Židov

bi se vodila evidencija potrebnih radnih prilika u cijeloj kraljevini. Kongres stoga preporuča odboru, da u sporazumu sa zagrebačkom jevr. općinom i Palestinskim Uredom S. C. J. izgradi takovu centralizaciju uz pripomoć svih jevrejskih općina u cijeloj kraljevini. Kongres nadalje preporuča odboru, da kod vlade nastane na tome, da državne vlasti tretiraju ove izbjeglice s humanim obzirom, na koje oni po svojoj teškoj sudbini imaju moralno pravo, nadalje, da kako kod vlade, tako i kod diplomatskih zastupstva inostranih država nastane oko olakšice kod proputovanja tih izbjeglica. Danomice se dešava da nama dolaze izbjeglicce. Dolaze u sva uvest a i stojimo pred faktom, da je potpora ovih oijoJmka prepuštena svakoj opčini. Nema uslijed loga niKakove kontrole niti sistema a potpori. Trebalo bi, da se u dva mjesta cen.'.’uiiztra rad, iijbžda u Zagrebu i Beogradu. U Zagroou zauzeli sa se za ove izbjeglice Pal. Ured Saveza cijonista goslavijc, ‘Jevrejsko akademsko društvo, te Jcvrejska općina. Menza judaica daje im hranu. Tom zgodom htio bih podsjetiti, da se u Zagrebu centrališe i židovsko Jjaštvo. koje od Potpornog Društva i od menze traži potpore. Za sad su potrebita sredstva namaknuta većinom potporom zagrebačkog židovskog građjanstva, pa ape njem na sve Vas, da što krepčije potpomognete Židovsko akademsko potporno društvo. Pal. Ured brine se oko snfještanja bjeglica i nabave rada. No prilike su vrlo teške i nepovoljne. U savezu s tim pitanjem valjalo bi govoriti i o promjeni zvanja, kako bi židovstvo i u tom pog edu postavili na pravu bazd. U obrazloženju svoga drugoga predloga veli govornik, da ako i izgleda da predlog prelazi kompentenciju kongresa ipak tome nije tako. Od prilika u Madjarskoj trpi i židovstvo u Jugosaviji, jer moramo se brinuti za ove nesretnike, da ih smjestimo, kako ne bi dali vlastima prilike, da ih kao nepoćudne strance bace natrag preko granice države, jer svi znamo, da bi to bila n'ihova neminovna propst. Zato se može to pitanje tretirati na ovom kongresu. 1 ako je jenjala gruba sila, bespravlje još nije prestalo. Još uvijek postoji numerus clausus za učite je i učenike. Madjarska nema prava da bude primljena u kolo naroda civilizacije. Moramo nastojati da u ovome času dižemo svoj glas, da se ta vast stavi izvan kulturnih naroda, dok se postupkom prama Jevrejima ne pokaže opet dostojnom da bude primljena u Ligu Naroda. Protest protiv postupka Madjara s Jevrejima jednoglasno je prihvaćen, a o predlogu glede centralizovanja potpore pro’azniciraa razvila se odulja debata u kojoj su učestvovali dr. Pops. (Beograd) dr Levi, dr. Oottlieb i dr. Spitzer. Konačno je u smislu obrazloženja predlagača primljen taj pred og u obliku želje, da se potakne riješenje pitanja o potporama za prolaznike. Nakon toga imenuje se na predlog predsjedatelj kao skrutatori gg. dr. F. Herzog (Zemun), Eugen Lobi (Osijek) i Sonnenschein (Vinkovci) Kod izbora predalo je 72 glasova, od toga 5 nevaljanih, te su izabrana gg. dr. Hugo Spitzer (Osijek), dr. Fridrich Pops (Beograd), Semajo de Majo (Beograd), dr. Hugo Kon (Beograd) David Hchner, (Beograd), Dr. Lavoslav Si k (Zagreb), Rafae! Finci, Avramović (Beograd), dr. Oottlieb (Bjelovar), dr. Oskar Spiegler (Brod), dr. Flsclier (Osijek), dr. Brandeis (Zemun), dr. Klein (Subotica), dr. Herzl (Pančevo) dr. Jakcb Kaj o n (Sarajevo), Bernardo Klein (Sarajevo), Ljudevit Kerysner (Veliki Bečkerek). Dr. Hugo Spitzer; Prvi redoviti kongres jevrejskih vjeroispovjednih općina dovršio je svoj rad na naše potpuno zadovoljstvo. Sad ćemo se vratiti svojim općinama, da izvedemo stvorene zak jučke. U općinama leži po uvjerenju govornika još uvijek težište rada. One su veliki rezervoar, iz kojega Savez crpi ne samo novčana sredstva, već i pobude i poticaje. Govornik srdačnim riječima pozivlje delegate, da se ozbiljno prihvate posla, da jakošću općina, unutrašnjim uredjenjem prilika doprinesu tome, da i Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina može djelovati. Uprava nastojat će, da

