Židov
Dr. Weitzmann nastavlja svoj rad u južnim điržavama. Računa se, da se u San Francisku sabere 100.000 dolara, u VVashingtonu 50.000. Od potonjih uplaćeno je već 41.000 dol. U Norfolk u sabrano je 7000 dolara. Kampanja u Pilađelfiji započela je 6. maja. Keren Hajesod u Litavskoj. K. H. kampanja započela je u Litvi za blagdana Posada. Plrovadjaju je svi cijonisti, pače i haluci, koji u zemlji borave. Pučanstvo prati akciju s velikim zanimanjem, pa se očekuje znatan uspjeh. Keren Hajesod u Beču. K. H. Kampanja otvorena je u Beču 29, aprila dvjema velikim skupštinama. Na ovim skupštinama održali su referate predsjednik Akcionog Komiteja nadrabin dr, Chajes i ing. Stricker. Skupštine bile su vanredno posjećene, a protekle su sjajno. Kampanja obečaje veliki uspjeh. Knjiga jednog necijoniste o mogućnostima Palestine. Vodja sadanje američke K. H. propagande Mr. David A, Brown, izdao je nedavno djelo pod naslovom; Seeing Palestine troiigh Neutral Eyer (Palestina gledana očima neutralca). Mr. Brown, koji je upravljao poznatim Joint-Kampanjama bio je prošle godine u Palestini, pa je u ovoj knjizi prikazao svoje dojmove. Opširno govori o onom, što su Židovi u zemlji stvorili, te raspravlja o mogućnostima daljnjeg intenzivnog inaseljivanja. Njegovi su izvodi puni optimizma, te nam prikazuju oduševljenu spoznaju jednog necijoniste o potrebi i mogućnosti obnovnog rada. Djelo završava rečenicom punom pouzdanja: »Predstavljam si, da u Palestini opet borave Židovi, kojima je od vajkada bio ideal, da svijetu objave djelo židovskih genija, židovske kulture i vjere«.
Razne vijesti
Prvi svjetski kongres židovskoga djaštva. U Ativersu održao se kongres židovskoga djaštva kojemu su pribivali dlaci iz gotovo sviju zemalja. Kongres dobio je vrlo mnogo pozdravnih pisama medju inima prof. Weizmanna, Nahuma Sokolova, nadrabina dr. Hajesa, Universiteta u Jerusolimu i narodne biblioteke u Jerusolimu, bogoštovne općine u Beču, Izraela Zangvvila, belgijskog ministra Nolfa, potpredsjednika senata, Lafontaina, Vrhovnog rabina iz Jugoslavije i mnogih drugih od kojih citiramo u izvadku dopis poznatog historčara Dubnova. U pismu se veli; »Stara ruska procentna norma, koja je prije rata otjerala cijelu generaciju židovskih djaka u sve zemlje zapadne Evrope, oživjela je sad u mnogim zemljama pod imenom numerus clausus. ■arvarskoj i zlobnoj misli dalo se otmjeno ime u akademskoj latinštini, misli, da se židovska omlaa na udalji od izvora znanosti i duševne .kulture. Tako se nekoć pod latinskim imenom »Te Deum« stotine židovske djece vodilo na lomače inkviziCl ie. Niste se do sada izjavili pobjedienima, niste Postali Marami i pošli ste u egzil. AH u zemljama 11 koje dolazite, postaje položaj sve teži, naročito J N crnačkoj, toj klasičnoj akademskoj zemlji, ( °ia je sad postala gnijezdom akademskog anti'enutizma. Mora da se stvori akademska organi:ac:ia naših studenata u diaspori, koja treba da st bori za znanje, za snagu duševnoga židovstva, dokažite svijetu, da ste djeca onoga naroda, koji e ne pokorava sili, koji se ne može udaljiti od ‘kademskog židovstva, jer je već prije 1800 go'na stvorio svoje vlastite akademije«. E izvještaju provizornoga odbora formulirani J ciljevi .kongresa prema kojima se židovsko ima da organizme za nacijonalni i kul“rni zajednički rad. Savez treba da dade svoje Pijenje o planu osnutka židovske nniverse u Dan; ?u ili Spaniji ida saradjuje na izgradnji hebrejuniversiteta i biblioteke u Jerusolimu. Nu- us clausus ne samo da se protivi pravdi i kuln ve ć je i povreda ugovora za zaštitu narodnih gujina. Svjetski savez ima da omogući da židovdjaci mogu nastaviti svoje studije u drugim 'uljama, pa se u tu svrhu obratilo na talijansku choslovačku vladu. Savez nadalje sprema fi"cijalno pomoćno djelo za židovsko djaštvo. •500 novih dozvola za useiiivanje. Palestinska -Ja podijelila je za iduća tri mjesecu 1500 no-1 za useiiivanje. Ove dozvole važe sa’ z a kvalifikovane gospodarske radnike. Ova J «sna činjenica u vezi je s prestankom nezas emosti, pa se već danas zapaža pomanjkanje ; lnika.
