Židov
cima i pjesnicima istoka i u Njemačkoj velika većina, ako ne svi nosioci i širitelji židovskoga znanja potječu iz kuća, u kojima su se držali židovski obredi? Ako si čovjek zamisli židovsku kuću, jednu vođjenu po zakonu, a jednu u protivnom smislu; koju ćemo od obih instinktivno nazvati »više židovskom« i vrednijom za budućnost židovskoga naroda i kulture? Iz malene iskre može još nastati velika vatra, ali iz ničesa ne nastaje ništa. 111. Treći opće-nacijonalni razlog za vršenje zakona jest njegovo svojstvo, da je sredstvo za spajanje Židova, koji rasijano žive u svim dijelovima svijeta, pod svim kulturama, nadalje njegovo svojstvo, da je sredstvo sigurnosti za jedinstvenost Židova, a time i židovstva.
Zajednički običaji, jedinstveni način života nadomještaju narodu bez zemlje, teritorijalno razasutom u mnogim gradovima »nacijonalni dom«, koji inače ujedinjuje i koji se dakako ne može nikad posvema nadoknaditi. Prema tome fungfra zakon i kao oblik organizacije, kao sredstvo za organizaciju židovske zajednice, on služi njezinoj vezi, njezinoj osebujnosti, te se dade usporediti sa »pravilima« i ceremonijalom jednoga ordena. Ova je snaga zakona najbolje poznata tamo, gdje se nastoji oko potpune asimilacije, jer s c znade: ako padne zakon, tada su asimilaciji vrata posve otvorena. Imade doduše i drugih sredstava za spajanje Židova, no teško će oni dugo dostajati bez zakona. Nacijonalni Židovi, historijski' orijentirani Židovi, kojima treba da je stalo do održanja židovskoga naroda a to znači održanje jedinstvenosti židovstva kao prvi oreduvjet za
židovsku budućnost uopšte ne smiju da se usmjele, da žrtvuju fundamentalno sredstvo za održanje naše jedinstvenosti, koje je cd vremena Ezre najprokušanije. (Spinoza je jednom rekao; Znak obrezivanja jest po mome mnijenju u tome pogledu od tolike važnosti, te vjerujem, da bi već on sam mogao da održi taj narod za sve vijekove.) Svakako: mnogi su se moderni Židovi odrekli zakona tako, da on nema danas više svoga karaktera kao općenito sredstvo za spajanje židovske Zajednice kad nekoć. No tim jače on veže one Židove, za koje je zadržao svoju vrijednost: baš one krugove, koji se osjećaju »preostatkom , koji imalde da osigura, da utemelji budućnost. Zar se mi nacijonalni Židovi ne smatramo najistaknutijim dijelovima toga »ostatka«? će se.)
medjusobom u protivnosti, ttuseinovi zahtjevi, koji se ne dadu dovesti u sklad sa fidlfoitrovomi deklaracijom, nijesu provedivi, jer se procijonist:6ka politika Velike Britanije ne smije mijenjati.
Židovska svjetska konferencija za pomoć J. W. H. K. u Karlsbadu (21.-25. VIII. 24.)
Svrha je konferencije, da dade definitivni organizatorni oblik židovskom prtpomoćnom radu, koji je započeo 1920. godine. Onda je rad bio započeo provizorno sa ogromnom' energijom, za koju se odmak vidilo, da će njezin velik dio ići a fond perdu, jer se svagdje u najvećoj žurbi bez ikakvih priprava moralo preći na posao. Započimanje rada u 1920. godini bez ikakvih priprava bilo je tako neodgodivo prešno zato, jer je židovska bijeda na istoku iza rata poprimila strasne dimenzije. Jedva je bila završena prva konferencija u Karlsbadu, trebalo je zaštititi i pomoći mnogo hiljada bjegunaca, koji su ležali nemoćni u ruskopoljskim pograničnim državama. Ti su bjegunci bili bez ikakovih papirav bez stanova i bez birane, a pogranične državice su ih mučile, proganjale i tjerale. Iza nekoliko mjeseci Amerika je zatvorila svoja vrata za useljenike. Nakon daljnjih par mjeseci buknula je užasna katastrofa gladi u Rusiji, koju su pratile tol ke epidemije. Opseg je nesreće bio grozan. Bila je moguća samo povremena, pojedinačna i ograničena pomoć. I ako su se sabrale ogromne svote, bik) je to tek kao kaplja u moru. Židovskom je narodu u tim krajevima prijetila posvemašnja propast. Sred te velike nesreće izgradjuje narod sam svoju organizaciju