Židov

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA.

Dani 1 Sefire, narodne korote, treba da su poticaj za davanje priloga instituciji, koja služi obnovi Erec Jisraela. Stari naš običaj naročito tu dužnost veže na jedan vedri dan u toj narodnoj žalosti na Lag baomer. Iskoristite ovu priliku pa u zajednici -sa židovskom omladinom koja je taj dan izabrala za provedenje velike omladinske akcije, kako bi Keren Kajemet Lejisrael priveli što veća sredstva, da uzmogne udovoljiti svojoj velikoj zadaći. Neka bi skora konferencija svih povjerenika, koja će se održati povodom Saveznoga Vijeća u Beogradu, bila za Vas podstrek da uložite sve sile u ovaj rad, pa da na konferenciju dodjemo s rezultatom, koji će nam dati pravo da kažemo, da smo bar donekle ispunili svoju dužnost prema Keren Kajemetu. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Dopis nadrablna g. dra Morica Levia (Sarajevo). U Vašem cijenjenom listu- od 20. Nišana 6684, broj >l6 izašao je jedan članak od' uvaženoga sumišljenika g. Davida A’akaiaja, koji me članak sili. da izadjem iz dtosada/šnje moje rezerve, te da i ja reknem nešto »o dogadjajima u Sarajevu.« Uvaženi naš sumišljenik prikazuje oi tom članku, da je on dobio dojam »da se i u našem nacijonaliiom razvoju i radu odjeljuju Sefardi od ASkenaza«, što on naravno, kao i svaki Jevreji koji ispravno mišl! i osjeća, najenergičnije osudjuje. Zaslužuju li zbilja Sefardi grada 'Sarajeva, da se oni kao separatisti, ili da se jasnije izrazujemo, da se oni kao rušite!}! ievrejskoga nacionalnoga jedinstva javno stigmatiziraju?? Ne! nipošto i nikako ne! I zaista oni, koji o Sefardima grada Sarajeva šire onakove glasine griješe prema istima i sami proazrokuju, da ta borba, koja je po mom dubokom uvjerenju .nastala, nešto zbog razilaženja n principijelnom naziranju našeg javnog nacionalnog rada, a nešto i lične naravi, postane zaista jedno pitanje Aškenaza i Sefarda. Neću nipošto da prešutim, da su nekoje izreke nepromišljeno i neozbiljno nabacane po tadašnjim javnim zborovima u Sarajevu mogle lako pobuditi dojam težnje za separatizmom, ali po mom dubokom uvjerenju, one izreke nijesu nipošto zaslužile, da budu obješene o najviše zvono i da se alarmira vaskoliko Jevrejstvo u Jugoslaviji za •taj »zločin«, koji se u Sarajevu zbiva. Koncediram nadalje, da se je u toj borbi miješao izvjesni sefardski ton, ali isti nije nipošto i nikako bio. glavn-iji i najjači, da se je morao toliko izviždati i tako nesmotreno osudi!ti »en masse« cijelu jevrejsku sefardsku javnost grada Sarajeva. Krivo je, da se ova kampanja u (koliko ona i nosi sefardske obilježje smatra kao znak rjesnogruefnosti i eksktu živi teta Sefarda, prije bi ona mogla da se obilježi znakom aktiviteta nego ekskluziviteta. Poznato Je svakome u Sarajevu, da se je cijela ta kampanja dala odlmah u početku, pa i sada.