60. rodjendan dra. Nathana Birnba|uma. 15. maja ove godine -slavit če -poznati židovski pisac dr. Nathan Birmbaum (Matias Aher), jedan od prvih zaipadnoevropskih dijonista, jedan od osnivača bečke »Kaditne« i prVi sekretar cijonističke organizacije, svoj šezdeseti rodjendan. Dr. Birnbaum stvorio je riječ »čijom zam«, no danas više ne pripada cijoirističkoj organizaciji, već za uzimlje vodeće mjesto u tabora Agudat Jisrael. Keren Kajemot Lejisracl kupnje nova zemljišta. Keren Kajemet kupio je u zadnje vrijeme gradskog i seoskog zemljišta. Kupljeni kompleksi gospodarskog tla leže u Đmeku, Kafar Malaki, -Petak Tiikvi i Ku-bebi, -dok gradiško zemljište leži u blizini Jeru-solima. Ovim kupnjama poveća se -posjed KKL gradskog zemljišta za 70.000 kvadratnih lakata, a -gospodarskog za 7000 -dunama. Npvd mizrahistička četvrt u Jerusolimu. Uz željeznicu Jerusolim—Jafa kupio je K. K. L. veliko gradilište od 128 -dunama. -Dao ga je u najam židovskom ortodoksnom društvu »-Malk-or Hanu«, koje je ondje već započelo radom i -gradlnjom prvih kuća - ■ Porast dohodaka Židovskog Narodnog Fopda. Dohoci Keren Kajemeta Lejlisrael u prvom polugodištu tinancijalne godine iskazuje znatan porast spram dohodaka u odgovarajućem vremenu u proSloj godini. Kod glavnog biroa u Jerusolimu im-išl-o je od oktobra 1923. do marta 1924. Iz sviju zemalja LE 61.550 spram LE 36.180 u istim mjesecima god. 1922.-23. Projekt osnutka židovskog glazbenog konzervatorija u Palestini. Nekolicina poznatih američkih židovskih -pisaca, na čelu im Rube ti Brainiu, te biVši žid. vojnici i legionari objelodanili su -proglas, u kojem traže osnutak žid. glazbenog konzervatorija. Palestinska vlada odbija arapske tužbe. Arapska egzekutiva predala je sir H. Samuelu memorandum, u kojem besmisleno krivi Židove, da svojim povorkama maska na Punim izvrgavaju ruglu arapsku Nebi Musa procesiju. Kakb saznajemo, odgovorila je -palestinska vlada na ovaj memorandum, da je prepun neispravnosti, a da bi se potanje moglo raspravljati o njegovom sadržaju. Zbog toga je palestinska vlada savjetovala arapskoj egzekutivi, 4a se u buduće točnije informiše o činjenicama, -prije nego što se obrati na vladu. i Pravo glasa žena za Asefat Hanlvharim. Javili smo već o pregovorima, Sto ih Vaad Leumi vodi sa zastupnicima ortodoksne, e bi ortodoksi učestvovali na trećem zasjedanju Asefat Hanivharim. Kako saznajemo, pregovori su se vodili o izbornom pravu žena. Vaad Leumi stavio je ovo pitanje na dnevni red! sljedeće sesije Asefta Hanivharim. Medjuto su se u Jerusolimu, Harfi, Safedu i drugim mjestima održale skupštine, koje su se odlučno izjavile protiv ponovne rasprave o izbornom pravu žena. Ove je skupštine sazvala Agudat Našim. Porast Tel Aviva. Prema zadnjem izvještaju uprave Tel Aviva zauzimlie područje grada površinu od 4000 dunama, veći je dakle od Jafe. Broj žitelja iznosi 17.600. Trgovački položaj u Half i u veljači 1924. Cijene bile su o-pčeno čvrste; govedina, kerozin, benzin i šećer poskupili -su. Uvoz iznašao je 2388 tona a vrijednosti od LE 94.793 spram 4986 tona i CE 107.481 u -prošlom mjesecu. Umanjenje iznaša dakle 2593 tona i LE 2688. Izveženo je 642 tone u vrijednosti od- LE 88.880 (uključivo zlata u vrijednosti ođ LE 54.813) spram 253 tone u vrijednosti od LE 148.528 (zlato 132.359) u prošlom mjesecu. Odbijemo li vrijeđa nost zlata, tad iznaša vrijednost netoeksporta uključivo tranzitnog izvoza i reeksporta LE 34.967, u januaru iznašala je samo LE 16.169. ” Ukupna uvozno tranzitna trgovina kroz Haifu iznašala je u veljači LE 9327, a u januaru LE 14.657, umanjio se dakle za LE 5330. Izvozna tranzitna trgovina -imala je vrijednost od LE 9146 spram LE 5389 u januaru porasla je dakle za LE 3757. Projekat središnje mljekare u Merhaviji. Trgovačko i industrija!no odjeljenje« palestinske ci-jonističke egzekutive obratilo se na sve cijonističke saveze ii palestinske urede pismom, u kojem obrazlaže pl-an, da se u Merhaviji osnuje centralna ntijekara. Ova će mljekara preuzeti vaskoliku produkciju mlijeka žiđl kolonija u Bmelku te ih prerađivati. Gospodarsko i industrijalac odjeljenje uvjerava. da če ova mljekara imati vanredni ekonomski uspjeh.