za pomoć i spas na jednoj demokratskoj bazi. U židovskoj svjetskoj priponvoćnoj konferenciji sastaju se darovaoci i primaoci. Plutokratski sistem nekolicine bogataša gurnut je na stranu, jer je požrtvovnost siromašnih masa bila neprisipodobivo veća. Židovi, koji su sami bili upućeni na pomoć, kao u Palestjni, Litavskoj i Poljskoj organizirali su pomoć za nesretnu braću. Od improvizacije stvoren je sistem, postojeće organizacije dovedene su u tnedjusobnu vezu i kooperaciju. Najljepši su rezultati postignuti u Ukrajini. Tamo je 40.000 bjegunaca spašeno od izgona. Bjegunci, koji su vec bili u Cherbourgu dobili su dozvolu stanovanja u cijeloj Francuskoj. U Lrtavskoi uredjena je zaštita za prolazeće bjegunce i osiguramo je financiranje. U Ukrajini provedeno je iecmo veliko i opće djelo spašavanja u higijenskom i socijalnom pogledu. Tu su kuhinje za. djecu bilo ih je 31 domovi za djecu, bolnice, sanatoriji, liječničke ambulaciie r stanice. Mnogo desetaka hiljada Života spašeno je tamo. Poslani su pomoćni transporti, medin njima i jedna ladja krcata hranom i predmetima za postradale. Vrijednost tih transporta nadilaz« 1,000.000 dolara. Tolika je pomoć bila moguća samo u saradnji sa Savezom Naroda, koji je priznao i podupirao predstavnike židovske svjetske pomoćne akcije. Izdašno su, osobito moralna sa svojim autoritetom potpomagali ovu akciju Medjtinarođni crveni krst. Medjunarodna Liga za zaštitu djece, vrhovni komesar za pomoć Rusiji Nansen, Osnovane su organizacije »OSE« i »ARA« za specijalne, konstruktivne zadatke. Sav taj ve-
iiki rad mogao je samo davati momentane pomoćL Trajno spašavati, stvarati egzistencije, osiguravati budućnost nije mogao, nije btlo vremena, rirvi korak u tome pravcu ie osnutak Židovske pučke banke. Njezin je rad već sada vrlo blagotvoran. Nu trebalo bi još velikih sredstava. Bit će zadaća druge Karlsbadske konferencije, da stvori Židovski Svjetski Savez Za Socijalnu Pomoć. Financijski Bnstrumenat toga saveza bit će u prvom redu spomenuta banica. Ova velika, očito nacionalna, institucija «• mrat će sve po svem svijetu raštrkane napoj e i osposobit će ih, da djeluju trajno i da budu trajno u pripravi, neka židovskog crvenog krsta (koji se dakako ne će tako zvati), koji bi morao dobiti svoj stalni nacijonaltii budžet. Jedan dio toga budžeta morat će se čuvati kao željezni fond za izvanredne slučajeve velikih katastrofa. U tom SaVezu bit će udružene i zastupane sVe židovske opčine, sva k dovska društva i svi židovski savezi po .svem svijetu, koji se bave humanitarnim radom kod Židova. Ove je misli izneo predsjedatelj dr. Leo Motzkin u svome govoru kojim je otvorio zasijedanje konferencije na 21. o. rrtj. Iza toga daje detaljni pregled o cijelom radu .1. W. H. K. kroz zadnje 4 godine. U ime ministra unutarnjih poslova Os. republike pozdravlja konferenciju vladin savjetnik Siegl i izrazuje ministrovo žaljenje, što je zapriječen, da osobno prisustvuje konferenciji. U zastupanju ministra za socijalnu skrb Č. S. R. pozdravlja konferenciju ministarski savjetnik Tlapak, koji je rekao: »Naše ministarstvo za socijalnu skrb znade, koje si je zadaće vaša organizacija postavila, kao i goleme uspjehe, koje je dosele postigla. Sa zadovoljstvom vidim, da posvećujete Vašu pažnju takođjer i socijalnim prilikama u Potkarpatskoi Rusiji, gdje pored vlade naše republike dobrovoljna saradnja drugih faktora nalazi veliko polje. Ministarstvo je uvjereno, da organizacije poput vaše mogu mnogo brže i bolje pomoći, nego državne vlasti. Nu najvrednije je u vašemu radu, da djelujete odgojno i da budite smisao za plemenitost i čovječnost i razumijevanje za potrebu dobrovoljnog medjusobnom pomaganja i ljubavi prema bližnjemu. Kada tako promatramo rad židovskih socijalnih organizacija kod nas i u svijetu, moramo vam izraziti naše udivljenje tako u pogledu opsega i važnosti, kako