Židov
gativna. I uspjelo je u toj Palestini stvorili jednu jezgru, koja imade ne više umjetni razvitak, nego skroz prirodni. Danas se u Palestini ne uči samo u školama jcvrejski jezik, nego je on sa najvećom jednostavnošću doista jezik cijele zemlje, u koliko je ona jevrejska. Pitajte jednog haluca da Vam protumači probleme suvremene Palestine, da Vam priča 0 Palestini, i Vi ćete danas, ako on razumije i najbolje srpsko-hrvatski, opaziti da će mu nedostajati, kad hoće da se služi tehničkim izrazima srpsko-hrvatskog jezika i da će upletati u svoj govor jevrejske nazive. Znači njemu je jevrejski jezik n stvari postao pravi i istinski materinski jezik. To su fakta, o tome smo trabunjali kroz decenije, ali danas ne treba da trabunjamo. Oospodje i gospodo! Jevrejska je masa u drugome smislu nego masa inače. Mi smo jedan narod, koji i ako smo organizatorno obuhvaćeni u jednoj, ovoj ili onoj, organizaciji, sastojimo se od toliko 1 toliko jedinica u toj masi. mi smo masa individualiteta, i svaki taj individualitet /.ivi tako jakim korjenitim svojim životom, kad se sraste sa rodjenom zemljom, da pema (oga amerikanizma, će moći pa makar ma kakva sredstva upotrijebio, ma kolike investicije i ma koji pravac htio dati razvitku u Palestini, koji će moći skrenuti razvoj nacijonalnog života n Palestini u drugu kolotečinu, u drugi kolosjek nego onaj, kojim je već od početka i sad stajao cio jevrejski život u Palestini. Znači, problem obnove Palestine zavisi danas o valuti samo u novčanom pogledu, a inače u duševnom pogledu može autohtono da se razvija, i tako dolazimo do rezultata, da ne treba da se bojimo politike honoracijora, da je cijonizam ne tek kao organizatorni skup od jednog milijona šekelista, već kao cjelina, moralni faktor tako jak u duši cijelog jevrejskog naroda i u galuti i u Palestini, da nema te sile, koja bi došla s polja i koja bi imala snagu, da krene duhovuo-etski smjer, što ga je dala radna Palestina sama sebi, ma u čemu i ma kako, drugim pravcem, u toliko manje, što te sile što se aktivišu s polja, a nisu cijonističke, i nemaju tendencije korigiranja. One ne žele da se spiritualni život naroda priguši, da se cijonizam svede na matematičke formule, one samo žele, da se novac produktivno upotrijebi. I ja zastupam mišljenje, da je djelomično barem ispravno Marksovo materijalističko gledište, po kome su ekonomske podloge zaista realna baza, na kojoj će se izgraditi kulturni, socijalni i drugi svod razvitka ljudskog društva. Vi ćete, gospodje i gospodo, pitati, ima li ovo pitanje i ovaj problem, koji ja postavljam kao centralni problem da se jedva kanim dodirnuti drugih problema, ima li taj problem u našoj sredini drugo neko čisto akademsko značenje. 1 tu dolazimo do drugog pitanja. Ja kažem: ima jedan skroz aktuelni i politički značaj, prema kome i mi ma kako neznatni bili, imamo da zauzmemo svoje stanovište i da ga rnanifestujemo na način da naše stajalište dodje do pobjede na kongresima, na kojima se odlučuje o tim vitalnim pitanjima. Vi ste bili svjedoci glasanja na cijonističkim kongresima, iz kojih ste mogli razabrati, da su rezolucije povjerenja Ha-
jimu Weizmaiimi bile mlake, slabašne i nisu odgovarale veličini njegovog djela, jer su te rezolucije bile djelo kompromisa izmedju raznih rezolucija, raznih potrebnih i nepotrebnih struja na kongicsu. 1 mi danas i na svima budućim kongresima. ako imamo uvjerenje, da je ličnost Hajima Weizmanna i program što ga on zastupa jedna neizbježiva potreba ne samo cijouističke organizacije nego cijonizma kao pionirske trupe cijelog jevrejstva, mi imamo da zauzmemo šekelom potreban stav prema osobi Hajima Weizmanna, i programu i tendenciji, koje se dokumentuju unutar cijouističke organizacije, i tu, gospodje i gospodo, iskače golema važnost onog jednostavnog i priprostog šekela, za koji izričem svoje uvjerenje, da u ovom kolu delegata ima jedan jedva zamjetljivi mali dio. koji potpuno shvaća važnost šekela. Kod nas, po jednom inferiornom gledištu, koje nije drukčije u masi u Vojvodini nego li u masi u Južnoj Srbiji, u Hrvatskoj, u nas šekeli imaju jedino obilježje doprinosa za uzdržavanje aparata cijouističke organizacije. Pa nije tako, gospodje i gospodo! Kad bi šckel imao taj zadatak. on- bi danas.tbio gotovo* 'Aez vrijednosti, jer onaj jednostavni šekel od Din. 15. — kod nas, i adekvatno s njim u drugim zemljama, ne dotiče da uzdrži barem administrativni aparat cijouističke organizacije, i onda treba da se pribjegava i zlatnom šekelu i većim prinosima pojedinaca. U drugom je značaj šekela. Ne znači samo, da onaj, koji ga daje, afirmira bazelski program, koji glasi: cijonizam ide za tim, da jevrejski narod stvori sebi obezbijedjeuu domaju u Palestini, nego šekel ima kod izbora za kongres da bude sredstvo, po kome će se stvoriti grupacije na kongresu i po kome će se opredijeliti za ili protiv Weizmanna, za ili protiv ovog ili onog programa. 