Cojonei Kish o držanju palestinske vlade spram cijonističkog pokreta. Za blagdana Pesaha sakupili su se u Jeruso'limit članovi A'kcijonog komiteja, koji su tada u Palestni boravili, i članovi palestinske cifonistiičke Egzekutive. Colonel Kis Ii iz vješt io je tom prilikom o položaju. Medju ostalim .i rekao, da ga veseli, Sto može saopćiti, da se je odnos a j tetnedju palestinske vlade i cijonističkog pokreta u zadnje vrijeme znatno poboljšao. Zanat u Palestini. Zanatlijska centrala u Tei Avavu upravo namjerava, da proširi svoje tehničko odjeljenje, s razloga, Sto su joj! predane neke nove gradnje. Troškovi ovih gradnja iznaSaju po prilici LE 35.000. Centrala nastoji nadalje, da zanati lisku banku proSiri zadruiganskim magazinima. Namjerava još, da u blizini Jafe osnuje zanatlijstku četvrt Kfar Qamm. Bilansa palestinske radničke banke. Palestinska radnička banlka saopćila je svoju bilansu za god. 1923., koja iskazuje dohodak od LE 2100. 0 uporabi ovog dobitka odlučit če sljedeća glavna skupiština. Četvrta konferencija Ahdut Haavode. 9. maja otvorit če se konferencija palestinskog cijonističko-socijalisttičkag udruženja Ahdut Haavoda. U dnevnom redu konferencije sadržane su medju inim i sljedeće tačke: političko vodstvo Palestine i narodna autonomija, Jewish Agency, kvucot na selu i gradlu, Šehunat Mavovdim. Od evropskih poznatijih vodja učestvuju kod konferencije I. Merinišky i Beri Locker. Razvitak kamene Industrije. Nova industrija kamenoloma i preradbe kamena, koju su tek nedavno stvorili žid. radnici u Palestini, poprima sve veći opseg. Najnovija je grana ove industrije proizvodnja spomenika sviju vrsti. Kako industrijal'no odjeljenje »Solel Bone kompanije« izvještava, sve pojedine radove obradbe kamena kao klesanje, poliranje, graviranje i t. d. provađjaju židovski radnici.
Iz Jugoslavije
Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 7. o. mj. rješavao tekuće poslove te uzeo na znanje dopis cionističke Egzekutive, da će u toku mjeseca juna feastati zvanićnoga predstavnika da inspicira našu organizaciju, naročito da Ispita šekelske račune u pogledu razdiobe šekelskih blokova i sabranih iznosa, pri čerpu naglašava da ratifikacija naših mandata za godišnju konferenciju a isto tako za idući kongres zavise o izvještaju toga predstavnika Egzekutive Kongresnom sudu. Usfjedl toga zaključeno je, da se pozovu sve mjesne cijonistićke organizacije, da po završetku šekelske akcije nefaljeno povrate šekelske blokove i točan obračun u toliko više, Sto naš Savez jamči za svaki neobračunati blok. Uzet je nadalje do znanja dopis izaslanika palestinske Egzekutive g. Gordona, da će doskora inspicirati Palestinski ured našega Saveza. Uzet je na znanje dopis Egzekutive radi. Zlatnoga šekela, pa će se po želji Egzekutive u Londonu dati njezin proglas svim židovskim novinama da ga opetovano štampaju. Dalje je R. O. rješavao o zahtjevu Egzekutive radi osiguranja budžeta za obnovni rad u Palestini s pomoću Keren Hajesoda, u kome se naročito naglašava potreba jednoga .realnoga budžeta tako, da se Egzekutivi omogući i za naredbu godinu sastav budžeta na sigurnim osnovama, jer nemogućnost računanja sa unfflaženjem po kongresu zaključenog buđžetnog pokrića poremećuje čitav rad u Palestini. Iz dopisa g. dra Avrama Rosenberga u Tel Avivu Radni je Odbor razabrao radosnu činjenicu, da u Palestini vlada potreba radnih sila, pa je u vezi s time stvorio zaključke o upotrebi certifikata za imigraciju ■u Palestinu, koja ima da stignu doskora Palestinskom uredu S. C. J. Na poziv »La Benevolencia« u Sarajevu zaključeno je delegirati k njezinoj svečanosti potpredsjednika S. C. J. g. nadrabina dra Morica Levi-a i člana R. O-a. g. Sfmu Spitzera. i Ustanovljen je definitivni; dnevni red Saveznog iVijeća i rok provedenja izbora delegata, te odobrena« po sekretaru predložena uputa za izbor delegata. Konačno primljen je do znanja izvještaj o še■kelskoj akciji u zemlji, pri čem se ustanovilo, da ne zadovoljava, naročito ne plaćanje doprinosa za Savez, za koji u Bosni i u Južnoj Srbiji ne postoji dovoljno razumijevanje.
BROJ 19
»Ž I D O V<
5