskar Grof (Sarajevo), dr. Hugo Ko n (Zagreb), Šemajo de Majo (Beograd), dr. Reincr (Karlovac), dr. Edmund Fisc h c r (Osijek), dr. Brandcis (Zemun), dr. Klein (Subotica). Iza toga čitaju' se slijedeći podnesci; Memorandum Saveza omladinaca o školstvu, spomenica dra. Margcla p vjerskom sjemeništu, dopis Pal. Ureda o osnivanju djačko-zanatlijskog doma, peticija kantora, koji traže i za sebe virilni glas u Savezu i molba Potpornoga društva, koje traži da općine posvete što više pažnje djačkoj menzi u Zagrebu. Svi se ovi podnesci upućuju novoj upravi da ih prouči, uz dodatak, da se pri pretresanju spomenice dra. Margela pozove ovaj na suradnju. U 1.15 zatvara predsjednik dr. Hugo Spitzer sjednicu i zakazuje je za poslije podne. P o si i j e podne. Predsjednik dr. Spitzer predlaže, da se iz tehničkili razloga raspravlja prije izbora nove uprave o pređlozima, što kongres prihvaća. Dr. Sik (Zagreb) iznosi ovaj predlog; »Kongres jevrejskih općina u kraljevini SHS pozivlje Saveznu upravu, da isposluje kod državne vlade provedenje ugovora o miru u Saint Germainu i Trianonu na taj način, da Jevreji mogu optirati državljanstvo kraljevine SHS, odnosno, da oni ne gube to državljanstvo, ako su sad zavičajni u kojoj općini, koja je pripala našoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.« U obrazloženju svoga predloga medju ostalim veli, da predlog, koji je iznio, bavi se tek jednom nepravdom, koja se čini našim sunarodnjacima. U pitanju opcija nanešena je Židovima očita krivica i tu se mora naći remedij. U ugovoru se predmnijeva, da se Austro-Ugarska monarhija raspala u narodne države tako, da pojedinci mogu prema svojoj rasi, odnosno po svom porijetlu optirati za svoju nacijonalnu državu. Kad mi ne bi bili ništa drugo no Hrvati, Srbi, Slovenci, Madžari, Nijemci ili Rumunji mojsijeve vjere, moralo bi nam bitu pravo, što se dogadja i drugim Hrvatima. Srbima itd. No naš je slučaj drugačiji. Mi kao narod ne gravitiramo van države, već živimo s narodom i dijelimo sudbinu aaroda, u čijoj sredini živimo. Prema državi vršimo svijesno i radosno sve dužnosti, zato mora da smo jednaki u pravima s drugim gradjanima. Ne smiju se Židovi odbijati i uskratiti im pravo opcije samo zato. jer su Židovi. Drži, da sve to bazira na jednom nesporazumku. Francuski izraz »rasse« nije ono, što se inače shvaća pod pojmom rase. Moramo od nove uprave tražiti, da pitanje opcije smatra jednim od najprečih pitanja. Intervencija pojedinaca imade prestati, a Savez treba u ime Jevreja da postupa kod vlasti, da osigura svim ovim Židovima pravo opcije. Dr. F. Pops (Beograd): Izlaganja dra. Šika su u glavnome stajalište što ga imamo zauzeti u tom pitanju. Iskustvo nam je pokazalo, da su baš hrvatske vlasti u pojedinim slučajevima priznale podanstvo. Kad je riječ o Jcvrejima, ne može biti govora o opciji, već o tome, da li je Jevrej državljanin ili ne. Pitanje je, možemo li izdejstvovati kod vlade, da prizna državljanstvo. Dužnost je Saveza, da svim svojim autoritetom poradi kod vlade, da ona izda naredbu vlastima, kako će postupati s Jevrejima kod priznavanja državljanstva tako, da Jevreji ne budu izvrženi samovolji pojedinih vlasti i podredjenih organa. Predlog se jednoglasno prima.