udovolji svojim dužnostima, ali moći će to da uradi samo onda, ako će joj biti na pomoći sve općine. Zatim izriče ponovnu zahvalu visoko' vladi za prepuštanje sabornice, zatim predsjedništvu zagrebačke židovske općine, koje je najpripravnije i na naše najveće zadovoljstvo izvršilo sve pripreme za ovaj kongres. Konačno zahvaljuje štampi, koja je s toliko mara pratila rad, te objektivno i stvarno prikazala rad kongresa. Dr. Hugo Kon: Nakon dvodnevnog vijećanja stvorili smo mogućnosti za daljnji plodonosni rad. Istina 'bilo je i kritike no zamjerke nisu učinjene ličnostima privremene uprave, već stvari. Želja za što većim radom bila je poticaj svih naših prigovora. Kraj svega toga znamo, da dugujemo duboku harnost privremenoj upravi, a u prvom redu njezinom predsjedniku g. dru. S p itzeru koji je nakon 25 godišnjeg rada. nakon mnogih i teških borba, dočekao ostvarenje svojih osnova, oživotvorenje Saveza jevrejskih općina. Kadgod govorimo o radu za Savez moramo se spomenuti i đjelovodnoga potpredsjednika g. dra. Pop s a. koji je neumorno radio da Savez dobije potvrdu od vlade. Mi zapravo i ne znamo, što je sve taj muž uradio u interesu Saveza. Isto priznanje dugujemo i drugim članovima Uprave g. Šemaju de Majo i Davidu Hohneru. Komora i banket u počast delegata. Zagrebačka židovska’ općina priredila je povodom kongresa Saveza jovrejskih vjeroispovjednih općina u počast deieigata dne 22. novembra u prostorijama »Gradjanske streljane« komers, kojemii je pribivao i lijep broj zagrebačkih Žil dova. Predsjednik bogoštovne općine g. dr. Hugo Kon srdačnim je riječima po-i zdravio delegate istakavši znan umovanje koncresa, te brojne zadaće Saveza, naročito njegove socijalno zadatke, (i. \ dr. Pavao Beek. vrlo je lijeno pjevao nekoliko Židov-k h pjesama, tc je nagradjen obilnim aplauzom dok je gdja. Draga St eru pjevala kompozicije Hirschlera, a kao dodatak ariju iz »Teške«. Bilo je mnogo pljeskanja. pa tek žalimo, da gdja. Stern tako rijetko nastupa kod židovskih prigoda. Na koncu pjevali su duett članovi zemaljskog kazališta gdjica Fanika Haiman i g. Alfred Griinhut. U četvrtak, dno 24. novembra priredjen je banket u »Trgovačkom domu’, kojemu su pribivali osim članova novoizabrane uprave i delegata vladin povjerenik za prosvjetu i vjeru g. dr. Tugomir Alaupovfć, te gg. banski savjetnik Galić, banski savjetnik Salavari, dr. Pajo Teodorović, predsjednik srpsko pravoslavne općine, zastupnici armije i komande mjesta, te zastupnici štampe. Kao prvi nazdravio je kralja predsjednik Saveza, g. dr. Hugo Sp itzer, a zatim su govorili g. povjerenik za prosvjetu i vjere, dr. Tugomir A1 aupov ić, dr. Lic h t, dr. Kon, dr. Šik, nadrabin dr. Hozea J acobi, dr. Pajo Teodorović, prof. dr. Schw a r z, Mihael Lev i, nadrabin dr. Wess e 1, rabin Schl a n g, cand. iur. W eissmann, Lav Stern. U ugodnoj zabavi ostali su svi učesnici do 3 sata u jutro, te je sakupljeno 8480 K za upis prvoga kongresa Saveza jevrejskih općina u zlatnu knjigu Ž. N. F-a. Svi učesnici bili su puni hvale nad vrlo uspjelom priredbom, koju imamo da zahvalimo marnom priredjivalačkom odboru s g. Simom Spitzerom na čelu.