utišali izmjenom nekojih Hica u odboru Nacionalnog društva i da nitko nije prigovarao proti za jedlučkom radu Sefarda i Ašlkenaza u istome, ali baš ta lična pitanja nije bilo do sada nikako moguće riješiti usprkos višekratnih napornih nastojanja vidjenih ličnosti u Sarajevu, a ne -manje i mojih. Ovim mojim navodima nije mi m iz daleka namjera da osudjujem : 1. odobravam i'uulupak jedne ih druge stranke, ja iično divnim svu gospodu oko »Židovske svijesti« j oko »Jevrejskog života-* i priznajem njihov požrtvovni rad, ali svakako se pemože šutke preko toga preći, da se po stotinu puta javno prikazuje, kao da kod nas u Sarajevu postoji nekakva animoznost ili agresivnost izmedju Sefarda i ASkenaza. Ja sam još prije mjeseca upozorio nekoju od) gospode na onaj način prikazivanja stvari, koji može lako da imade onaj učinak, koga nitko ne želi, a to jest, da se masi sugerira nekakov antagonizam izmedju braće Aškenaza i Sefarda, koji još fala Bogu ne postoji i evo sada ponovno upozorujem na tu činjenicu i neka svaki dobro promisli na konzekvencije. U Vašem cijenjenom listu baš o sarajevskim dogadjajima upotrebljena je fraza »licentia politica«, ja bi istu frazu ponovno upotrebio i o rasturanju glasina o separatističkom pokretu Sefarda u Sarajevu i zamolio bi da se jednom prestane o njemu pisati, jer se tim više izazivlje nego Li koristi. Sarajevska kampanja nije aškenasko-sefarđska, ona je lokalne naravi, naivno je tvrditi, da ona ima partifeko-političko obilježje, ona je spor medju braćom, kojem i previše pažnje javnost izvan Sarajeva odaje a koji će se spor prije ili kasnije bratski izgladiti, i u to ime apeliramo na jedne i druge vodje »Ahdut vešaiom« za slogu i mir. Dr. Levl, naidirabin. Proslava sarajevske »La Benevolencija«. Od odbora »La Benevolencija« primili smo ovaj poziv: a Jevrejsko kulturno i prosvjetno društvo »La Benevolencija« slavi dne 23. do 25. maja t. g. tridesetgodišnji jubilej svoga opstanka. Ovom će prilikom sarajevsko i vaskolikp Jevrejstvo Bosne i Hercegovine dati izražaja svojoj ljubavi prema »La Benevolenciji«, a ujedno će ta svečana proslava imati veliki značaj kulturne manifestacije svega Jevrejstva ovih krajeva. Proslava počinje u petak 23. maja t. g. večernjim blagodarenjem pri kojem sudjeluje sarajevsko Jevrejsko pjevačko društvo »Lira«, a sutradan bit će jutarnje bogoslužje uz sudjelovanje bratskog Srpskog Jevrejskog pjevačkog društva iz Beograda. U subotu na večer održaće se jubilarna zabava u svim prostorijama Narodnog Pozorišta. U nedjelju 25. maja prije podne bit će svečana sjednica, na kojoj će se predavanjem i raznim konferencijama prikazati dojakošnji prosvjetni rad »La Benevolencije« i utvrditi smjernice budućeg djelovanja na kulturnom i prosvjetnom polju.