u pogledu svrhovitosti vašega rada i vaše organizacije«. Zastupnik Medjunarodnog Crvenog Križa i Medlunarodne Lige za pomoć djeci Maurice Gueri držao je odulji značajni govor. Ocijenio je rad J. W. H. K. i odnos izmedju ove t velikih medjunarodnih humanitarnih organizacija. Rekao je; »Imadem nalog od obiju Medjunatodnih organizacija, da vam izrazim svoje najtoplije želje i nadu, da će ova konferencija osigurati nastavak vaše opsežne pomoćne akcije. Nastojeći izgraditi saradnju -zmediu vas i tih organizacija, poziva vas Mcdjunarodni Crveni Križ na svoju XI. medjunarodnu konferenciju. Vi ste kroz 4 godine Stvorili uđivlienja vrijedno djelo, koje daje dokaza o vašoj ogromnoj radnoj snazi i sposobnosti i o vašem velikom razumijevanju za ove zadaće«. Iza toga su slijedili pozdravi representanata
raznih židovskih organizacija i općina Čeh »slovačke. U ime Palestine i Waad Leumija pozdravio je konferenciju David Vellin, koji je rekao u divnom jevrejskom govoru: »I ako je židovstvo Palestine u najvećoj mjeri zabavljeno radom oko izgradnje Židovske narodne domaje, ono ipak budno prati probleme cjelokupnog židovstva, s kojim hoće da bratski saradjuje«. Ispred američkog židovskog kongresa pozdravio je Dr. Rongy, koji je rekao, da američko židovstvo nije umorno i hoće da nastavi pomoćni rad. Potrebno je, da se uspostavi uži kontakt izmedju amerijkog i evropskog židovstva, da američko židovstvo bude bolje upućeno u potrebe i bijedu istočnog židovstva f u mogućnosti pomaganja. Iza toga se pristupa biranju preskljja. Na predlog prof. dra. Chajesa izabran je predsjednikom konferencije dr. Leo Motzkin. Potpredsjednicima izabrani su narodni zastupnik dr. Oskar Cohn Bferlm; sveučilišni prof. dr. Ehrmanh Wieh; sveuč. prof. đr. Eisler Wien: dr. J. Eskenazy Carigrad-Beograd; David Vellin Jerusalem; nadrabin dr. Niemirower, Bukarešt; Ministar dr. Rosenbaum Kovvno; dr. Rongy Newyork; tajni savjetnik dr. Timendorfer Berlin, min. savjetnik dr. Wiestnayer Prag. Bilježnicima izabrani su đr. Rappaport Pariš i dr. Otokar Kraus Prag. U generalnoj debati javlja se mnogo govornika, koji nadopunjuju oficijelni izvještaj i stavljaju svoje opaske na prošli rad. Većina govornika žali, da je razmjerno premalo sredstava utrošeno u konstruktivnu pomoć. Alfređ Berger, Berlin, saopćuje, da je berlinskom odboru uspjelo smjestiti nekoliki hiljada nezaposlenih Židova u Ruhrskom ppdručju, a prema informacijama, što ih ima berlinski odbor, bile bi moguće smjestiti u Francuskoj i u Belgiji veći broj židovskih nezaposlemka. Treba organizirati informacijonu službu o nezaposlenosti Židova. Bogdanowsky iz Palestine nalazi, da tn trebalo u mnogo većoj mjeri podupirati halucim. David Jellin, Jerusalem, izvješćuje, da je Wa»ađ Leumi sredstvima J. W. H. K. podupirao male obrtnike i radnike nabavljajući im potreban alat. To je jedna vrlo konstruktivna pripomoć«® djelatnost, no u novije vrijeme izostale su subvencije za tu stvar. Člaiovi egzekutive Sliosberg, Pariš i Dr.Motzkin, Pariš, osvrću se na generalnu debatu. Egzekutiva bila bi rado davala mnogo znatnijih sredstava za konstruktivnu pomoć, ona je to i činila kolikogod je bile moguće. Više sc nije moglo učiniti u tom pravcu, jer je opseg potrebe za hitnu pomijć bio nevjerojatno ogroman i trebalo je ovoj u prvome redu udovoljiti. Egzekutiva vodit će računa o iznešer.fm predlozima, Dr. Jochhelmann izvješćuje o položaju Židova u Sovjetskoj Rusiji. Židovi su tamo potpunoma deklasirani, pa radi toga vlada o njima uopće vrstne vodi računa. Stanje je očajno. Dužnost Je cjelokupnog židovstva, da podupre Židove u Rusiji. Dr. Berhštein, Kijev, čudi se, da sa u Evropi i u Americi tako siabo upućeni o strarnom gospodarskom položaju ruskih Židova, On mora najenergičnije upozoriti, da je potrebna jedna velika pripomoćna akcija u korio t ruskih i ukrajinskih Židova.
4
• Ž i DO V«
BROJ 37..