Mihael Levi (Sarajevo) čita ove predloge; Kongres očekuje od nove uprave: 1. Da će ona živo nastojati oko toga, da se židovski rad i život što više koncentriše u židovskim općinama; 2. da će odmah pristupiti sondiranju terena u svrhu što skorijeg ujedinjenja svih velikih socijalnih nastojanja jugoslavenskog židovstva unutar Saveza; 3. da će prema potrebi preuzeti inicijativu i rukovoditi opće židovskim socijalnim akcijama (pomoć žrtvama pogroma, siročadi itd.). U obrazloženju ovog predloga, koji iznosi kao želju, veli, da, polazeći sa stajališta da židovske općine treba da crpe svoju snagu iz žive organske veze sa svim zdravim težnjama židovskoga života, traži, da kongres zauzme odlučan stav protiv svakog centrifugalnog nastojanja iz općina, koje se ispoljuje u beskonačnom osnivanju društava, sad za ovu, sad za onu granu rada, koji bi sav morao da bude koncentrisan u općini i koji bi tako mogao biti izvadjan s mnogo manje žrtava i energije, a s mnogo više uspjeha. Skučavanju općinskoga djelokruga gotovo isključivo na bogoslužje treba stati na put. 1 prema statutu su Savezu označeni mnogi važni zadaci, koji prelaze okvir bogoštovlja. Govornik posebno ističe, da će Savez morati naročitu pažnju posvetiti socijalnoj djelatnosti. Sitnu dobrotvornost i humanitarnost u užem smislu možemo prepustiti lokalnoj brizi. No Ana velikih socijalnih problema, koji su sve do danas neriješeni, jer su svi pokušaji oko njih bili lokalno skučeni. Zatim govori o potrebi triju socijalnih ustanova: sirotišta, bolnice i zakloništa za starce. Obzirom na to, što se već odavna, loka’no radi na osnivanju tih ustanova na pr. u Sarajevu za sirotište i bolnicu za siromašne židovske bolesnike, te obzirom na to, što u Zagrebu već postoji dom za starce, drži, da su ova pitanja zrela za raspravljanje. Ne forsira osnivanje ovih ustanova prije riješenja drugih vrlo važnih zadataka na pr na polju školstva, ali svakako treba za vremena početi raditi na ujedinjivanju svih naših lokalnih i socijalnih nastojanja. Jedino tako ujedinjenjem sila svih općina u Savezu moći će se riješiti veći zajednički socijalni problemi. Ako trebamo sirotište, ako trebamo bolnicu, drži, da je za čitavu kraljevinu dovoljno samo jedno sirotište samo jedna bol nica. Osnivanje takovih velikih socijalnih ustanova u uskim lokalnim okvirima smatra prcuzetnošću. Nada se, da će prodrijeti spoznaja, da je baš Savez zvan, da čim prije bilo sam u svom djelokrugu, bilo putem zasebne medjucpćinske socijalne organizacije sa pododborima u pojedinim mjestima pristupi sredjivanju naših socijalnih prilika. Kad se složimo u tome. da Savez treba da uzme vodstvo i nadzor nad svim zajedničkim socijalnim akcijama, onda je sigur no, da naš socijalni rad kad bude tako oslobodjen uskih lokalnih okvira, ne će smjeti zastati ni na državnim medjama. Načelo opće židovske solidarnosti ne smije biti sveto samo cijonistima. Naše općine ako ne će da zahrdiaju pod suhim aspektima palanačkog patrijotizma, ne će se smjeti oglušiti pozivu opće židovske solidarnosti. Nakon toga obrazloženja upućuje se pred log Mihaela Levi-a kao želja kongresa Savez nome Odboru. Dr. Licht stavlja ova dva predloga: Prvi kongres Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina u kraljevini Srba, Hrvata i Slo venaca sakupljen u Zagrebu dne 22. i 23. novembra 1921. daje oduška svome ogorčenju nad progonima i stavljanjem izvan zakona, kojima su izvrgnuti Jevreji u Ugarskoj. Kako se Ugarska i time stavlja izvan redo va civilizovanih naroda, poziva se Savezni odbor, da zamoli vladu kraljevine SHS, neka se i sa svoje strane usprotivi prijemu Ugarske u Ligu Naroda sve dotle, dok se u Ugarskoj i pre ma Jevrejima ne uspostavi državljanska jednakost, zakonska i faktična. Prvi kongres Saveza jevrejskih vjeroispovijednih općina u krljevini Srba, Hrvata i Slo venaca spoznaje akutnu potrebu sustavnog regulovama skrbi za one inostrane Jevreje, koji dolaze u našu kraljevinu tražeći spasa od progona i bijede. U cilju toga regulovanja smatra potrebnim centraizovanje pomoći ii jedno mjesto, u kome

BRG) 37-58.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

7