Keren Hajesod

Balfour agitira za Keren Hajesođ. J. P. C. javlja, da će Balfour, koji sad boravi u Washingtonu kao vodja engleske delegacije na Konferenciji Raz oružanja, prisustvovati jednoj velikoj jevrejskoj skupštini i pozvati američke Jevreje, da podupru izgradnju židovske narodne domaje u Palestini. Pozdravi američkim Jcvrejima, G. Samuel U n t e r m e y e r, predsjednik američkog komiteta za Keren Hajesod, primio je prigodom boravka druge cijonističke dejegacije slijedeće pozdrave: Od dra. W eitzmanna: Pozivam američke Jevreje, da se slože u radu za Erec Jisrael pomoću Keren Hajesoda. Oslanjam se na jedinstvo i požrtvovnost američkih Jevreja za osiguranje gospodarske i kulturne izgradnje Palestine. Weitzmann. Od Sir Atfreda Monda: Izgradnja jevrejske narodne domaje iziskuje dosad nevidjene napore. Američki Jevreji su dužni velik dio tereta preuzeti na se. Želim cijonističkim vodjama i akciji za Keren Hajesod najbolji uspjeh. Organizacija rada za Keren Haje sod. Glavni Biro Keren Hajesoda javlja, da osim delegacije, koja je pošla u Ameriku i drugi izaslanici Keren Hajesoda u raznim zemljama započinju radom. Dr. Šemarja Levin, član direkto rija Keren Hajesoda, koji je bolešću bio prisiljen da nekoliko nedjelja ostane u Njemačkoj, u posljednje je vrijeme na nekoliko važnih skupština u raznim gradovima Njemačke govorio za Keren Hajesod. Dne 2. decembra će poći u Južnu Afriku, gdje će ostati du lje vremena. On će prisustvovati Konferenciji Cijonističke organizacije Južno Afrike, koja će zasjedati 1. januara 1922. u Capetownu. Cijoniste Južne Afrike očekuju od akcije dra. Levina za Keren Hajesod veliki uspjeh. Dr. Arijel Bencijon polazi naskoro u Aden, Indiju i Mezopotamiju. On će tamo ostati nekoliko mjeseci, te pokrenuti akciju za Keren Hajesod. Dr. Bencijon je već prošle godine djelovao u Španiji, Portugalu i Maroku, te si je sada preduzeo da predobije sefarde za palestinski rad. Poradi njegovog poznavanja sefarda, on je za to osobito podesan. Osim toga je direktorij g. H. K o hn u povjerio zadaću da organizuje akciju za Keren Hajesod u Alzaciji, Belgiji i Luksemburškoj. G. H. Kohn je prije bio sekretar Komiteta Jevrejskih Delegacija u Parizu te pošao u Bugarsku, gdje je uspješno vodio rad za Keren Hajesod. Keren Hajesod u Engleskoj se sada reorganizuje, te će se stvoriti novi Komitej za Koren Hajesod. Očekuje se, da će se kampanja za Keren Hajesod u Engleskoj postaviti na široku bazu i organizovati prema širokim smjernicama. Keren Hajesod-mjesec u Americi. Federacija poljskih Židova u Americi zaključila je proklamirati mjesec kislev

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

SROJ 37-38.