1 ja mislim, da je zadatak ovog Saveznog Vijeća u cilju vaspitanja cijonističkih masa taj, da u tom pogledu dade izražaja svome gledištu; hoće li da deklarira, da ima puno povjerenje u osobu Hajima Weizmanua i onaj rad i program, što ga on izvršuje i kako ga on izvršuje, ili ga nema. Imaju li ga ili nemaju, cijoniste u Jugoslaviji treba da dadu svome uvjerenju i stajalištu izražaja time, da svaki i posljednji koji priznaje bazelski program i koji je navršio 18 godina, doista bude zahvaćen šekelskom akcijom u tolikoj mjeri, da i mi po broju delegata dolazimo u obzir kod stvaranja odluka na kongresu, a naročito na ovom izvanrednom kongresu, što će biti zimi ove godine, koji će imati da odlučuje o diobi vlasti izmedju cijonizma i ostalih jevrejskih korporacija na svijetu. Ja držim, da Vam svoje lično gledište ne treba potanje da obilježim. Ono logično proizlazi iz onog, što sam dosele kazao. Moje je lično uvjerenje, da je Hajim VVeizmann i hiljadu i više pogrešaka učinio, cijonistička organizacija bez ove goleme energije u ovom času ne može da opstoji i da prema tome pored svih eventualnih sitnih razmimoilaženja, mi treba da podupremo Weizmanna i da ga ne izgubimo, kao što je prijetila pogibao na ovom kongresu. Ali u stvari, gospodje i gospodo, to nije lično gledište, najviše ga možete nazvati oportunitetom u jednom idealnom i dopustljivom smislu. Mi treba
da damo Weizmannu sve mogućnosti razvitka njegova programa oko obnove zemlje, jer sam uvjeren n to, da će njih VVeizmann znati upotrijebiti onako, kako to iziskuje proces jevrejskog života n Palestini. Toga radi šekelska će akcija u Kraljevini SHS, unutar Saveza cijonista Jugoslavije, imati da se nastavi i u punoj mjeri imat će da se prikaže i uvriježi značenje toga šekela da bi šekelska akcija imala puni uspjeh, držeći se neizostavno toga, da šckel može da plati samo onaj, ko usvaja princip šekela, kao ispovijesti k bazelskorn programu, znači; židovsko nacijonalstvo kao osnovu cijonističke ideologije, a kao njezin cilj; narodnu domaju u Palestini. Ciospodje i gospodo! Daleko od svake sentimentalnosti, u punoj spoznaji važnosti svake riječi, koju ovdje kažem, ja naglašavam: vremena su nada sve kritična. Mi ne stojimo sami o sebi i mi nismo nikakva fizička potenejia, da možemo da diktujemo volju svoju drugim dijelovima svijeta, drugim narodima ili silama. Vara se g. Vladimir Žabotisnki, ako misli, da će pretnjama u militarističkom duhu uspjeti: xla zaplaši arapski 'elemenat. Mi znamo, da u saradnji s arapskim elementima ima samo jedan put. a to je put sporazumijevanja i da je taj uspješan i da je put jačanja naših pozicija u Palestinu. Mi ćemo drugačije moći da govorimo o Palestini, kad nas bude ondje 600.000, nego danas, kad nas ima 120.000 duša svega i kad najveći dio tih nisu mladi jišuv na kolonijama, nego stari jišuv, koji se sastoji većim dijelom od halukista. Začudo je i služi na čast snazi, koja sc manifestuje u Palestini, da ipak svega imamo 32 naseljene kolonije. To je jedan divan dokumenat naše snage, te smo i time mogli postići uspjehe, koji su u srazmjeru prema onome, što smo sami učinili, upravo golemi. Mi nemajući kao cijonistička organizacija, kao organizovane cijoniste, dovoljno snage, da izvedemo djelo obnoPalestine, moramo da harmonijski saradjujemo sa svakim, koji imade dobni volju u palestino-centričkom smislu. Mi to moramo da činimo, jer badava: od ideoloških emocija ne ćemo moči da nastavljamo i da uvećavamo naše uspjehe n Palestini, već ako bi one postojale same o sebi, bez materijanog potpornja, prijetila bi opasnost, da se sroza i ono malo, što smo do sada u Palestini na knlurnom i ekonomskom polju stvorili. Kad je tome tako, gospodje i gospodo, prijeka je nužda, da u našim redovima bude puno taktičnosti u odnosima cijonista prema necijonistima. To ne znači kompromis pod svaku cijenu sa necijonistima, ali u cilju obnove Erec Israela. Znači, da ćemo odbaciti i prekinuli vezove izmedju nas i asimilanata samo onda, gdje je izgubljena svaka i posljednja nada da možemo iz onih trulih dijelova jevrejskog naroda, da stvorimo i opet organski zdravu sastojinu i ćeliju našeg naroda. Treba dakle izbjegavati sukobima, ali ne po cijenu našeg uvjerenja. I vi ćete možda pitati, pa kad je tome tako, je li postoji u opće nužda, da cijonistička organizacija kao takva, da cijonistički pokret i dalje postoji. Vama će se možda u prvi čas činiti da je konzervativna tradu ijonalnost. ako na ovo pita-
BROJ 26.
■1 I D O V«
5