Istoga dana po podne priredit će se narodna svečanost na llidži, na kojoj će takodjer istupiti sarajevsko Jevrejsko gombalačko društvo »BarKohba«, Jubilarna se svečanost svršava banketom u Narodnom Pozorištu u nedjelju na večer. Bratsko »Srpsko Jevrejsko pjevačko društvo« iz Beograda sudjelovat će takodjer na svim gore navedenim priredbama. Učesnici imaju popust od 50% na svim državnim željeznicama. Najkasnije do 12. maja ima se javili broj i imena delegata, da bi se moglo za vremena pobrinuti za njihovo ukonačenje, u koliko se to izričito želi. Sjednica odbora za gradnju židovske bolnice u Zagrebu. U ponedjeljak dne 5. o. mj. .održana je u dvorani bogoštovne općine sjednica ad hoc odbora za gradnju židovske bolnice u Zagrebu. Nakon razlaganja g. nadinž. Mencera o troškovima podignuća jedne bolnice, te debate o mjestu, na kojem bi se imala podignuti bolnica, zaključeno je, da se izabere odbor liječnika i arhitekta, koji će izraditi nacrt i ustanoviti opseg u kojem se ima početi s gradnjom kao i troškove za izgradnju ove bolnice, a nakon toga svoje zaključke iznijeti pred zajedničku sjednicu. U liječnički odbor izabrana su gg, dr. Beno Stein, dr. Lowy i dr, Grossmann, od arhitekta izabrana su gg. savjetnik Mencer, savjetnik Sitzer i Goldscheiđer, Osim toga izabrana su još gg. dr. Hugo Kon, predsjednik bogoštovne općine, Šandor A. Aleksander, predsjednik Hevre Kadiše i rabin dr. Gavro Schvvarz. Zanimivo je, kako ovom prilikom nudjaju svoje usluge iz liječničkih krugova lica, koja se dosad baš nisu ničim istakla interesovanjem za židovske stvari, već izgleda kod gdjekojega. da to čini pošto je doživio brodolom svojih ambicija izvan okvira židovskih interesa. Prednjački zbor židovskog gombalačkog i športskog društva »Makabi« u Zagrebu izabrao je na svojoj sjednici od 30. aprila o. g. Vodjom: Hinka Grafa. Zamj. vodje; Dragana Pfeif £ e r a. Tajnikom: Samuela Deu t s c h-a. Adresa: Samuel Deutsch, Zagreb, Miramarska cesta 20. Javna vježba Makabija, Koncem juna priredit će zagrebački Makabi svoju prvu ovogodišnju javnu vježbu na jednom od športskih igrališta. Članovima Makabija. U najskorije će se vrijeme početi da vježba na društvenom ljetnom vježbalištu (Palmotićeva ul, 16 dvorište bogoštovne općine). Za stariju gospodu osnovana je posebna kategorija (»zdravstveni odio«), koju će voditi vodja g. H. Graf. Upozoruju se članovi na redoviti polazak vježbi, za javnu vježbu. Raspored vježbanja je stari. Članovi (i »zdravstveni odio«) ponedjeljak, srijedu i subotu od pol 9 do pol 10.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

Iskaz darova broj 8. za vrijeme od 16. aprila do 7. maja 1924.

OPĆI DAROVI. Mitrovica; Siegfried L6wy 20. Zenica; Samuel Trinki umjesto čestitke vjenčanju Bukica Montilja Zadik Salom, Zenica Sarajevo 20.—, istom prigodom Artur Kraus 20.-, Lizi KoJlmann 10. — 50. Bjelovar: Lavoslav Hirschl prig. Pesacha 50. Zagreb; Literarac 5. Din. 125

SA.MOOPOREZOVANJE. Mitrovica: Jirlius Pollak 60.—, Adolf Gross 15, Adolf Gross svoju plaću od Žid. gosp. društva 30— 105. Karlovac : Karlovačka žid. omladina 70. 175. ŠKRABICE. Zagreb: Literarni sastanci 47.—. Gdjica Hilda Strasser ispraznila slijedeće škrabice u Zagrebu;

A. Licht 298.50, Menza i Judea 109. —, Dr. H. Jacob: 104.—, C. Barmaper 101. —, J. Steiner 82.25, Englsrath 55.50, Rothmiiller 51.—, D. Hirschl 50, D. Spitzer 30. —, li. Herzer 9.50, R. Rosinger 3.50, 941.25 Stari Bečej: Braća Balint 20.—, Alexander Bleier 15.75, Bernat Brandeis 4.75, Ladislav Darvas 5.—, Oavra Darvas 15.—, Bela Feher 12.25,

6

»ŽIDOV«

6

Tražite li elegantne cipele za pra!f£Ć£ f ljeto, izuolife razgledati lariloffiofI ar iloffi0f naše izloge i u»ier t ćele se o fcalieo£lH ys«itf<g ŠANĐOR EBENŠPANGER Skladište cipela Hica 2